Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci tijekom 2026. godine obilježava svojih prvih 65 godina djelovanja cijelim nizom aktivnosti. Središnja proslava obilježavanja ove značajne godišnjice održala se 11. svibnja u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca. Svečana sjednica potvrdila je kako je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci jedna od ključnih institucija koja već niz desetljeća doprinosi znanstvenom, gospodarskom i društvenom razvoju ne samo naše regije već i puno šire. To je potvrdio i cijeli niz uglednih imena iz akademske zajednice, gospodarstva i javne vlasti koji je sudjelovao na svečanoj sjednici.

– Svečana sjednica bila je mjesto susreta profesora, onih koji su stvarali Fakultet i onih koji to sada čine, alumnija i gospodarstva. Željeli smo istaknuti kontinuitet, ali i jasno pokazati smjer u kojem želimo ići. Želimo našu budućnost graditi na znanju, odgovornosti i povezivanju s gospodarstvom i zajednicom u kojoj živimo i radimo, ističe dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci prof. dr. sc. Saša Drezgić.

S odmakom vremena, nakon što su se dojmovi slegli, kako sada gledate na svečanu sjednicu?

– Zadovoljan sam što su govornici na našoj Svečanoj sjednici prepoznali naš doprinos razvoju lokalne i nacionalne zajednice tijekom proteklih šest i pol desetljeća, ali još me više veseli što su govoreći kojim putem bi trebali ići u budućnosti, zapravo spomenuli put na kojem mi već jesmo! Imamo suradnju, ponajprije znanstvenu, s najboljim svjetski institucijama, kroz prestižne projekte i s druge strane kroz sve intenzivniju suradnju naših profesora i studenata s gospodarstvom.

Želimo izvrsnost i tu kompetenciju koju dobivaju naši profesori kroz projekte, donijeti studentima u predavaone. To nam je jako važno. To potvrđuje i podatak kako svi naši asistenti studiraju u inozemstvu i zato sam siguran kako ćemo za nekoliko godina tek procvjetati.

Odgovori na suvremene izazove

Spomenuli ste suradnju s institucijama diljem Europe i svijeta. Što takva suradnja znači za djelatnike i studente?

– Suradnja s vodećim europskim institucijama daje nam pristup najnovijim istraživanjima, tehnologijama i inovacijama. To nam omogućuje da naša istraživanja i obrazovne programe prilagodimo međunarodnim standardima i uvjetima. Suradnja s partnerima iz raznih zemalja pomaže nam da razumijemo različite perspektive i pristupe rješavanju globalnih izazova, što iznimno obogaćuje naše projekte. Istovremeno, sudjelovanje u ovakvim projektima jača i globalnu reputaciju našeg Fakulteta, jer postajemo prepoznatljiv akter na međunarodnoj razini. Naši studenti i istraživači kroz ovakve projekte dobivaju priliku za suradnju s vodećim stručnjacima i institucijama, čime dodatno razvijaju svoja znanja i vještine. Naš je cilj stvoriti poticajno okruženje u kojem studenti i istraživači imaju ne samo priliku učiti, već i pridonositi globalnim znanstvenim i poslovnim zajednicama.

Ministar financija Tomislav Čorić u svojem je govoru na svečanoj sjednici istaknuo je kako se moderna ekonomija suočava s problemima koji se ne mogu pronaći u klasičnoj literaturi i kako nam zato treba silna mudrost i doprinos ovog fakulteta kako bismo znali adekvatno odgovoriti na te izazove. Može li Ekonomski fakultet u Rijeci odgovoriti na te izazove?

– Naravno da možemo! I već odgovaramo na različite izazove! Naš fakultet želi biti proaktivan, odgovarati na suvremene izazove i stalno poboljšavati svoje obrazovne i istraživačke programe. To potvrđuje i velik broj međunarodnih projekata u kojima sudjelujemo. Želim vjerovati da se upravo kroz te projekte, posebice prestižne Horizon projekte, možemo pozicionirati kao jedan od ključnih aktera u tranziciji prema održivijem i inkluzivnijem gospodarstvu. Projekti u kojima sudjelujemo okupljaju neke od najboljih istraživača i institucije Europe. To što sudjelujemo u ovakvim projektima samo znači da nas se prepoznaje kao relevantnog aktera na europskoj razini.

Zahvaljujući ovakvim partnerstvima, imamo priliku implementirati nove tehnologije, razvijati održiva rješenja i, što je posebno važno, pozicionirati naš fakultet kao ključnog sudinika u inovacijama i razvoju znanja unutar Hrvatske i izvan nje.

Misija EconAI Laba

Možete izdvojiti neke izazove koji su pred svima nama?

