AUTOHTONI RIJEČKI NAKIT

Riječki morčići proglašeni novim nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske

P. N.

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Umijeće izrade riječkih morčića (moretti fiumani) tradicionalni je zlatarski postupak koji je u Rijeci prisutan najmanje od 18. stoljeća



Morčići, naušnice kojima su Riječanke označavale pripadnost svom kraju, a Riječani – pomorci i ribari nosili kao srećonoše koji donose optimizam, pozitivnu energiju i zaštitu od zla, novo su nematerijalno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara, objavilo je na svojim Facebook stranicama Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.


Umijeće izrade riječkih morčića (moretti fiumani) tradicionalni je zlatarski postupak koji je u Rijeci prisutan najmanje od 18. stoljeća, podsjećaju iz Ministarstva. Kao dio autohtonog nakita – simbola Rijeke, Kvarnera i Hrvatskog primorja, riječki morčić se oblikovno i tehnološki razlikuje od venecijanskog, što potvrđuje njegov samostalan i originalan razvoj, dok specifična i sofisticirana tehnika izrade svjedoči o visokim dometima riječkog zlatarstva.


Gjon Antoni, život posvećen morčićima
Foto Luigi Opatija


“Morčići su bili rašireni na širem primorskom i otočnom području, a od 19. stoljeća razvijaju se složenije, luksuzne forme nakita poznate pod nazivom Moretto fiumano. Tijekom vremena morčić je postao prepoznatljiv znak grada Rijeke, nošen u različitim društvenim slojevima, ponajprije u obliku naušnica, a kasnije i u drugim vrstama nakita. Kao dio obiteljskog nasljeđa mnogih primorskih obitelji, i danas su najomiljeniji nakit i dar, važan simbol identiteta Rijeke i svjedočanstvo dugotrajne i cijenjene tradicije riječkog zlatarstva. Inicijativu za upis umijeća izrade riječkih morčića u Registar pokrenula je nekadašnja Udruga Morčići Moretti, na čelu s moretistom Gjonom Antonijem”, piše u objavi Ministarstva.