KOLODVOR ZVAN ČEŽNJA

Projekt autobusnog kolodvora na Žabici je takav da ga ni EU novac ne može skroz spasiti, evo gdje je zapelo

Damir Cupać

FOTO MARKO GRACIN

FOTO MARKO GRACIN

Sredinom 2019. projekt je prezentiran u Ministarstvu i prijavljen za financiranje iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. No, kako je udio kolodvora sveden na tek petinu projektirane površine, teško je očekivati da bi se mogao financirati isključivo iz EU sredstava



RIJEKA – Završili su parlamentarni izbori, a za manje od godinu dana održat će se lokalni izbori. Jedna od središnjih tema u Rijeci bit će sigurno projekt novog autobusnog kolodvora jer je tako već dvadestetak godina.


Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u nekoliko je navrata decidirano kazao da će za vrijeme ovog mandata početi radovi, a ministar Oleg Butković u kampanji na zadnjim parlamentarnim izborima nasred Korza je rekao da će njegovo ministarstvo izgraditi kolodvor kako bi se taj projekt više zaključio, a Rijeka dobila prometni infrastrukturni projekt primjereniji 21. stoljeću.


Na tržištu investicija


Provjerili smo u Gradu Rijeci u kojoj je fazi projekt koji je i prvorazredno političko pitanje.




– Tijekom 2018. godine, a posebno 2019. godine uslijedilo je više kontakata predstavnika Grada Rijeke i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te je tako polovinom 2019. godine projekt prezentiran u Ministarstvu i prijavljen za financiranje iz prioritetne osi 7 »Povezanost i mobilnost« Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.


Dopisom gradonačelnika prema ministru Olegu Butkoviću, u studenom 2019. godine zatražen je angažman Ministarstva u realizaciji.


No, kako na lokaciji Zapadna Žabica nije pokrenut projekt izgradnje isključivo autobusnog kolodvora, već čitavog kompleksa koji obuhvaća i javnu garažu i različite prateće sadržaje, odnosno kako je u takvom kompleksu udio autobusnog kolodvora sveden na tek petinu od ukupne projektirane površine, teško je za očekivati da bi se Projekt mogao financirati isključivo iz EU sredstava, ali bi ta sredstva svakako bila značajni doprinos u realizaciji Projekta, pojašnjavaju u Gradu Rijeci.


Dodaju da je projekt Kompleks Zapadna Žabica i dalje aktualan, ponuđen je na tržište investicija i u tijeku su pregovori s više zainteresiranih ulagača.


– Napominjemo da se radi o vrlo kompleksnom projektu koji uz sam željeznički kolodvor i lučki i pomorski terminal kao i uz trasu javnog gradskog prijevoza na neki način postaje poveznicom raznih vrsta prometa.


Kompleks Zapadna Žabica nije samo autobusni terminal jer uključuje i garažu s 900 parkirališnih mjesta, ugostiteljske i trgovačke kapacitete, ali i kompletno novu prometnu infrastrukturu tog područja s novim prometnim rješenjima u Ulici Riva koja će biti produžena te uređenje novog pješačkog trga Žabica.


Riječ je o investiciji od oko 50 milijuna eura koju Grad Rijeka ne može samostalno realizirati i za koju je potrebno partnerstvo s investitorom, odnosno konzorcijem investitora, koji će svoj interes naći u izgradnji te upravljanju komercijalnim dijelovima projekta.


S druge strane otvorena je i mogućnost sufinanciranja fondova EU-a ako to Republika Hrvatska ispregovara s EU-om. Do sada je, naime, Grad Rijeka iz ITU-mehanizma putem Urbane aglomeracije Rijeka mogao prijaviti samo projekt »Jačanje sustava javnog prijevoza«, vezano uz nabavku novih autobusa.


Pregovori RH i EU slijede do kraja 2020. godine, ali s obzirom na situaciju koju je izazvala pandemija COVID-19, ostalo je otvoreno pitanje ciljeva na nacionalnoj razini. Projekt vodi Odjel za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke, a od 2017. u realizaciju se uključilo i Trgovačko društvo Rijeka plus, pojašnjavaju u Gradu Rijeci.


Što je dosad napravljeno


Iako riječka oporba u Gradskom vijeću prigovara da se na novom kolodvoru nije ništa napravilo i da je riječ o propalom projektu za koji je izdvojeno više desetaka milijna kuna, u Gradu Rijeci naglašavaju da to nije tako jer je trebalo odraditi sve potrebne imovinsko-pravne i projektne radnje.


– Grad Rijeka je 2004. godine s Hrvatskim željeznicama sklopio Predugovor o prodaji nekretnina (kompleksa kasnije nazvanog Zapadna Žabica) u vrijednosti od pet milijuna eura, od kojih na građevine otpada oko tri milijuna eura.


Temeljem Predugovora Grad Rijeka isplatio je 300.000 eura kao dio kupoprodajne cijene, a plaćanje ostatka uslijedilo je nakon parcelacije. Tijekom 2006. godine i 2007. godine sklapani su dodaci predugovora i isplaćena u cijelosti kupoprodajna cijena.


Radi osporavanja odredbi predugovora od strane HŽ-a, Grad Rijeka ušao je u posjed skladišta tek u kolovozu 2008. godine, a preostalog zemljišta još kasnije, tj. početkom srpnja 2009. godine. Međutim, unatoč isplaćenim iznosima i ulasku u posjed, HŽ odbija sklopiti Ugovor o kupoprodaji, te je Grad Rijeka bio prisiljen u ožujku 2010. podnijeti tužbu za utvrđivanje vlasništva putem suda, da bi tek krajem 2010. godine bio sklopljen konačni Kupoprodajni ugovor s HŽ-om, navode u Gradu Rijeci.


