Beskućnici opet na ulici: Riječkom Prihvatilištu zbog besparice prijeti gašenje

Godišnja sredstva s kojima riječko Prihvatilište sada preživljava iznose 150.000 kuna i sredstva stižu sa zakašnjenjem, a za elementarno funkcioniranje godišnji bi proračun morao iznositi bar 300.000 kuna

RIJEKA Nedovoljna sredstva za rad mogla bi ugasiti riječko Prihvatilište za beskućnike Ruže sv. Franje koje je prije skoro šest godina u crkvenom prostoru otvorio i vodi Franjevački svjetovni red s Trsata.

Njime je do sada, u skučenom prostoru sa 13 kreveta, prošlo više od 300 beskućnika i gotovo 70 posto njih uspješno je resocijalizirano. To znači da više nisu na ulici, da su se uključili u normalan život, često preskroman, ali ipak život u kojem imaju neke prihode i svoj podstanarski dom, bilo od svoga rada, bilo da su im ishodovane mirovine ili neki oblici socijalne pomoći, bilo da su, ukoliko su psihički oboljeli, upućeni na liječenje i odgovarajuću skrb.

Rad ovog Prihvatilišta prepoznat je i nagrađivan – zbog svog pristupa rješavanju problema beskućnika prije par godina je nagrađeno od Erste fondacije, a Ministarstvo socijalne politike i mladih ga je u izvješću Europskoj komisiji za 2011. istaknulo kao primjer dobre prakse rada s beskućnicima, jer Hrvatska je potpisnik memoranduma o socijalnom uključivanju.

Godišnja sredstva s kojima riječko Prihvatilište sada preživljava iznose 150.000 kuna, a za elementarno funkcioniranje njegov bi godišnji proračun morao iznositi bar 300.000 kuna: za dva dnevna obroka, doručak i večeru korisnika te za njihovu higijenu, za plaće 2,5 zaposlenih i za plaćanje noćnih čuvara.   

Retrogradne uplate

Riječka nadbiskupija Prihvatilištu plaća režije, Primorsko-goranska županija njegov rad sada pomaže s 50.000, a Grad Rijeka sa 100.000 kuna godišnje ili s oko 8.300 retrogradno mjesečno, i to ove godine kasneći s uplatama i po nekoliko mjeseci. K tome, Grad Rijeka u pučkoj kuhinji osigurava ručak za svih 13 beskućnika, što godišnje plaća oko 60.000 kuna. Voditeljica Prihvatilišta Vilma Mlinarić kaže da je nakon razgovora s pročelnicima socijalnih odjela Grada Rijeke i PGŽ-a, koji nisu donijeli rezultate, uputila otvoreno pismo gradonačelniku Rijeke mr. Vojku Obersnelu i županu dr. Vidoju Vujiću s obrazloženjem problema i molbom za pomoć. Istakla je kako je potrebno da Grad i Županija za 100 posto povećaju svoje sufinanciranje. 

   Tragom tog otvorenog pisma i župana i gradonačelnika pitali smo kakav će biti odgovor. Iz Županije je stigao pozitivan, a iz gradske uprave, moglo bi se reći, sumiranje što Grad sve čini za beskućnike. Tek u naknadnom traženju konkretnog odgovora, Ankica Perhat, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb rekla je: »Još nemamo plan za 2013. i ne znamo kakva će biti godina. Vodit ćemo računa«.

S druge strane, odgovor Županije objasnio je da PGŽ uz sadašnju potporu Prihvatilištu od 50.000 kuna, godišnje sa 156.800 kuna sufinancira i Dnevni boravak za beskućnike, odnosno Kuću utočišta sestara milosrdnica koja siromašnim građanima osigurava više od 80 ručkova dnevno i resocijalizacijske programe.

»Svjesni sve većih potreba za zbrinjavanje ove ranjive i marginalizirane skupine stanovništva, pri planiranju Proračuna za 2013. godinu, PGŽ, će osigurati veća sredstva za pružanje skrbi beskućnicima, i to putem redovitog financiranja Prihvatilišta, putem Programa, dakle ne više, putem javnog natječaja, obzirom da je program izdvojen iz javnih potreba«, poručila je dr. Đulija Malatestinić, pročelnica socijalnog Odjela PGŽ-a, najavljujući da Županija namjerava Prihvatilište financirati s dvostruko većim iznosom od dosadašnjega.   