– Možda bi izdvojio regenerativnu ekonomiju kao novi pristup gospodarstvu koji se fokusira na vraćanje i obnovu prirodnih resursa, umjesto na iscrpljivanje postojećih. Za razliku od klasičnih održivih praksi, koje se usmjeravaju na smanjenje negativnog utjecaja na okoliš, regenerativna ekonomija teži proaktivnom pristupu, stvarajući uvjete u kojima poslovanje pridonosi obnovi prirodnih ekosustava. Kroz projekte u okviru regenerativne ekonomije težimo postaviti temelje za novi ekonomski model koji istodobno podržava društveni, ekonomski i okolišni oporavak. Naš cilj je kroz partnerstva, kao i kroz istraživanja u regenerativnim praksama, stvoriti resurse i strategije koje će omogućiti održiviji pristup poslovanju i ekonomiji općenito.

Spominjete nove tehnologije. Što je s umjetnom inteligencijom?

– Teško je danas izbjeći umjetnu inteligenciju koja je danas stvarno sveprisutna. Jedan od projekata na kojem radimo jest i »AI4Gov Accelerate«, koji je fokusiran na primjenu umjetne inteligencije i digitalne transformacije u obrazovanju i javnom sektoru. Ovaj projekt nije samo obrazovni, već predstavlja jedan praktični eksperiment u primjeni digitalnih alata u obrazovnim procesima. Na ovaj način, naš fakultet ne samo da gradi nove obrazovne programe, nego postavlja temelje za dublju integraciju AI tehnologija u obrazovanje.

Najnoviji projekt koji smo dobili, AISHA, ide korak dalje i zadatak nam je kreirati hub za primjenu umjetne inteligencije, pogotovo u privatnom sektoru tako da stvorimo platformu za kreiranje znanja i privlačenje talenata. EFRi sudjeluje na dva od tri najvažnija projekta EU u domeni umjetne inteligencije u program Digital Europe.

Tu je i naš EconAI Lab koji služi kao središnje mjesto za edukaciju, istraživanje i praktičnu primjenu AI tehnologija ne samo na Fakultetu već i puno, puno šire. AI Lab zamišljen je kao interdisciplinarno središte koje objedinjuje kompetencije iz područja ekonomije, statistike, informatike i umjetne inteligencije. Cilj nije samo praćenje tehnoloških trendova, već aktivno oblikovanje načina na koji se AI primjenjuje u ekonomskim znanostima, nastavi, administraciji i gospodarskoj praksi.

Misija EconAI Laba je pretvoriti umjetnu inteligenciju iz jednog mnogima još uvijek apstraktnog koncepta u konkretan alat koji unapređuje kvalitetu nastave, povećava znanstvenu produktivnost i razvija primjenjiva rješenja za gospodarstvo kroz edukaciju, istraživanje i praktični razvoj.

Suradnja s lokalnim dionicima

Vratimo se na trenutak svečanoj sjednici. Župan Lukanović i posebice gradonačelnica Rinčić pozvali su vas da sudjelujete u oblikovanju budućnosti kako Rijeke, tako županije, ali i cijele Hrvatske. Koliko sudjelujete u projektima i promjenama na lokalnoj razini?

– Drago nam je kada nas lokalne zajednice žele uključiti u svoje projekte, jer to znači da nas i one prepoznaju kao mjesto izvrsnosti. Mi se uvijek rado uključujemo u takve aktivnosti i programe svojim znanjem i iskustvom. Uključivanje lokalnih zajednica posebice je važno kada su pitanju projekti koji se bave klimatskim promjenama i ekološkim izazovima. Mi recimo kroz projekt »CRESCO Adria« radimo na izradi planova za prilagodbu klimatskim promjenama u jadranskim obalnim zajednicama. Projekt je izuzetno važan jer podupire lokalne zajednice u razvoju strateških smjernica za klimatski otporno prostorno planiranje. Tako izrađujemo i konkretne planove i pristupe kako bi se Crikvenica i Sali što bolje pripremile na buduće klimatske promjene.

Ovakav pristup donosi praktične koristi za građane, jer prilagodba klimatskim promjenama znači veću otpornost na prirodne katastrofe, bolju infrastrukturu i zaštitu prirodnih resursa. Istodobno, suradnja s lokalnim dionicima omogućuje nam da prenesemo znanje i alate lokalnim vlastima i institucijama, što u konačnici doprinosi jačanju veza između sveučilišta i zajednice te izgradnji dugoročnih odnosa koji idu u korist obiju strana.

A kroz projekte poput ECOFOODCYCLE i BLUE RECHARGE gradimo temelje za novi ekonomski model koji istodobno podržava društveni, ekonomski i okolišni oporavak. I da, uvijek ćemo se rado odazvati svima koji traže našu stručnost.

Puno govorite o projektima.