U 2017. godini izvršena programska novelacija

S obzirom na protok vremena i promjene koje su nastale na tržištu nekretnina po službenom izlasku iz financijske krize 2015. godine, koja je globalne razmjere dobila 2008. godine i velikim dijelom utjecala na dinamiku Projekta, Odjel gradskog odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem pokrenuo je postupak programske novelacije (usklađenja) projekta te je u travnju 2016. godine s tvrtkom Colliers, d.o.o iz Zagreba sklopljen ugovor o izradi Studije najbolje namjene s analizom isplativosti optimalnog scenarija za kompleks Zapadna Žabica.


Cilj izrade Studije bio je prilagoditi program sadržaja unutar kompleksa sukladno trendovima i interesu ulagača, pri čemu je postavljeno ograničenje glede zadržavanja funkcije autobusnog kolodvora i garaže (s mogućnošću adaptacije kapaciteta). Izradu studije pratila je i izrada idejnih rješenja radi provjere mogućnosti strukturne adaptacije novim sadržajnim odnosima. Ugovorom s kraja studenoga 2016. godine, TD Rijeka plus postaje vlasnikom 47 posto lokacije Zapadne Žabice, pa je novi vlasnik bio uključen u finalizaciju Studije.


– Po izradi Studije, polovinom 2017. godine uslijedili su kontakti s tvrtkom Colliers glede mogućnosti realizacije Ponude za strukturiranje I plasman investicijskog proizvoda, u kojoj su uobličeni koraci i radnje potrebne za plasman i realizaciju projekta na tržištu nekretnina, odnosno financijskom tržištu uopće, financijski parametri te hodogram aktivnosti prema iskustvima Colliersa.


Međutim, ponudu je bio nužno adaptirati sukladno zakonskim okvirima djelovanja lokalne samouprave, a pretpostavljene financijske obveze nisu bile prihvatljive s obzirom na već postojeće i planirane, pojašnjavaju u Gradu Rijeci.

U ožujku 2008. Grad Rijeka je s tvrtkom 3LHD sklopio Ugovor o izradi idejne, glavne i izvedbene projektne dokumentacije za izgradnju građevine terminala i pripadajućih površina, tj. rekonstrukcije trga Žabica, a s više drugih projektnih ureda pokrenuta je izrada projekta pristupne prometnice s južne strane kompleksa u dužini od oko 300 metara te s njime povezanih projekata poput projekta rekonstrukcije pružnih građevina, radi uklanjanja kolosijeka površine namijenjen izgradnji ceste, uklanjanja i izgradnje zamjenske ulazne građevine u područje Luke. U svibnju 2010. godine izdana je lokacijska dozvola za izgradnju kompleksa Zapadna Žabica.


– Iako je bio izrađen glavni projekt, građevinska dozvola nije bila zatražena niti izdana jer se konkretnom investitoru željela ostaviti mogućnost adaptacije dijela projektnih rješenja, posebno onih koja su vezana uz moguće promjene tlocrtnog rasporeda unutar pojedinih funkcionalnih cjelina, na primjer broj, veličina i raspored trgovačkih sadržaja, uredskih prostora, interijera. Ovakvo rješenje bilo je opravdano i radi nemogućnosti fazne izvedbe kompleksa, pa se faznost mogla primijeniti ne na gradnju već na uređenje pojedinih funkcionalnih sklopova i njihovo stavljanje u funkciju.


Odustajanje od JPP-a


U veljači 2010. godine, Odjel za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke pokrenuo je postupak iskazivanja interesa za ulaganje u gradnju poslovnih, trgovačkih i drugih sadržaja u sklopu kompleksa »Zapadna Žabica«. Riječ je o postupku istraživanja interesa tržišta kojim se stječe uvid u interes, kapacitete i stvarne namjere potencijalnih ulagača i koji, u pravilu, prethodi raspisu natječaja za raspolaganje zemljištem u primjerima visokovrijednih investicija.


Na žalost, nakon provjere zaprimljenih ponuda ocijenjeno je kako je potrebno ispitati i druge moguće oblike realizacije. Stoga su tijekom 2010.-2011. godine uslijedile vrlo zahtjevne aktivnosti na pripremi projekta za financiranje putem modela javno-privatnog partnerstva (JPP), podsjećaju u Gradu Rijeci.


Za projekt Kompleks Zapadna Žabica izrađena je projektna dokumentacija za JPP, kao i cjelokupna priprema za raspisivanje javnog natječaja po ugovornom obliku JPP, a procedura je pokrenuta u prvom dijelu 2011. godine.


– Sukladno zakonskom okviru za JPP, javni sektor je obvezan angažirati nezavisnog konzultanta te pripremiti potrebnu dokumentaciju za državnu Agenciju za JPP. Grad Rijeka i gradsko trgovačko društvo Rijeka promet u suradnji s konzultantom izradili su Studiju izvedivosti, tzv. Komparator javnih troškova za Kompleks Zapadna Žabica.


Navedena studija je pokazala opravdanost primjene modela JPP-a, ali i visoki financijski udio javnog sektora tijekom cijelog razdoblja trajanja ugovora o JPP-u. Izrada dokumentacije trajala je do 2013. godine kada je odlučeno o odustajanju od realizacije Kompleksa po modelu JPP – kažu u Gradu Rijeci.