RIJEKA – Predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić i njegov zamjenik Ivan Jakšić jučer su održali sastanak s četiri dosadašnja predsjednika županijskog predstavničkog tijela. Sastanku su tako prisustvovali svi dosadašnji čelni ljudi Županijske skupštine koji su ovu funkciju obnašali od 1993. godine.

– Mi u PGŽ-u smo jedna od rijetkih regija koja se može pohvaliti da ima mali broj dosadašnjih predsjednika Skupštine, što nam daje poruku da imamo kontinuitet politike uključivosti i tolerancije. Kontinuitet je to koji traje gotovo 30 godina, od prvog predsjednika Miljenka Dorića, preko Marinka Dumanića i Inga Kamenara, do mojeg prethodnika Erika Fabijanića. Svi oni su osobe koje su i danas pozvane da i dalje aktivno sudjeluju u životu Županije.

Jedna od gorućih tema koje smo se dotakli je demografija. Znamo da imamo sve manje stanovnika, a i kao Skupština smo na prošlom zasjedanju obrađivali tu temu, no ona će sigurno obilježiti i cijeli mandat, pa svaki savjet i svaka inicijativa izuzetno su dobrodošli, rekao je Boras Mandić, dodajući da je riječi bilo i o gospodarstvu, turizmu, konkurentnosti proizvoda i obrazovanju.

Bez podjela

Prema njegovim riječima, svi su se složili da predsjednik Županijske skupštine mora biti predsjednik svih vijećnika, što je uostalom pristup koji Županijska skupština PGŽ-a njeguje od 1993. godine.

– Nikakve podjele u parlamentu nisu bile teme u Županijskoj skupštini dosad, niti će biti ubuduće. Funkcija predsjednika je da sluša i čuje, te na kraju to oblikuje u nešto što će donijeti dobro našim građanima, poručio je Boras Mandić.

Prvi predsjednik Županijske skupštine Miljenko Dorić zahvalio je na pozivu i inicijativi da se bivše predsjednike uključi u sadašnji rad ovog predstavničkog tijela.

– U ovih sat vremena svatko od nas je rekao što je postigao u svojem mandatu, ali i što nije i zašto nije. Poseban smo naglasak stavili na vertikalnoj komunikaciji naše županije koja u nekim fazama nije bila dovoljna. Bili smo osnivači Hrvatske zajednice županija i smatram da treba češće komunicirati sa Saborom, Vladom i drugim tijelima. Osim toga, mi smo sada i država članica Europske unije te treba komunicirati i s Bruxellesom i Strasbourgom. Sve su to mogućnosti koje trebamo iskoristiti, smatra Dorić koji je prisjećajući se svojeg vremena na čelu Skupštine istaknuo da je jako inzistirao na suradnji sa svim klubovima, a naveo je i neke uspješne inicijative.

Nadmudrivanje

– Početkom devedesetih imali smo dosta problema s hitnom medicinskom službom u Rijeci koja je bila smještena na ulazu u riječki KBC. Pošto je županija postala osnivač, odlučili smo se za objekt u Čandekovoj koja je bila znatno veći prostor, primjeren za takvu službu. Također, JNA je na Sušaku u bivšoj gradskoj vijećnici imala svoju ambulantu, a mi smo smatrali da je to besmisleno i molili smo Vladu da se tamo preseli rektorat Sveučilišta. Bilo je dosta uspješnih inicijativa, a nešto što mi je žao i u čemu nismo uspjeli, bilo je pitanje političkog nadmetanja i nadmudrivanja.

To je Marišćina, projekt koji je, po meni, predugo trajao. Umjesto da prihvatimo prijedlog Klane i Viškova, prihvaćena je samo jedna od mogućnosti. Da smo tada obuhvatili šire područje gdje je državno zemljište, ne bismo imali toliko problema s izvlašćivanjem, izjavio je Dorić, priznajući da njegov mandat nije bio lišen neuspjeha, i to nepotrebnih neuspjeha, no politika je, kako je dodao, takva da je za sve odluke potrebna većina.

Njegov nasljednik na mjestu predsjednika Županijske skupštine Marinko Dumanić dotaknuo se jačanja odnosa sa susjednim zemljama, posebice onima na Mediteranu, ali i oživljavanja Gorskog kotara i drvne industrije.

– Mi smo jadranska, ali i mediteranska regija i zaboravili smo ulaskom u EU da postoje i naši susjedi u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku s kojima smo surađivali u prošlosti i trebali bismo i u budućnosti. Mi, osim diplomatskih odnosa, više nemamo drugih odnosa. Udaljili smo se te smatram da bi naša Županija na državnom planu trebala potaknuti to povezivanje kroz sport, kulturu, turizam i ostale zajedničke djelatnosti te kroz takav način rada otvoriti i ekonomske odnose. Tu je i pitanje decentralizacije prirodnih resursa koje Hrvatska ima. Mi imamo Gorski kotar, a nama su šume centralizirane i treba ih vratiti područjima na kojima jesu i tako napraviti početni korak za proizvodnju drvne industrije. Drvna masa mora ostati u Hrvatskoj, a konačni proizvod treba ići van jer ako ovako nastavimo, imat ćemo prazan Gorski kotar, rekao je Dumanić.

Kadrovski potres

Ingo Kamenar kazao je da je na sastanku dao političku inicijativu na koju ga je potaknulo prisjećanje na vremena kad je postao predsjednik Županijske skupštine. Inicijativa bi trebala potaknuti zakonske izmjene koje bi ponovo vratile neki oblik poglavarstva u regionalnu upravu.

– U tom je trenutku došlo do jednog kadrovskog potresa kad je naš bivši i sadašnji župan otišao na dužnost ministra u Vladi. Dogodio se jedan mali vakuum u kojem je trebalo naći prvu osobu za vođenje izvršne vlasti u Županiji jer se Nada Turina Đurić profesionalizirala u Saboru te je dužnost prvog čovjeka nastavio obnašati pokojni Vidoje Vujić, a Sabor je morao donijeti odluku da se takva dužnost nazove obnašatelj dužnosti.

Takva zamjena donijela je novo upravljanje županijom. Zašto ovo uopće govorim? Zato što je do tog trenutka postojalo Poglavarstvo koje je izuzetno operativno koordiniralo između izvršne vlasti i parlamenta. Deset članova poglavarstva jako je pomagalo Skupštini i siguran sam da bi davanjem jedne nove inicijative za izmjenom zakona da se nešto slično vrati pomoglo i aktualnoj Skupštini, ali i izvršnoj vlasti, kad je u pitanju donošenje odluka, zaključio je Kamenar.