Daljnji odlazak može dovesti do kompromitiranja liječenja na Klinici za anesteziologiju, a ukoliko do toga dođe, bit ću prisiljen dati svoj mandat na raspolaganje, poručuje predstojnik Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje prof. dr. Alan Šustić
RIJEKA Otkad je Hrvatska postala članicom Europske unije dva su anesteziologa iz riječke Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje otišla raditi u inozemstvo. Iako je ova brojka jednaka broju liječnika koji su prema navodima iz jednog od posljednjih intervjua ministra zdravlja Rajka Ostojića u istom razdoblju otišla iz cijele Hrvatske, malo je teže povjerovati da se cjelokupni dosadašnji odljev liječnika sveo samo na jednu kliniku u jednoj bolnici.
No, osim dvojbene statistike Ministarstva, riječki slučajevi ukazuju na još ozbiljniji problem – problem deficitarnih specijalizacija čiji će se broj ulaskom u EU dodatno smanjivati. Anesteziologija se u tom slučaju nalazi u samom vrhu, a prema riječima predstojnika Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje u Kliničkom bolničkom centru Rijeka i dekana riječkog Medicinskog fakulteta prof. dr. Alana Šustića, postoji strah da su ova dva anesteziologa tek početak egzodusa s ove klinike.
Riječka Klinika za anesteziologiju nesumnjivo je jedna od boljih klinika unutar KBC Rijeka. Po publikacijama Klinika je u vrhu u riječkoj bolnici, njezini liječnici dobitnici su brojnih priznanja i stipendija, a svi koji su otišli iz ove Klinike u inozemstvo, realizirali su impresivne karijere. Ujedno, riječka je Klinika pri svom osnutku bila prva anesteziološka klinika u Hrvatskoj, a tu je i Kabinet vještina na riječkom kampusu kojeg su također formirali riječki anesteziolozi. Kabinet vještina prvi je i zasad jedini takav simulacijski centar u Hrvatskoj namijenjen studentima medicine.
– Slažem se s ministrom da do većeg egzodusa liječnika kod nas neće doći, ali kod nekih specijalizacija, a tu je na posebnom mjestu anesteziologija, doći će do određenog stupnja egzodusa. Pogotovo taj je strah vrijedi za Rijeku, jer je riječka anesteziološka škola, bez sumnje, najbolja takva škola u Hrvatskoj. Pored toga, riječki su anesteziolozi relativno mladi ljudi i mi očekujemo da će u vrlo kratkom razdoblju sigurno otići još četiri do pet anesteziologa s naše klinike, kaže prof. dr. Šustić.
Po svom profilu ovi liječnici spadaju redom u mlade specijaliste, i to specijaliste koji su specijalistički ispit položili prije tri do četiri godine. Drugim riječima, radi se o profilu mladih stručnjaka koji su dovoljno mladi da započnu novi život negdje drugdje, ali i dovoljno educirani da ih svjetsko tržište traži.
Spas – tehničari
– Ako promatramo odlazak liječnika iz Hrvatske na taj način, možemo govoriti o dva profila liječnika koji će otići. Jedni su mladi liječnici odmah nakon završenog fakulteta, a drugi su mladi ljudi koji su specijalizirali neku od deficitarnih specijalizacija. Naravno, veći gubitak u ovom slučaju jest mladi specijalist koji odlazi u drugu zemlju jer to praktički znači da smo kao zemlja nekoj drugoj zemlji u koju će taj specijalist otići poklonili između milijun do milijun i pol eura. Toliko se, naime, procjenjuje da košta jedan mladi specijalist, upozorava dekan riječkog Medicinskog fakulteta. Prema njegovom mišljenju, Hrvatska će po pitanju odlaska svojih liječnika u inozemstvo najveći problem doživjeti u anesteziologiji te u određenim granama kirurgije poput opće kirurgije i traumatologije.
