SNIMIO: VEDRAN KARUZA
Grad Rijeka upravlja s 1.602 poslovna prostora, od čega se u zakupu nalaze 1.303, slobodno je njih 299, a dio prostora ne može biti predmet javnog natječaja zbog neriješenih imovinskopravnih odnos
povezane vijesti
RIJEKA – Je li Rijeka grad praznih poslovnih prostora? Naime, u posljednje vrijeme mnogo se govori o tome, a prazni kvadrati najbolji su odraz loše gospodarske situacije. U više navrata smo pisali o tom problemu, sagledavali ga s ekonomskog, ali i sociološkog aspekta. No, mrtvi kapital nije problem samo Rijeke, već se s time suočavaju i drugi hrvatski gradovi, Zagreb, Osijek, a ni europske metropole nisu pošteđene tog trenda.
Ima puno razloga zašto su neki prostori desetljećima zatvoreni. Razlozi mogu biti pravni, gospodarski, ali i zbog lokacije (primjerice to se obično govori za kompleks »Rade Končara« u Vodovodnoj). Uz već poznati slučaj Strossmayerove ulice s brojnim praznim poslovnim prostorima, svakako zabrinjavaju novi slučajevi kao što je niz zatvorenih dućana na Brajdi, gdje je još do nedavno radila cvjećarna, kao i supermarket Brodokomerc-Nove.
RiHub i Muzej grada RijekeNa listu novih praznih prostora mogla bi se naći zgrada Muzeja grada Rijeke kada se postav s Trga Riccarda Zanelle preseli u “Benčić”. Do sada na naše upite o njezinoj novoj funkciji ne dobivamo više od toga da će se građevina koja je posebno zaštićena koristiti u “izložbene svrhe”. Nadalje, pojavio se još jedan problem, onaj prostor RiHuba, u kojem se doduše održavaju povremeno razne aktivnosti, ali to nije to. Osobito ako uzmemo u obzir da je u obnovu i prenamjenu tog prostora utrošeno 4 milijuna i 351.734 kuna. Previše da bi se tu i tamo koristio. – Kako bi se prostor RiHuba što prije ponovo otvorio za građane, odnosno kako bi se vratio u redovni režim rada, dva odjela Grada Rijeke, Odjel za kulturu i Odjel za poduzetništvo, zajednički planiraju model budućeg funkcioniranja RiHuba koji će i dalje funkcionirati kao coworking prostor i kao prostor Startup inkubatora Rijeka, saznajemo. Podsjećamo, RiHub se prostire na čak 1.007 četvornih metara. |
No, valja imati u vidu i činjenicu da je riječ o lokalima na prometnici koja je obnavljana više od godinu i pol dana, te da je pristup i vozilima i pješacima bio ograničen, što je zasigurno ubrzalo i pospješilo zatvaranje nekih djelatnosti i lokala. Trajno ili privremeno – vrlo skoro će se pokazati. U Gradu navode da u broju slobodnih prostora koji mogu biti predmet javnog natječaja, u usporedbi s prethodnim razdobljima, nema značajnih odstupanja.
Napominju da se tu radi isključivo o prostorima kojima oni upravljaju, u što ne spadaju napušteni privatni prostori koje građani često, a zbog neznanja, poistovjećuju s gradskima. Osobito ističu da, kada je riječ o njihovoj imovini, rade sve što mogu kako bi se ona stavila u funkciju.
Javni natječaji
– Javni natječaj za davanje u zakup poslovnih prostora Grad objavljuje u pravilu svakih 5 do 6 tjedana na web stranicama Grada Rijeke, odnosno godišnje 7 do 8 javnih natječaja u kojima se po natječaju objavljuje od 40 do 45 poslovnih prostora.Tako je tijekom 2018. godine u zakup kroz 7 javnih natječaja dano 95 poslovnih prostora, 2019. godine u zakup je kroz 8 javnih natječaja dano 96 poslovnih prostora, a ove godine su do sada objavljena 4 javna natječaja, a u zakup je dano 67 prostora. Do kraja godine planiraju se objaviti još 2 natječaja, navode u Gradu Rijeci.
