KRK – Neizdržive ljetne, a ponekad i vikendaške, prometne gužve na otoku Krku nisu problem koji se tiče samo tog otoka, već reflektivno i svih kvarnerskih otoka kojima se pristupa preko Krka, ali i područja kontinenta južno od rotora iznad krčkog mosta. Kada se svemu tome pridoda i porast broja prometnih nesreća, od čega nažalost i onih s najtragičnijim posljedicama, jasno je da se s rješavanjem ove situacije već zakasnilo, da hitno trebaju konkretna rješenja i da se nikako ne može čekati deset godina unutar kojih se prema planovima tek očekuje izgradnja drugog krčkog mosta i istočne brze ceste. Glavne su to poruke s jučerašnje press konferencije što su je u gradskoj vijećnici grada Krka održali županijski zastupnici Tonči Hrabrić (HSP), Darijo Vasilić (PGS) i Nedo Pinezić (Unija Kvarnera), iako s potpuno različitih strana političkog spektra, u potpunosti složni oko ove teme.

– Mi nemamo deset godina vremena čekati da bi Krku bilo bolje. Svi čelnici lokalnih jedinica otoka Krka zajedno održali smo sastanak s predstavnicima Hrvatskih cesta koji su nadležni za upravljanje cestama na kojima nastaju najveći problemi, zatražili smo hitna rješenja i ponudili ih. Kao prvo, rješavanje rotora Šmrika gdje tražimo da pristup mostu i njegov odlazak budu direktni bez rotora, odnosno da se ne miješaju s drugim prometnicama i smjerovima. Predložili smo i rekonstrukcije rotora Omišalj, rotora Maršić, kao i budućeg rotora Šepić na način da se promet na D102 može odvijati neometano, odnosno da se izmijeni sadašnja situacija gdje jednako pravo imaju i lokalne ceste. Iz Hrvatskih cesta poručili su da će s pripremnim radovima koji bi trebali dovesti do poboljšanja početi na proljeće 2026. godine, a da bi oni kompletno trebali biti gotovi pred ljeto 2027. godine. Svakako očekujemo da ti zahvati koji će početi na proljeće neće biti na samim cestama pa da negativno utječu na promet sljedećeg ljeta, već da će biti pripremni, odnosno izvan ceste – počeo je Darijo Vasilić.

Loša slika

Otok Krk ima oko 20.000 stanovnika, a u špici sezone broj ljudi koji ovdje borave penje se na oko 150.000. U tom periodu dnevno krčkim mostom u oba smjera prođe oko 3.000 vozila, od čega se gleda da oko 5.500 vozila otpada u tranzitu prema ostalim kvarnerskim otocima kojima je Krk most za dolazak na željena odredišta. Većina tog prometa odvija se državnim cestama D 102 (Krčki most – Baška) i D 104 (Šepić – Valbiska). Turistički udio kvarnerskih otoka, koji gotovo svi koriste krčki most, čine dvije trećine ukupnog turističkog prometa PGŽ-a.

– Nažalost, sve ove gužve već stvaraju lošu turističku sliku o otoku jer gosti nakon dugog puta dođu na otok i onda još satima stoje nervozni u gužvama. Smatram da se rasterećenje cestovnih prometnica može poboljšati preko morskog prometa, gdje ne samo da zaostajemo za drugim mediteranskim ili skandinavskim zemljama, već smo napravili i korak unazad jer su nekad postojale trajektne linije Šilo – Crikvenica te Baška – Senj i Baška – Lopar. Općina Baška je već u nekoliko navrata razgovarala s kolegama iz Senja i s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture da se osiguraju uvjeti za povratak takvih linija, prije svega adekvatna pristaništa. Vjerujemo da bi postojao komercijalni interes jer prometa očigledno ima. Također, na cestama treba pojačati kontrole i represivne mjere da se utječe na neodgovorne vozače. Isto tako, veliki je problem stoke koja je bez kontrole na prometnicama, a ima i divljači. Upućivali smo zahtjeve nadležnim službama, ali svi samo prebacuju odgovornost jedni na druge: veterinari, policija i službe za održavanje cesta – rekao je Tonči Hrabrić.

Problem regije

Velik broj ljudi i prometne gužve za sobom vuku i mnoge druge probleme, posebice u radu javnih službi, koje kadrovski takvo povećanje jednostavno ne mogu kvalitetno obrađivati.

– Primarno je pitanje cestovne infrastrukture i tu su uglavnom nadležene Hrvatske ceste koje održavaju dvije navedene prometnice. Županija i lokane jedinice mogu tražiti, ali država to treba riješiti. Kao što je navedeno, promet na Krku je u biti problem cijele regije te smo u tom vidu zatražili od župana Ivice Lukanovića da se utemelji jedno tijelo koje bi koordiniralo sve potrebne aktivnosti da se ova situacija što efektnije rješava i s njegove strane smo zasad dobili pozitivan stav o toj ideji pa očekujemo da se onda to i napravi. Velik problem je i problem ljudskih resursa javnih službi. Kad je ovdje 150.000 ljudi, javne službe to ne mogu nikako adekvatno pokriti. Mi imamo samo dva vozila Hitne pomoći, koja zbog gužvi ponekad i ne stignu na vrijeme. Taj jedan helikopter isto ne može pokriti takvu rupu. Velik je i nesrazmjer policijskih službenika na broj ljudi. Rješenje koje smo ponudili je besplatno stanovanje za deficitarna zanimanja kroz izgradnju stanova, odnosno za djelatnike javnih službi koji bi došli ovdje raditi. Lokalne jedinice im ne mogu davati dodatke na plaću, ali ovo je jedan od načina da ih se privuče – zaključio je Nedo Pinezić.