Gradonačelnik predstavio nove tvrtke - Poslovne sustave i Rijeku plus

Autotrolej i Rijeka promet prvi ulaze u riječki holding

Damir Cupać

Rijeka plus će od Autotroleja preuzeti izlete i poseban prijevoz, a od Rijeka prometa naplatu parkinga. Poslovni sustavi preuzet će strategiju i razvoj, zajedničke službe, financije, nabavu i reviziju. Autotroleju ostaju javni prijevoz, a Rijeka prometu održavanje prometnica



RIJEKA » Gradonačelnik Vojko Obersnel prezentirao je reorganizaciju komunalnog sustava u svojevrsni riječki holding što uključuje osnivanje dvije tvrtke, Poslovne sustave i Rijeku plus, ocijenivši da i nije najsretniji dan za najavu toga projekta. Očito je aludirao na uhićenje Milana Bandića i čelnih ljudi Zagrebačkog holdinga.



Cilj projekta »Analiza poslovanja i podizanje razine usluge gradskog prijevoza i prometa« je bio utvrditi kompatibilnosti poslovanja društava komunalnog sustava Grada Rijeke, te identificirati prostor za poboljšanje kojim bi se osiguralo efikasnije poslovanje. Napravljena je analiza produktivnosti na način da su se analizirali ukupni prihodi društava realizirani u 2013. te broj zaposlenih na dan 31. prosinca 2013. godine. Omjer prihoda i broja zaposlenih, odnosno prihod po zaposlenom je uzet kao mjera produktivnosti pojedinog društva. Autotrolej je u 2013. imao najveće prihode od 140,9 milijuna kuna, 24 posto ukupnih prihoda komunalnog sustava. Sljedeći po veličini prihoda su Energo sa 132,3 milijuna kuna (23%), Vodovod i kanalizacija sa 115,2 milijuna kuna (20%), Čistoća s 98,2 milijuna kuna (17%), te Rijeka promet sa 67,8 milijuna kuna (12%). Najmanje prihode u 2013. je imalo KD Kozala s 26,6 milijuna kuna (4%). U 2013. Autotrolej je imalo najveći broj zaposlenika 619 ili 35 posto ukupnog broja zaposlenika komunalnog sustava, Čistoća 433 zaposlenika (25%), Vodovod i kanalizacija 320 zaposlenika (18%), Energo 155 zaposlenika (8%), Rijeka promet i Kozala imali su najmanji broj zaposlenika – 116 (7%). Iz analize proizlazi da Autotrolej unatoč najvećem učešću u prihodima ima jednu od najslabijih produktivnosti od 227.000 kuna prihoda po zaposlenom. Društva s manjom produktivnošću su također Čistoća s 226.000 kuna, Kozala s 229.000 te Vodovod i kanalizacija s 359.000 kuna po zaposlenom. Društvo s većom produktivnošću je Rijeka promet s 584.000 kuna po zaposlenom, dok Energo ima najveći omjer prihoda i broja zaposlenih – 853.000 kuna.





   U lipnju 2014. godine je konzultantska tvrtka AT Kearney izradila »Analizu poslovanja i podizanje razine usluge gradskog prijevoza i prometa«, za koju je plaćeno nešto manje od 200.000 kuna, te je prihvaćen koncept novog organizacijskog modela gradskih poduzeća – komunalnih i trgovačkih društava. Predloženi organizacijski model omogućava zasebno grupiranje komunalnih i komercijalnih djelatnosti, te centralizaciju potpornih funkcija u novo trgovačko društvo Poslovni sustavi. Reorganizacija i osnivanje te tvrtke omogućuje ostvarenje sinergija koje se reflektiraju u povećanju prihoda uz podizanje kvalitete usluga te većoj efikasnosti poslovanja uz niže operativne troškove.


  


Iskustva drugih


Očekuje se da bi nova organizacija komunalnog sustava trebala zaživjeti početkom 2015. godine.


