Visoki dimnjak, najpoznatiji simbol Koksare, srušen je tijekom 2005. i 2006. godine / Foto arhiv
Paralelno s likvidacijom, Grad Bakar je već krenuo prema Vladi RH i ministarstvima sa zahtjevom za dodjelom preostalog zemljišta kojeg će staviti u funkciju razvoja. U taj je projekt već uloženo šest milijuna kuna, u tijeku je i natječaj za projektiranje obalnog kolektora i uređaja za pročišćavanje, izrada Urbanističkog plana i još čitav niz aktivnosti u pripremi izgradnje buduće infrastrukture
BAKAR Nakon više od četiri godine od pokretanja završen je postupak likvidacije tvrtke Koksar d.o.o., koji je provela Marija Ružić. Grad Bakar višekratno je i uporno upozoravao na neprihvatljivost i štetnost ovakvog stanja te je krajem 2014. pokrenut postupak likvidacije.
– Nama u Gradu Bakru stanje u kojem se našla Koksara i njeni prostori postali su kočnica u realizaciji brojnih projekata koji su u paketu s prostorom Industrijske zone na Kukuljanovu i Škrljevu, zatim poslovnim zonama na Hreljinu te modreniziranom lukom za naftne derivate, kao i prostorom buduće marine, značili konačno ostvarenje vizije gospodarskog središta Hrvatskog primorja. Da smo iskusni u tome dokazuje činjenica kojoj svjedočimo u ogromnoj izgradnji u Industrijskoj zoni i sada već gotovo 4,5 tisuća novootvorenih radnih mjesta u ovom trenutku, dok se izgradnja nastavlja još većom dinamikom, kaže bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić.
Slijed događanja
Negativni utjecaji na okoliš, bili su osnovni poticaj Vladi Republike Hrvatske za donošenje odluke o hitnom zatvaranju koksare 1994. godine. U rujnu 1994. godine Društvo se izdvaja i prestaje s proizvodnjom koksa. U svrhu sanacije dijela ukupnog gubitka, preneseno je 100 posto udjela u Društvu na Republiku Hrvatsku. U tom trenutku, temeljni kapital iznosio je 288.317.938 kuna. Upisano je u sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci rješenjem iz svibnja 1991. godine. Sjedište Društva bilo je u Bakru na adresi Nautička 3.
Koksara u Bakru započela je s radom 1978. godine, a bila je najveći onečišćivač zraka na području Bakarskog zaljeva i zaleđa, ispusti oborinske kanalizacije smatrani su glavnim izvorom onečišćenja mora. Za vrijeme rada koksare, u razdoblju od 1978. do 1994. godine, u sastavu Željezare Sisak d.d. iz Siska, proizvedeno je 13.600.000 tona koksa, 544.000 tona sirovog katrana i 4 800 000 m³ koksnog plina. Bilo je zaposleno 570 djelatnika. Provedenim istražnim radovima, a koji su detaljno opisani u Izvješću o stanju okoliša u Koksar d.o.o. Bakar nakon razgradnje procesne opreme (APO d.o.o. 2002. godine), utvrđeno je da je upravo katran uzročnik najvećeg onečišćenja okoliša na području kemijske sekcije bivše koksare u Bakru. Teški uvjeti rada, problemi oko nabave rezervnih dijelova, nedostatna tehnološka disciplina i poremećaji oko otpreme katrana, rezultirali su čestim nekontroliranim curenjima procesnih medija, koje je izazvalo onečišćenje zemljišta oko procesne opreme. Mjesta na kojima je došlo do većeg onečišćenja zemljišta katranom, a posebice oko spremnika katrana nisu sanirana, već su prekrivana novim materijalom. To je rezultiralo akumuliranjem onečišćenja i cijeđenjem u dublje slojeve, budući je katran teži od vode.
– Nakon prestanka proizvodnje, Društvo se bavilo demontažom objekata, sanacijom zemljišta i prodajom razgrađenog materijala te iznajmljivanjem nekretnina. Vlada RH preuzela je plaćanje obveza, demontažu objekata i sanaciju zemljišta. Do 2000. godine srušena je većina objekata, a dimnjak je srušen tijekom 2005. i 2006. godine. U 2010. godini završen je projekt ekološke sanacije tla te je preostala razgradnja podmorskog tunela i sanacija podmorja. Ukupno je utrošeno oko 300 milijuna kuna – od toga na plaćanje obveza oko 130 milijuna, na razgradnju i sanaciju 127 milijuna te otpremnine djelatnicima 16 milijuna kuna. Godine 2012., za vrijeme Milanoviće vlade, prestale su aktivnosti na ekološkoj sanaciji i rušenju objekata. Istovremeno je imenovan novi direktor i smijenjen Nadzorni odbor, u takozvanoj email aferi Vlade Zorana Milanovića, koja je kasnije procurila u javnost. Novi direktor podiže kredit u Primorskoj banci u iznosu od dva milijuna kuna, koji je iskorišten za redoviti rad Društva i plaće zaposlenih. Na dobivanje navedenog kredita zgrada Hotela u Bakru i nekretnine tvrtke Koksar d.o.o. osim platoa dane su kao zalog. Posljedice tog poteza vidljive su danas u zatvorenom i devastiranom hotelu Jadran u Bakru, kaže gradonačelnik Klarić.
Kupnja zgrade
S ciljem ubrzanja likvidacije Koksar d.o.o. Bakar i razvoja gospodarstva na bakarskom području, Grad Bakar je putem Industrijske zone d.o.o. Kukuljanovo, tvrtke u vlasništvu Grada Bakra, kupio od Koksar d.o.o. u likvidaciji poslovnu zgradu s okolnim zemljištem za iznos od šest milijuna kuna, što je stvorilo temelj za prestanak rada Koksar d.o.o., a Gradu Bakru da počne s izradom projekata u cilju građenja buduće infrastrukture s namjenom pripreme zemljišta za svoje nove razvojne projekte.
– Prestankom rada trgovačkog društva, sva njegova imovina prešla je u vlasništvo osnivača, odnosno Republike Hrvatske. Paralelno s likvidacijom, mi smo već krenuli prema Vladi RH i resornim ministarstvima sa zahtjevom za dodjelom preostalog zemljišta kojeg ćemo staviti u funkciju razvoja čitavog našeg kraja. U ovaj projekt već smo uložili šest milijuna kuna, u tijeku je i natječaj za projektiranje obalnog kolektora i uređaja za pročišćavanje, izrada Urbanističkog plana i još čitav niz aktivnosti u pripremi izgradnje buduće infrastrukture na terenu nekadašnje koksare, kaže Klarić. Dodaje kako je namjerama i predstojećim projektima Grada osobno upoznao i premijera Andreja Plenkovića, kao i ministre Gorana Marića, Darka Horvata te državne tajnike.
– U stalnom smo kontaktu s njima i uvjeren sam da ćemo uspjeti u svojim planovima koji će u konačnici značiti i značajan iskorak u razvoju gospodarstva ne samo Primorsko-goranske županije, već i čitave Hrvatske. Koksara je otišla u povijest, a Gradu Bakru otvorena su vrata još jačeg gospodarskog razvoja na dobrobit svih naših građana, zaključuje Klarić.
