Rijeka, grad s karakterom, sigurna urbana luka koja afirmira različitosti i nasljeđe prošlosti u kreiranju turističkih doživljaja otvorenih za sve, tijekom cijele godine, na moru, uz more, Rječinu i u gradskim kvartovima. Tako glasi vizija grada Rijeke kao turističke destinacije u prvom Planu upravljanja destinacijom koju je za Turističku zajednicu grada Rijeke izradio Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Riječki TZ je, naime, među turističkim zajednicama koje su sukladno novom Zakonu o turizmu obveznice izrade ovog dokumenta, kao i izračuna nosivog kapaciteta destinacije. TZG Rijeke je Plan upravljanja dao u javno savjetovanje pa se prijedlozi i komentari mogu dostaviti na e-Savjetovanja, nakon čega će se ovaj dokument naći i na izglasavanju u Gradskom vijeću.

Slaba popunjenost

Plan upravljanja, osim što donosi istraživanja o tome što sami Riječani misle o turizmu u svom gradu, kao i percepciju gostiju o Rijeci kao destinaciji, prvi put donosi procjenu prihvatnog kapaciteta u turizmu. U analizi prihvatnog kapaciteta izrađivači su analizirali 36 obveznih i 10 dodatnih pokazatelja. Prema ovoj analizi, komunalna infrastruktura i prostorni kapaciteti Rijeke još uvijek omogućuju nesmetan daljnji rast turističkog prometa, odnosno Rijeka još uvijek nije ni blizu overturizmu. Procjenjuje se da tijekom najintenzivnijeg mjeseca broj turističkih dolazaka može porasti i do 30 posto, kao i da je grad sposoban primiti do 5.000 gostiju s kruzera u jednom danu, bez narušavanja održivosti destinacije. U kolovozu, koji je mjesec s najvećim brojem turista, u Rijeci se ostvaruje nešto više od 45.000 dolazaka gostiju. S obzirom na to da bi prihvatljiv standard bio 60.000 turista u tom turistički najopterećenijem mjesecu, Rijeka ima potencijal za povećanjem broja dolazaka i u špici špice.

Foto A. KRIŽANEC

Analiza prihvatnog kapaciteta je pokazala kako je takozvani intenzitet turizma, mjeren omjerom prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima sezone daleko ispod kritičnih vrijednosti i ukazuje na nizak pritisak na lokalnu zajednicu i infrastrukturu. Konkretno, u kolovozu na svakog stanovnika dolazi tek 0,047 turista, dok je prihvatljiv standard 0,35 turista po stanovniku. Rijeka po ovim izračunima ima i tek 3,16 posto udjela komercijalnih i nekomercijalnih stambenih jedinica turističke namjene u ukupnom broju stambenih jedinica. Doduše 2019. je taj udio bio 1,85 posto, no sve ispod 5 posto udjela je, navode izrađivači, prihvatljivo pa grad još uvijek ima prostora za kontrolirani rast turističkih kapaciteta. Ono što definitivno nije dobro jest popunjenost kapaciteta od samo 17,7 posto, s time da je zadnje dvije godine čak bila i u opadanju. Grad, dakle, trenutačno nema ozbiljnih preopterećenja u smislu apsolutnog broja turista, ali suočava se s određenim faktorima rizika, kao što je nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta s nedostatnim udjelom hotela.

Dobra infrastruktura

Za razliku od nekih primarno turističkih destinacija, u Planu se navodi kako Rijeka u vršnoj sezoni ima adekvatnu opskrbu vodom, kao i kako nema energetskog opterećenja infrastrukture. U mjesecu s najviše noćenja, dakle, kolovozu, primjerice, generira se manje otpada nego u mjesecu s najmanje noćenja, dakle, siječnju. Isto tako, potrošnja električne energije je u siječnju veća nego u kolovozu kada je u gradu najviše turista.

Što se tiče analize stavova Riječana, kao i turista, u Planu se navodi kako je, primjerice, kod jednodnevnih posjetitelja zadovoljstvo i spremnost za preporuku najniža. Međutim, turisti su prilično zadovoljni Rijekom kao destinacijom. Naime, 57 posto ispitanika je zadovoljno cjelokupnim boravkom, 48 posto drži da je boravak u Rijeci ispunio njihova očekivanja, a za njih 50 posto bio je to gotovo idealan boravak. Oko 22 posto ispitanika je Rijeku posjetilo više puta, a najviše njih u grad i dalje dolazi vlastitim autom.