Obveza gradova

»Sredstva za rad Prihvatilišta, za elementarno, tražimo od onih koji po Zakonu prihvatilišta trebaju financirati. Taj rad može biti samo prenoćište i obroci, no mi od početka smatramo, a to su nam potvrdile i godine rada, da prihvatilište mora provoditi resocijalizacijske programe korisnika i nastojati ih vraćati u normalan život. Rad prihvatilišta nije ni projekt ni program nego socijalna usluga. Nama su u Gradu Rijeci rekli da čekaju pravilnike za rad prihvatilišta, no ti se pravilnici, potvrdili su nam u Ministarstvu, ne odnose na financiranje, odnosno gradove i županije, već na sama prihvatilišta u smislu standarda stanovanja i rada. Zakon kaže da su veliki gradovi i županije dužni u svom proračunu osigurati sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluga prihvatilišta za beskućnike. Dakle, govori o financiranju pružanja usluga prihvatilišta, a ne o financiranju programa i projekata skrbi o beskućnicima na što se pozivaju Grad i Županija, Uličnih svjetiljki i slično«, objašnjava Mlinarić.    Otvorenim pismom Mlinarić je gradonačelnika Obersnela obavijestila da sredstva koja Prihvatilištu godišnje osigurava Grad nisu ni upola dovoljana, da nisu redovito uplaćivana, te da druga prihvatilišta u Hrvatskoj takvih problema nemaju. »Svjesni smo i shvaćamo da je zbog recesije gradski proračun smanjen i da postoje problemi u isplati sredstava temeljem ugovora, ali molimo vas da i vi shvatite kako bez redovitog doticaja sredstava ovaj projekt, koji je dosegnuo ugled na nacionalnoj i međunarodnoj razini, čime je i Grad Rijeka dobio još više na statusu socijalno osjetljivog grada, ne može ići naprijed od 1. siječnja 2013. godine. To potkrepljujemo troškovnikom o radu… Ovu smo godinu, uz sredstva Grada i Županije te režijske troškove koje podmiruje Riječka nadbiskupija, izgurali ponajviše zahvaljujući nagradi Erste zaklade, na koju u idućoj godini više ne možemo računati. Naime, od svih gradova gdje postoje prihvatilišta za beskućnike, jedino dostatna. Zima nam je pred vratima, sve više ljudi traži smještaj u prihvatilištu zbog hladnoća. Bez unaprijed osiguranih sredstava nećemo biti u mogućnosti osigurati rad prihvatilišta u 2013.«, obrazlaže Mlinarić.   

Više nego lani

Odgovor gradonačelnika Prihvatilište je dobilo tek nakon tri tjedna i to po prilici isti kakav je promptno, desetak dana ranije, iz Grada dobio Novi list na pitanje kakav će biti odgovor na otvoreno pismo Prihvatilišta. U odgovoru našem listu Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke nabraja da Grad Prihvatilište sufinancira sa 100.000 kuna, što je – naglašavaju, 20 posto više nego lani – i da plaća ručak njegovim korisnicima te zaključuje da u 2012. sudjeluje sa 160.000 kuna u njegovu financiranju. U odgovoru se nabraja da su na prijedlog Grada sredstva s Karnevalskog bala, oko 100.000 kuna, uplaćena Prihvatilištu (što je bilo 2010., op. a), da je Grad Prihvatilištu dodijelio prostor za Socijalnu samoposlugu i da ga se koristi bez naknade, kao i to da je u tijeku i dodjela prostora za skladištenje hrane i namještaja, opet bez naknade. 

   »Sa Humanitarnom udrugom Banka hrane bilo je dogovoreno da se prioritetno osiguraju dodatne namirnice za Prihvatilište te vjerujemo da se i to realizira«, kaže se uz ostalo u odgovoru, spominjući da je Prihvatilištu »dodijeljeno i 10.000 kuna za uređenje dodatnog prostora u okviru postojećeg Prihvatilišta«, ali ne i to da taj novac Prihvatilištu još nije uplaćen. Također se ističe da se u Rijeci ljudima krov nad glavom osigurava u objektima Nužnog smještaja gdje je trenutno smješteno oko 450 osoba. 

   »Dakle, osobe koje su smještene u Nužnom smještaju prestaju biti beskućnici, tj. dobivaju adresu prebivališta kojom mogu ostvariti niz drugih socijalnih prava, a to je značajno više od onoga što i sam Zakon propisuje. Naravno da kada govorimo o socijali ne možemo govoriti o idealu života, u Rijeci je standard brige o ljudima u potrebi ipak znatno iznad i državnog prosjek«, poručuje gradski odgovor. Poziva se i na to da nadležno Ministarstvo još nije donijelo pravilnike o radu prihvatilišta, na to da država još uvijek ne osigurava nikakva sredstva za beskućnike… 

