Buduća shema prometa u centru Rijeke: Riva dvosmjerna, Adamićeva ulica samo za javni prijevoz

Do 2015. Grad će prijaviti niz projekata za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU, a ukupna vrijednost značajno premašuje 50 milijuna eura. Najvažniji je izgradnja novog autobusnog kolodvora na što će se nadovezati i prometna rješenja koja će najuže središte grada pretvoriti u svojevrsnu pješačku zonu

RIJEKA » Grad Rijeka će do 2015. godine za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU prijaviti niz projekata kojima bi se u potpunosti trebala izmijeniti prometna shema užeg središta grada na potezu od Fiumare do Žabice, ali i europskim novcem »pogurati« zamrli projekt novog autobusnog kolodvora. 

  Pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca i savjetnica gradonačelnika Rijeke Suzana Belošević Romac ističu kako je riječ o projektima čija ukupna vrijednost debelo premašuje iznos od 50 milijuna eura, od čega bi znatan dio trebala sufinancirati EU. 

  Riječ je prvenstveno o već desetljećima najavljivanoj, a nikad započetoj izgradnji autobusnog kolodvora na zapadnom dijelu Žabice, uređenju Jelačićevog trga, ali i posve novom prometnom rješenju na potezu od jednog do drugog trga. 

  – Želimo učinkovitiju organizaciju prometa u središtu grada, ali i stvaranje kvalitetnijeg urbanog ambijenta, za što su stvorene predispozicije kroz odredbe Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke, te projektna rješenja uređenja Jelačićevog trga, Žabice, te Zapadne Žabice, ističe Škunca, koji je na pitanje o rokovima realizacije projekta ipak ostao suzdržan, kazavši kako bi sredstva EU mogla biti odobrena u 2015. godini. 

  – Za Jelačićev trg i Žabicu imamo već gotove projekte i izdane potrebne dozvole za gradnju, tako da bi ona mogla početi praktički već sutra, kaže Škunca.  

Pješačka zona

Javnom gradskom prometu novim je prometnim rješenjem ekskluzivno prepuštena čitava Adamićeva ulica, dok se promet ostalim vozilima seli na Rivu, gdje će teći u oba smjera. 

Prvi natječaji za sredstva iz strukturnih fondova EU za razdoblje od 2014. do 2020. godine već su pokrenuti, a u kojoj mjeri bi projekti novog prometnog rješenja u Rijeci mogli biti sufinancirani, u Gradu se još ne zna.   – Teško je očekivati da prijavimo sve u jednom paketu i dobijemo sredstva, ali možemo aplicirati za pojedine dijelove, pa tako i kolodvor. Visina sufinanciranja ovisit će u prvom redu o tome hoće li biti uvršteni u strateške projekte na državnoj razini, a tada se može aplicirati i za sufinanciranje u visini od 80 posto ukupne vrijednosti projekta. 

  – Buduće prometno rješenje predviđa da od Jelačićevog trga, na kojemu će pješačka zona biti proširena u odnosu na postojeću, cijelom duljinom Adamićeve, sve do Jadranskog trga, prometuju isključivo gradski autobusi i taxi vozila, odnosno vozila javnog gradskog prijevoza. Ostala vozila će od Jelačićevog trga Veslarskom ulicom biti usmjeravana na Ulicu Ivana Zajca, kojom će promet teći u oba smjera, kao i Rivom, kojom će dalje nastavljati vožnju do Žabice. Pri tom će i na Rivi i u Zajčevoj nestati parkirna mjesta na sjevernoj strani prometnice, koja će biti nadomještena izgradnjom Rijeka-prometove garaže Zagrad B. Prenamjena Adamićeve isključivo za javni gradski prijevoz značit će i da će ulice između nje i Rive postati pješačka zona, osim Zadarske, kojom će se i dalje stizati na Rivu iz Barčićeve i obrnuto, s Rive prema Barčićevoj i Trpimirovoj, objašnjava Škunca. 