Što se tiče samih Riječana i njihova odnosa prema turizmu u gradu, od ukupnog broja ispitanika tek je njih 17 posto zadovoljno turizmom u Rijeci. Očekivano, više je zadovoljnih među onima koji ostvaruju koristi od turizma. Dio stanovnika Rijeke izražava zabrinutost zbog negativnog utjecaja apartmanizacije na kvalitetu života. K tome, visok indeks priuštivosti stana, dodatno ukazuje na otežanu dostupnost stanovanja s tendencijom pogoršanja u narednim godinama za lokalno stanovništvo.

Gastronomski plus

Zanimljiv je i podatak kako je za samo 25 posto ispitanika turizam glavni ili dodatni izvor prihoda, što ukazuje na to da stanovnici Rijeke ustvari ne ovise o prihodima od turizma. Međutim, velik dio stanovnika Rijeke smatra kako turizam utječe na rast troškova života i to, među onima koji ne ostvaruju korist od turizma, čak 71 posto.

Da turizam još uvijek ne remeti gradski život, pokazuje i podatak kako tek 38 posto ispitanika smatra kako ljetna gužva tijekom turističke sezone predstavlja velik problem, no kao velik problem veći dio ispitanika vidi neprimjereno odlaganje otpada tijekom turističke sezone.

Većina posjetitelja i turista izrazito visoko ocjenjuje atmosferu i ugođaj u gradu. Više od polovine posjetitelja i turista ocjenjuje i gastronomsku ponudu grada izrazito visoko, no postoji prostora za unapređenje, što je prepoznato u Planu razvoja turizma Rijeke do 2028. godine, a s druge strane, manje od polovine ispitanika izrazito visoko ocjenjuje događanja i manifestacije.

Ovo je samo dio onoga što se može nazvati »krvnom slikom« stanja turizma u gradu na Rječini. Prostora za rast ima još dovoljno, a turizam, osim što diže cijene, ustvari još uvijek ne remeti značajnije ritam grada. Samim time definirani su posebni ciljevi razvoja turizma do 2028. godine, i to, razvijanje turizma kao integralnog dijela razvojnog koncepta grada, isticanje različitosti i otvorenosti u kreiranju turističkih doživljaja, jačanje održivog cjelogodišnjeg turizma te osnaživanje partnerske suradnje svih dionika na razini destinacije.

Austrijanci udvostručili noćenja

Analiza ostvarenih noćenja po tržištima pokazuje promjene među ključnim emitivnim tržištima. Njemačka i Italija zajedno su lani činile gotovo 30 posto ukupnih noćenja. Usporedba s 2019. godinom potvrđuje da su Njemačka i Italija tradicionalno najvažnija emitivna tržišta, no vidljiv je i njihov rast, pri čemu njemačko tržište bilježi porast noćenja od čak 57,86 posto, a talijansko 9,57 posto. Značajan porast bilježi se i kod drugih tržišta srednje Europe. Austrijsko tržište više je no udvostručilo broj noćenja u odnosu na 2019., dok je Mađarska ostvarila rast od oko 65 posto. Poljska, kao sve snažnije tržište, zabilježila je porast od 77,37 posto te došla na oko 33.000 noćenja, što potvrđuje sve veći interes turista iz srednjoeuropskih zemalja. Osim toga, pozitivan trend vidljiv je i kod turista iz SAD-a. Primjetan je i rast domaćeg tržišta koje je jedno od najznačajnijih za gradski turizam.

Prosječna potrošnja
112,9 eura po danu

Turisti u Rijeci u prosjeku troše 112,9 eura po danu te se primjećuje kontinuirano povećanje njihove dnevne potrošnje. Zanimljivo je i kako turisti u Rijeci u prosjeku dnevno troše više od prosjeka županije. Što se, pak, tiče zarade od turizma, poslovni prihod gospodarskih subjekata obveznika poreza na dobit u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane je s oko 67 milijuna eura u 2019. skočio na lanjskih 133 milijuna eura.

Najduži boravak u obiteljskom smještaju

Prosječno trajanje boravka turista u Rijeci varira ovisno o vrsti smještaja. U 2024. godini turisti su u komercijalnom smještaju boravili prosječno 2,71 dan, što je na razini 2023. godine. Vrijedi istaknuti kako se gosti najduže zadržavaju u objektima u domaćinstvu, dakle, obiteljskom smještaju, konkretno, prosjek je nekih tri i pol dana.