Sva prihvatilišta u Hrvatskoj bolje su, od gradova i županija, financijski praćena nego li je to sada Prihvatilište »Ruže sv. Franje«, zaključak je voditeljice riječkog Prihvatilišta nakon susreta s kolegama na nedavnom Nacionalnom susretu prihvatilišta. Podaci njezinih kolega:   » VARAŽDIN » kapacitet 14 kreveta, 250.000 kn izdvaja Grad za rad prihvatilišta, osigurava prostor i jedan topli obrok, djelatnici su socijalni radnici Centra za socijalnu skrb plaćeni putem ugovora o djelu  » ZADAR » kapacitet 16 kreveta, grad osigurava prostor, Caritas plaće zaposlenima, 300.000 kn izdvajaju grad i županija te osiguravaju jedan topli obrok   » OSIJEK » kapacitet 20 kreveta, uslugu pruža Caritas u svom prostoru te plaća djelatnike, 288.000 kn osigurava Grad i jedan topli obrok dnevno , 150.000 kn osigurava županija   » SPLIT » kapacitet 16 kreveta, u gradskom prostoru uslugu pruža Udruga »MoSt«, 288.000 kn osigurava Ministarstvo socijalne politike i mladih, 150.000 kn Grad – od 1. siječnja 2013. financiranje u cijelosti preuzimaju grad i županija   » KARLOVAC » kapacitet 17 kreveta, uslugu pruža udruga »Milosrđe« osnivača HVIDR-e, 320.000 kn osiguravaju grad i županija, grad osigurava prostor i jedan topli obrok   » PULA » kapacitet 11 kreveta, uslugu pruža Crveni križ, 380.000 kn izdvajaju grad i županija (za devet mjeseci u 2012.), grad osigurava prostor i jedan topli obrok   » ZAGREB » kapacitet 125 kreveta, Crveni križ, 3.000.000 kn osigurava Grad Zagreb   » ZAGREB » kapacitet 45 kreveta, Caritas, 300.000 kn osigurava Grad Zagreb, troškove prostora i plaće zaposlenih podmiruje Caritas   » ZAGREB » kapacitet 70 kreveta, Sestre Ljubavi Majke Tereze, rad donacijama sufinanciraju Grad Zagreb i biskupija   » RIJEKA » kapacitet 13 kreveta, Franjevački svjetovni red Trsat, 100.000 kn osigurava Grad Rijeka i to retrogradno, jedan topli obrok dnevno; 50.000 kn Županija; nadbiskupija osigurava prostor i plaća režije. 

Riječko Prihvatilište, u kojem se redovito traži i nekoliko kreveta više, moglo bi svoj kapacitet povećati i umjesto sadašnjih 13 imati 18 kreveta. Od župe na Kozali već je dobilo pravo za korištenje još dvije prostorije, od kojih jednu uređuje za radnu terapiju, a drugu bi, nekadašnju kapelicu, moglo urediti kao spavaonicu s pet kreveta. Za uređenje prostora resocijalizacije Prihvatilištu je Grad Rijeka ugovorom potpisanim krajem rujna namijenio 10.000 kuna, ali taj novac, kažu u Prihvatilištu, još nije uplaćen. Potrebu za postojanjem većeg prihvatilišta u Rijeci, najbolje se uvidjelo prošle zime kada je ekstremna hladnoća dramatično pokazala da beskućnika ima puno više no što je kapacitet jedinog gradskog Prihvatilišta, Ruža sv. Franje. Tu potrebu opetovano potvrđuje i Karlo Balenović, ravnatelj riječkog Centra za socijalnu skrb kad kaže da je Centru poznato da se broj ljudi koji ostaju bez krova nad glavom povećava. »Od ljudi koji nisu podrijetlom iz ovog kraja, ali su ovdje radili i živjeli kao podstanari, kada ostanu bez posla, a sada mnogi ostaju bez posla i prihoda, neki postaju beskućnici. U prihvatilištu na Kozali bolje da je 18 nego 13 kreveta, ali smatram da bi ukupno 20 do 25 kreveta za Rijeku bilo dovoljno«, kaže Balenović. Iz gradske uprave pak poručuju da Grad Rijeka već neko vrijeme traži adekvatni model smještaja i pružanja pomoći ljudima u ekstremnim situacijama kakva je zbog hladnoća bila lani, te da intenzivno traže rješenja za povećanje kapaciteta za smještaj beskućnika uopće, tijekom godine. Nadaju se da će o tome za nekoliko tjedana moći detaljnije izvjestiti.

Stvaranje pritiska

»Grad Rijeka je i prije tog Zakona pružao pomoć beskućnicima te će to i nastaviti u okviru mogućnosti. I dodatno, potpuno nepravedno se cijelo vrijeme izostavlja činjenica da se beskućnicima, osim Prihvatilišta Ruže sv. Franje bave, ne samo Grad Rijeka u objektima Nužnog smještaja, nego i Udruga Terra te Kuća utočišta sestara Milosrdnica u Kresnikovoj… Stoga je pritisak koji poduzimaju otvorenim pismima, neozbiljni model suradnje i planiranja projekata. Tim više što se kao posljednja mogućnost koju mogu iskoristiti spominju – mediji. Nismo sigurni misle li od medijskih kuća zatražiti djelatnosti ili Gradu prijete najavljujući svoje medijske istupe?«, kaže se u odgovoru Odjela. 

   Jasnoće radi, treba ovdje citirati i ono što je Mlinarić u otvorenom pismu gradonačelniku Rijeke napisala spominjući i medije: »Ovo pismo je pretposljednja slamka spasa, a ukoliko se ne nađe neko konkretno rješenje, posljednja mogućnost su mediji… Nije nam do medijskih istupa, nego isključivo želimo i nakon 1. siječnja 2013. svakome tko se u jednom trenutku nađe na ulici, bez podrške šire zajednice, omogućiti privremeni krov nad glavom, što znači i spas tog čovjeka od smrzavanja, gladi i najvećeg zla – osjećaja da u tom trenutku ne postoji nitko tko će se pobrinuti za tu osobu.«