 Manje buke i plinova

Osim brzine i učinkovitosti javnog gradskog prijevoza koji će postati konkurentniji prijevozu osobnim vozilima, ovakvo rješenje i s urbanističke strane donosi novu kvalitetu, smatra pročelnik. 

  – Paralelno uz Korzo kao isključivo pješačku zonu dobit ćemo ulicu kojom vozi samo javni gradski prijevoz, a tek u idućoj paraleli, na Rivi, sav ostali promet, odnosno postupni prijelaz iz pješačke zone do ceste otvorene za sav promet. U centru grada tako praktički neće biti automobila, što će značiti manje buke i manje ispušnih plinova, a više pješačkih zona, što sigurno donosi novu kvalitetu života, objašnjava Škunca. 

  Osnova cijele priče o rekonstrukciji prometne mreže u središtu grada je, priznaje pročelnik, izgradnja autobusnog kolodvora. 

Na samoj Žabici promet će teći prilično složenim raskrižjem. Iz smjera Rive moći će se produžiti ravno prema budućem autobusnom kolodvoru ili pak skrenuti desno pa potom ili lijevo prema Krešimirovoj ili opet desno prema Trpimirovoj, a moguće je i skretanje iz svih anvedenih smjerova prema bilo kojem od preostalih. Kada se tome doda još i skretanje prema prostoru Luke, dobiva se zamršena petlja, te se logično postavlja pitanje zbog čega na Žabici nije odabrano jednostavnije rješenje i isplaniran kružni tok.   Škunca odgovara kako je ispitivana i ta mogućnost.   – U ovom konkretnom slučaju, zbog svih uvjeta koje treba zadovoljiti pokazalo se da je čvor ipak bolje rješenje od rotora, tvrdi pročelnik. 

  – Izgradnja novog autobusnog kolodvora nužan je preduvjet, budući da je za realizaciju novog prometnog rješenja potrebno maknuti perone sadašnjeg kolodvora na čijem mjestu je predviđena izgradnja budućeg cestovnog čvora. S druge strane, projekt uređenja Jelačićevog trga može egzistirati i sa sadašnjim prometnim tokovima, tako da se taj dio može realizirati neovisno, a kasnije, kada budu izgrađeni kolodvor i čvor na Žabici, odabrat će se trenutak za prebacivanje na novi prometni režim, budući da je u Adamićevoj, Rivi, Zajčevoj i ostalim ulicama u biti potrebno samo prilagoditi prometnu signalizaciju, što ni financijski ni vremenski ne predstavlja veliki zahvat, kaže Škunca. 

 Mediteransko čvorište

Iako pročelnik to izričito ne spominje, kada se pogledaju planirani iznosi za gradnju svakog od pojedinih segmenata cijelog projekta, postaje još jasnije da se cijela priča vrti oko sredstava za gradnju kolodvora. Naime, sam kolodvor stajat će, kako je predviđeno, golemih pedeset milijuna eura, dok prvi sljedeći projekt po vrijednosti – uređenje Jelačićevog trga – stoji svega oko 17 milijuna kuna, nastavak Rive do kolodovora oko dva milijuna kuna, preregulacija na Rivi oko milijun i pol kuna i tako redom. 

  Izgradnja autobusnog kolodvora zapakirana u širi kontekst prometnog rješenja u središtu grada koji se našao na najnovijoj karti europskih prometnih pravaca, kao čvorište Mediteranskog prometnog pravca, moglo bi se, odobri li Europska komisija sufinanciranje u nekom značajnijem postotku, pokazati ispravnim potezom. 

  S druge strane, melagomanski zamišljen projekt kolodvora do sad se sam sebi pokazao najvećim neprijateljem, a ni sredstva iz strukturnih fondove EU ne valja uzimati zdravo za gotovo. Čak i kad su odobrena, ne isplaćuju se unaprijed, već samo za realizirane projekte, što znači da i dalje preostaje na ovaj ili onaj način osigurati sredstva za kolodvor, što se do sad pokazalo nepremostivom preprekom za njegovu izgradnju.