RIJEKA – Aleja velikana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci danas je postala bogatija za bistu prof. dr. Vinka Frančiškovića koja je postavljena u povodu obilježavanja 55. obljetnice prve transplantacije bubrega. Podsjećajući da je prof. dr. Frančišković bio voditelj kirurgije i transplatacijskog tima koji je 1971. godine na području bivše države napravio prvu uspješnu transplataciju bubrega, v. d. dekana Medicinskog fakulteta prof. dr. Josip Španjol najavio je osnivanje povjerenstva koje će odlučivati o budućim bistama u Aleji velikana.

Dodajući da je bistu izradio akademski kipar prof. art. Hrvoje Urumović, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Goran Hauser kazao je da je jedno od prvih imena prilikom promišljanja Aleje velikana bilo upravo ono prof. dr. Vinka Frančiškovića, a govoreći o životu riječkog vizionara, pročelnik Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta, prof. dr. Amir Muzur, kazao je da je prof. dr. Frančišković bio vrhunski kirurg rođen u skromnoj obitelji u Praputnjaku. Ocjenjujući da se radilo o osobi koja je pokazivala žar od početka, Muzur je rekao da se s tim žarom školovao u gimnazijama u Rijeci, Torinu i Trentu.

– Medicinu je diplomirao u Padovi te se vratio i otišao u partizane. Vrlo brzo je napredovao, a kirurgiju je specijalizirao u Vojnoj medicinskoj akademiji u Beogradu. Bio je voditelj kirurških odjela u vojnim bolnicama u Lovranu i Puli, a 1961. godine habilitirao se na Medicinskome fakultetu u Rijeci, nakon večere na Brijunima gdje je zatražio demobilizaciju, ispričao je prof. dr. Muzur.

Po povratku u Rijeku postao je docent i predstojnik Kirurške klinike u Bolnici “Dr. Zdravko Kučić”. Pod njegovim je vodstvom započeo rad Centra za eksperimentalnu kirurgiju, rad na otvorenome srcu uz primjenu izvantjelesnoga krvotoka. Započelo je i suvremeno liječenje kronične renalne insuficijencije osnivanjem prvog Centra za dijalizu u bivšoj Jugoslaviji, a prvom transplantacijom bubrega uveo je Rijeku u sam vrh hrvatske i europske medicine.

– Ono što je tada Rijeka dobila dobije se jednom u stoljeću. Dobila je novi duh, eksperimentalnu kirurgiju koju danas ne možemo zamisliti. To je nešto o čemu je Zagreb mogao samo sanjati. Dobili smo prvi bypass, prvu operaciju na otvorenom srcu te transplataciju bubrega, kazao je prof. dr. Muzur.

Velikan riječke medicine bio je i osnivač Jugoslavenske zajednice za dijalizu i transplantaciju. Objavio je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova te je bio član mnogobrojnih međunarodnih medicinskih društava, kao i dobitnik niza priznanja.

Postavljanju biste u parku Medicinskog fakulteta prisustvovala je i njegova kći Zorica Frančišković Petrošić koja je istaknula da je ponosna na oca.

Dodajući da se te 1971. godine radilo o velikom iskoraku ne samo u kirurgiji nego i u cijelom nizu drugih struka, ravnatelj KBC-a Rijeka, prof. dr. Alen Ružić, napomenuo je da je za to trebalo promijeniti način razmišljanja.

– Danas tu tradiciju baštinimo u kadrovima, ali i u samom pristupu, te smo zahvaljujući tome doista sveučilišna bolnica. Iza sebe imamo fakultet i struke koje zalaze u sve pore moderne medicine, od imunologije, interne medicine, programa eksplantacije, transplatacije. To je jedan suvremeni ekosustav znanosti, obrazovanja i njegovanja znanja. Iskoraci koje je prof. dr. Frančišković učinio tada i danas su aktualni. Tada je u podrumu bolnice bio laboratorij s eksperimentalnim metodama gdje su kirurzi vježbali na životinjskim modelima moderne metode kirurgije. Učinjena je prva koronarografija, prva operacija na otvorenom srcu. Sve je to bilo pod palicom prof. dr. Frančiškovića i to govori o vizionarstvu, kao i o tome da se bez novih metoda i bogatog znanja ne može se ništa, naglasio je prof. dr. Ružić. Zaključujući da zamah prof. dr. Frančiškovića u KBC-u Rijeka traje do danas, kazao je da se taj zamah ogleda kroz praćenje trendova, ali i u vrhunskim kadrovima te znanju.