   – Već dugo vremena razmišljamo o reorganizaciji komunalnih društava kako bi se povećala efikasnost i smanjili troškovi poslovanja. Procijenili smo na temelju iskustava drugih gradova, Ljubljane i Graza, koji su slični Rijeci po broju stanovnika, da treba objediniti upravljačke i potporne funkcije, a komunalna društva bi zadržala osnovni posao koji je primarno orijentiran na pružanje usluga. Budući da najviše podudarnih aktivnosti imaju Autotrolej i Rijeka promet, najprije ćemo objediniti u Poslovnim sustavima njihove aktivnosti, a postupno ćemo uključivati i druga trgovačka društva. Riječ je o strateškom upravljanju i razvoju, zajedničkim službama, financijama i kontrolingu, javnoj nabavi i internoj reviziji. Rijeka plus je tvrtka koja će preuzeti od komunalnih društava komercijalnu djelatnost koja se može ponuditi tržištu – izjavio je Obersnel.



Usporedba s najboljim europskim praksama u organizaciji gradskog prijevoza i ustrojstva gradskih društava u Beču, Grazu i Ljubljani je pokazala, navodi se u analizi, da je najbolje organizacijsko rješenje centralizacija potpornih službi, te razdvajanje poslovne podrške i prodajnog dijela društva s ciljem postizanja sinergija, te veće efikasnosti poslovanja.


   Na primjeru bečkog javnog prijevoza vidljivo je efikasno razdvajanje poslovnog i komercijalnog odjela. U bečkom javnom prijevozu grupiranje zajedničkih potpornih funkcija omogućava integriranje znanja i kompetencija te kapitalizaciju »know-how« razvijenog kroz organizaciju. Javni holding u Grazu podijeljen je na tri glavne cjeline: Graz Prijevoz i energija, službe pod Upravom te Graz Usluge. Organizacijska struktura Javnog Holdinga Ljubljana centralizira potporne funkcije u Sektor za informatiku, Sektor za pravne, kadrovske i opće poslove, Sektor za financije i računovodstvo i Sektor za javnu nabavu. Uz ova četiri sektora u Holdingu se nalazi šest javnih poduzeća koja dijele spomenute potporne funkcije.



   Kada je riječ o Autotroleju radi se o organizaciji izleta i posebnih prijevoza. Rijeka promet će se pak baviti planiranjem i organizacijom prometa, održavanjem prometnica, a parkiranje i naplata bi prešlo u Rijeka plus.   

Nije najsretniji dan


– Možda danas nije najsretniji dan za prezentaciju projekta koji je u suštini holding. Neke stvari su se poklopile, ali ovako je komunalni sustav organiziran u većini europskih gradova. Mi smo izabrali model slabog holdinga jer komunalna društva ne mijenjaju djelatnost i vlasničku strukturu. Cilj je smanjenje troškova i povećanje efikasnosti – kazao je Obersnel.


   Gradonačelnik je svjestan da sve zanima koliko će se povećati broj zaposlenika.


   – Neće se povećati jer je intencija da sve poslove odrađuju ljudi koji i sada rade u komunalnim i trgovačkim društvima. Bit će potrebno zaposliti tek ponekog, nekoliko ljudi u upravljačkoj strukturi ili tamo gdje nećemo imati adekvatno kadrovsko rješenje unutar postojećega sustava. Jednako tako, neće biti tehnološkog viška u postojećim gradskim poduzećima. Ako se i pojavi, to ćemo rješavati prirodnim odlascima ljudi u mirovinu i eventualno motivirajućim poticajnim sredstvima za one koji se ne budu mogli prilagoditi novom načinu rada – pojasnio je Obersnel.


   Što se tiče uprave, riječki gradonačelnik ocjenjuje da upravljačke funkcije u prvoj fazi neće predstavljati dodatno financijsko opterećenje za novu tvrtku, dodavši da će u prvoj fazi uprava biti dvočlana i po potrebi će se povećavati.