Anita Martinac sa svojim romanima / Foto Dean Miculinić
Iskustvo Domovinskog rata zadužuje nas da bilježimo istinu, a proučavajući povijest zaključila sam da se povijest ponavlja. Pitam se kako je moguće da još uvijek radimo iste greške, kazala je Anita Martinac
povezane vijesti
U sklopu programa obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Rijeci su predstavljeni povijesni romani “Kreni” i “Ilićke priče” mostarske književnice Anite Martinac.
Prezentacija je održana u organizaciji Zajednice udruga hrvatskih branitelja PGŽ-a i Hrvatske matice iseljenika – podružnica Rijeka, okupivši članove županijskih braniteljskih udruga te učenike Prve sušačke hrvatske gimnazije.
Uzvanicima je Martinac, nekadašnja pripadnica HVO-a i autorica dvadeset književnih djela, predstavila svoja dva najnovija romana koja tematiziraju Drugi svjetski rat i Domovinski rat na području Mostara i Hercegovine.
Dok roman “Ilićke priče” govori o tzv. Krvavom Uskrsu, zločinu vojnika Kraljevine Jugoslavije koji su 1941. godine zapalili mjesto Ilići kod Mostara i ubili dvadesetak stanovnika, “Kreni” piše o vojno-redarstvenoj operaciji Lipanjske zore kojom su 1992. godine združene snage HV-a, HVO-a i HOS-a protjerali neprijatelja iz doline Neretve.
– Sve romane koje sam radila su pleten u mom književnom opusu. Ništa od ovog ne bih mogla pisati da nisam braniteljica i da iskustvo Domovinskog rata u mene nije usadilo određene postulate, a to nas iskustvo zadužuje da bilježimo istinu.
Proučavajući povijest, vidjela sam da se povijest ponavlja i zapitala se kako je moguće da još uvijek radimo iste greške. Mi u BiH nažalost još borimo svoje bojeve, pa i na kulturnoj sceni, a iako prethodno o Domovinskom ratu nisam htjeli pisati jer sam smatrala da sam pristrana, to me je potaklo da pišem romane o njemu.
Moj novi način borbe je pisana riječ. “Kreni” stoga govori o obrani ne samo Hercegovine, nego i cijele Dalmacije, jer se Hrvatska branila u srcu Hercegovine, kazala je Martinac.
– Kako smo stariji, sjećanja na Domovinski rat blijede, a mi se kao udruga pokušavamo truditi da ih sačuvamo. I dalje se borimo za vrijednosti Domovinskog rata, a kroz pisanu riječ naše književnice daje se obol da te stvari ne odu u zaborav, ovom je prilikom naveo Marinko Žuža, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih branitelja PGŽ-a.
Predstavljanje romana odvilo se uz glazbenu pratnju zbora Prve sušačke hrvatske gimnazije i moderiranje riječke književnice i umjetnice Diane Rosandić Živković.
