RIJEKA – Riječki osnovci koji su tijekom prošle školske godine sudjelovali u provedbi pilot-faze izvannastavne aktivnosti Zdravstveni odgoj i obrazovanje prepoznali su taj program kao važnu izvannastavnu aktivnost koju bi preporučili svojim vršnjacima, ali i koju žele nastaviti pohađati. Pokazalo je to istraživanje jednogodišnje provedbe programa čije su rezultate na prvom stručnom simpoziju o zdravstvenom odgoju i obrazovanju pod nazivom »365 dana zdravlja u školi: Iskustva, učinci, izazovi« predstavili doc. dr. Tanja Jurin i doc. dr. Goran Koletić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

– Učenici, roditelji, učitelji-provoditelji iskazali su zadovoljstvo provedenom aktivnošću pri čemu su učenici najzadovoljniji, a kritičniji su oni koji su program provodili. Velika većina roditelja podržava aktivnost i smatra je korisnom, a pola uključenih učenika izjasnilo se da je saznalo nove informacije iz četiri tematske cjeline, istaknula je doc. dr. Jurin.

Prvi u Hrvatskoj

Kao najveću manjkavost provedbe učitelji ističu logistiku, jer radi se o izvannastavnoj aktivnosti koja se odvija izvan redovne satnice kada su učenici već umorni, dok su roditelji izrazili želju većeg participiranja u programu. Grad Rijeka je prošle školske godine program uveo u šest riječkih škola te je time postao prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja aktivno radi na razvoju zdravstvene pismenosti djece i mladih, kroz strukturirani, interdisciplinarni pristup učenju o svim aspektima zdravlja. Pilot-faza projekta odvijala se u osnovnim školama Centar, Dolac, Ivana Zajca, Kantrida, Podmurvice i Vežica, u kojima je program pohađalo stotinjak riječkih osnovnoškolaca. U programu, koji se izvodi kao izvannastavna aktivnost u fondu od 70 sati godišnje, sudjeluju učenici od 5. do 8. razreda.

U okviru predstavljanja rezultata istraživanja prve godine provedbe  danas je održana i panel rasprava: »Kako ZOO oblikuje budućnost?«, a govoreći o neophodnosti takve vrste obrazovanja u školskom sustavu specijalistica psihijatrije i saborska zastupnica Ivana Kekin istaknula je da je učenje o mentalnom zdravlju, ovisnostima, zdravim stilovima života i reproduktivnom zdravlju mladih nešto što nam treba.

– Ako pogledate statistike djece i mladih u Hrvatskoj, vidimo da naša djeca nisu dobro. U svim područjima u samom smo vrhu EU-a, po pretilosti, ovisnosti i kod mentalnog zdravlja. Svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu, u vrhu smo po konzumaciji alkohola i nikotinu, a i po kockanju. Po pitanju mentalnog zdravlja imamo 50 tisuća djece na 55 dječjih i adolescentnih psihijatara. Što se spolnog i reproduktivnog zdravlja tiče, prema istraživanjima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo trećina učenika sa 16 godina stupa u spolne odnose, a više od polovine njih stupa u nezaštićene spolne odnose. Kada ih se pita gdje pronalaze informaciju, kažu očekivani odgovor – na internetu. Mislim da je zaista važno da i kroz škole pružimo adekvatan program kroz koji će ih se podučavati što je zdravlje, zašto je o njemu važno brinuti te vjerujem da će sve to pridonijeti boljem zdravlju djece, naglasila je Kekin.

Dobre ideje

Dotaknula se i teme spola i roda koja se u dijelu javnosti ističe kao problematična te je istaknula da tu ne vidi ništa sporno naglasivši da su ljudi različiti, a to ne može biti razlog diskriminacije.

Dodajući da djecu zanima mentalno zdravlje, specijalist školske medicine Sandro Kresina istaknuo je da su današnje generacije osvještenije.

– To im više nije tabu tema, vrlo često nam kažu da imaju određene poteškoće i da bi ih htjeli riješiti. Svoje probleme više ne skrivaju, već angažiraju i roditelje, kazao je Kresina.

Najavljujući da Zdravstveni odgoj od ove školske godine ulazi u sve riječke osnovne škole, gradonačelnica Iva Rinčić poručila je da ulaganje u zdravlje djece i mladih znači ulaganje u zdraviju, osvješteniju i otporniju zajednicu zaključivši da je program rezultat ozbiljnog rada i dobre ideje.

Naučili kako se nositi sa stresom u školi

Što o novoj izvannastavnoj aktivnosti misle riječki osnovci, jučer su imali priliku reći učenici Lejla Japić i Kimberly Pribanić iz OŠ Centar, Daniel Veranić iz OŠ Kantrida, Antonio Rutter iz OŠ Podmurvice te Mara Paškvan i Mia Jelača iz OŠ Vežica. Svi su se oni usuglasili da je riječ o zanimljivom programu u okviru kojeg se uči ono što se na redovnoj nastavi ne može naučiti, a teme koje su ih najviše zanimale bile su one vezane uz mentalno zdravlje.

– U sklopu programa mogli smo pričati o onome što nas muči, kao što je stres u školi i naučili smo kako se ponašati u takvim situacijama, kazala je Kimberly.