SNIMIO: VEDRAN KARUZA
Dodaju da nisu zabilježena veća odstupanja u pogledu zainteresiranosti za zakup, kao ni prijava na natječaj. Grad Rijeka upravlja s 1.602 poslovna prostora, od čega se u zakupu, prema stanju s početka listopada ove godine, nalaze 1.303 poslovna prostora, a slobodno je njih 299.
– Podsjećamo da dio prostora ne može biti predmet javnog natječaja zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa, odnosno suvlasništva s Republikom Hrvatskom ili fizičkim i pravnim osobama. Ti se prostori, tek po razrješenju imovinskopravnih odnosa smiju davati u zakup, a dio prostora ne može biti predmet javnog natječaja ako građevinskim stanjem ne udovoljava Pravilniku o određivanju minimalnih tehničkih uvjeta uređenja slobodnih poslovnih prostora u vlasništvu Grada, stoji dalje u odgovoru Grada. Ali, ne otkrivaju brojku odnosno koliko otpada na takve slučajeve.
Motivacija zakupaca
Naglašavaju da što se tiče slobodnih poslovnih prostora u vlasništvu i suvlasništvu Grada Rijeke, Grad je tijekom ove godine objavio tri natječaja na kojima je za prodaju objavljeno 12 poslovnih prostora koji su dulje vremena bili prazni, a od toga jedan su uspjeli i prodati.
– Uvid u trenutno slobodne poslovne prostore dostupan je svim zainteresiranima putem registra slobodnih poslovnih prostora koji je dostupan na web stranicama Grada Rijeke www.rijeka.hr, a i oni koji su u zakupu također su vidljivi, saznajemo dalje.
Interes za trgovačke sadržaje i stanoveU Odjelu gradske uprave za urbanizam navode da je posljednjih godina interes za nekretninama u Rijeci uglavnom usmjeren većinom na izgradnju trgovačkih sadržaja i stanova. Stoga Grad ulaže napore kako bi se potencijalni ulagači usmjerili i na izgradnju poslovnih prostora za IT sektor, domova za smještaj starijih osoba i slično. – Ulagači izbjegavaju investicije u tzv. brownfield lokacije (kao što je Vodovodna) jer su takve lokacije, u pravilu, povezane s većim izdvajanjima, nešto složenijim postupkom projektiranja i, nerijetko, potrebom prilagodbe programa izgradnje. Uočeno je nadalje da dio investitora usklađuje planove ulaganja s realizcijom najava krupnih projekata poput lučke i prometne infrastrukture jer u realizaciji takvih projekata investitori očekuju razvojni impuls koji će pogodovati i njihovim projektima, komentar je ovog Odjela. |
Na dio upita na koje sve načine s obzirom na zakonske ovlasti Grad može motivirati gospodarstvenike da unajme ili kupe neki prostor koji je dugo prazan, dobivamo odgovor da je »Grad Rijeka osigurao oslobađanje od plaćanja zakupnine zakupcima poslovnih prostora kojima je tijekom lockdowna bio zabranjen rad«.
– Također, Grad Rijeka je proširio te mjere i na poduzetnike kojima nije bio zabranjen rad, ali su imali smanjene prihode. Tako je zakupcima koji su u vrijeme lockdowna radili, ali su imali pad prometa od 20 do 50 posto umanjena zakupnina za 30 posto. Oni koji su imali pad prometa od 51 do 70 posto umanjena je zakupnina za 50 posto, a poduzetnici koji su imali pad prometa od 71 posto i više posto bili su u potpunosti slobođeni plaćanja zakupnine za poslovni prostor u vlasništvu Grada Rijeke. Zbog toga je Europski odbor regija naveo Rijeku kao primjer dobre prakse, otkriveno nam je.