Postoji nekoliko načina kojima bi se moglo prevenirati posljedice odlaska anesteziologa iz zemlje. Kako kaže prof. dr. Šustić, zemlje koje su taj problem promišljale, riješile su ga kroz stvaranje anestezioloških tehničara odnosno medicinskog kadra čija je edukacija kraća i njihov rad u operacijskoj dvorani odvija se pod nadzorom anesteziologa. U praksi to izgleda ovako: dvije operacijske dvorane pokrivaju dva tehničara i jedan anesteziolog koji sve nadgleda.
Predstojnik riječke Klinike za anesteziologiju upozorava da su anesteziolozi u svim zemljama deficitarni, a istovremeno, njihov broj govori i o nivou zdravstvene skrbi određene zemlje – što je zemlja na višem nivou treba veći broj anesteziologa jer bol danas u medicini praktički više ne smije postojati niti u jednom njezinom segmentu. U ovoj specijalizaciji nema tipične seobe već se radi o migracijama prema zemljama gdje su anesteziolozi bolje plaćeni. – Top destinacije za odlazak mladih specijalista su Nizozemska, Austrija, Njemačka, Švicarska te Skandinavija, koja sama po sebi možda nije top-destinacija po primanjima, ni po uvjetima života, ali je zasigurno u vrhu prema kapacitetima jer je veliki primalac mladih liječnika. Njemačka možda ima jezičnu barijeru, no oni koji znaju jezik, praktički većinu poslova mogu dobiti jednim telefonskim razgovorom. Prednost anesteziologa, osim u njihovom deficitu, jest i u činjenici što jezična barijera u ovoj specijalizaciji i nije prevelika prepreka. Anesteziolozi u svom poslu s pacijentima moraju malo razgovarati i njihova se komunikacija praktički svodi na komunikaciju s kolegama gdje se u pravilu mogu služiti engleskim, barem u startu, objašnjava prof. dr. Šustić.
Prema računici predstojnika riječke Anesteziologije, na taj se način nedostatak anesteziologa može reducirati za pedeset posto. Jednako se pokriva i deficit liječnika u intenzivnoj medicini u koju se uključuju medicinske sestre koje imaju kvalitetno dvogodišnje obrazovanje za intenzivnu i hitnu medicine kao i nedostatak kirurga kao asistenta u operacijskoj sali u koju također ulazi neliječnički medicinski kadar s petogodišnjim obrazovanjem. – Ako bismo sada krenuli sa školovanjem anestezioloških tehničara za dvije godine bismo imali gotove ljude. S druge strane, za proces stvaranja anesteziologa treba oko 12 godina. Drugi problem, koji u Hrvatskoj neće biti još dugo vremena riješen, jest što ne mogu svi liječnici biti jednako plaćeni, kaže prof. dr. Šustić.
Zahtjevno i nelukrativno
Anesteziologija kod nas definitivno nije lukrativna specijalizacija. Anesteziolog, primjerice, gotovo da i nema mogućnost otvaranja privatne prakse, kao ni paralelnog rada u privatnim ustanovama. O zahtjevnosti samog posla koji obavlja govori nekoliko pokazatelja. Jedan od njih je da su u inozemstvu osiguranja od greške u anesteziologiji toliko visoka da anesteziolog može pogriješiti samo jednom. Drugi je i sam interes za ovu specijalizaciju koji posvuda pa tako i kod nas u pravilu vrlo slab. – Sadašnji ministar ne dozvoljava produljenje radnog odnosa nakon navršenih 65 godina, a mislim da bi to bilo potrebno u deficitarnim zanimanjima. O manjku anesteziologa u KBC Rijeka obavijestio sam ravnatelja i obavijestit ću Stručno vijeće. Manjak anesteziologa zasad ne kompromitira liječenje naših bolesnika, barem ne onih koji se liječe u jedinicama intenzivnog liječenja i hitnih bolesnika. No daljnji odlazak može dovesti do kompromitiranja liječenja na Klinici za anesteziologiju, a ukoliko do toga dođe, bit ću prisiljen dati svoj mandat na raspolaganje, poručuje predstojnik Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje prof. dr. Alan Šustić.