– Naravno. Ponosni smo na naše sudjelovanje u mnogim projektima. Zapravo, Fakultet nikada nije sudjelovao u tolikom broju međunarodnih projekata, od onih najprestižnijih Horizon projekata, poput CROSS-REIS, posvećenog istraživanju i razmjeni znanja o ulozi digitalne tranzicije u kontekstu održivog razvoja urbanih sredina pa na dalje. Projekti nam omogućuju dodatno unaprjeđenje naših istraživačkih i obrazovnih kapaciteta, obogaćujući naše kurikulume te tako stvarajući prilike za naše studente da uče i rade uz vodeće stručnjake u svojim poljima.

Kroz međunarodne projekte osiguravamo studentima najnovije znanje i uvodimo ih u stvarne istraživačke prakse i tržište rada. Ovi projekti ne samo da obogaćuju iskustva naših studenata, već omogućuju našem fakultetu da razvija inovativne pristupe obrazovanju. Kroz suradnje s vodećim institucijama, razvijamo modele i alate koji mogu služiti kao smjernice za obrazovne institucije u cijeloj regiji. Na ovaj način gradimo imidž našeg fakulteta kao centra inovacija u obrazovanju i pridonosimo stvaranju visoko kvalificiranih stručnjaka koji su spremni odgovoriti na izazove suvremenog poslovnog svijeta.

Spomenuli ste studente. Koje će koristi imati u smislu konkretnih vještina i kompetencija?

– Naši projekti pokrivaju širok spektar znanja i vještina koje su danas prijeko potrebne na tržištu rada. Kroz naše projekte student dobivaju kombinacija znanja i praktičnih vještina koja im omogućuje da se izdvoje na tržištu rada kao kompetentni i svestrani stručnjaci.

Obavljanje stručne prakse

Koliko su vaši studenti spremni za sve izazove koji im donosi završetak studija i izlazak na tržište rada?

– Studenti s našeg Fakulteta izlaze s izvrsnim teorijskim znanjem, a mi im dodatno želimo pomoći da ga pretvore i u praktične vještine. Znamo koliko je suradnja Fakulteta i gospodarstva ključna za pripremu budućih zaposlenika i poduzetnika. Zato i inzistiramo na stručnoj praksi tako da jednog dana kada izađu na tržište rada ne budu nepripremljeni već da budu potpuno pripremljeni za sve što ih u realnom poslovnom okruženju čeka te da dobiju realnu sliku kako to izgleda u stvarnosti.

Kroz stručnu praksu, koju su svi student obavezni odraditi, oni stječu znanja koja ne možete naučiti iz neke knjige. Koliku pažnju posvećujemo tome, svjedoči činjenica kako imamo više od 900 potpisanih sporazuma s poslodavcima diljem Hrvatske o obavljanju stručne prakse. Tako naš fakultet postaje mjesto gdje teorija susreće praksu, a naši studenti imaju sve potrebne alate, i teorijske i praktične, da se s lakoćom mogu uključiti na tržište rada.

Kao čelni čovjek riječkog Ekonomskog fakulteta, kako vidite njegovu budućnost?

– Trenutačno smo usmjereni na razvoj next-gen obrazovanja, snažniju primjenu umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija, uvođenje mikrokvalifikacija te međunarodno umrežavanje putem zajedničkih programa, projekata i akademske mobilnosti. Napravili smo strateški zaokret u smjeru izvrsnosti i globalne prepoznatljivosti. Mislim da idemo u dobrom smjeru i da se, ne samo prilagođavamo promjenama već i proaktivno radimo na promjenama. Naši kurikuli postaju fleksibilniji i modularni, a sam nastavni proces postaje puno više usmjeren na interdisciplinarno i iskustveno učenje. Povećavamo ulaganja u znanstvenu infrastrukturu, potičemo međunarodne projekte i zapošljavanje istraživača na kompetitivnim izvorima financiranja. Svime time želimo pozicionirati fakultet kao mjesto izvrsnosti, mjesto koje je istraživačko-obrazovni centar od europske važnosti, s izraženom ulogom u razvoju gospodarstva, društva i znanosti.

Nekoliko ste puta tijekom razgovora posebno naglasili – izvrsnost?

– Da, jer izvrsnost znači najviše standarde u svemu, u znanosti, nastavi, upravljanju. Ona uključuje radove u vrhunskim časopisima, međunarodne projekte, vrhunski kadar. Izvrsnost nije povlastica nego obveza prema javnosti. To je osnova održivosti svake moderne institucije.

EFRI slavi 65 godina:
od fakultetskih hodnika do gradskih trgova

Ekonomski fakultet u Rijeci ove 2026. godine obilježava 65 godina djelovanja bogatim programom koji seže daleko izvan zidova akademske zajednice. Program obljetnice obuhvaća razgovore s alumnijima, profesorima i studentima, izložbe, javne panele, međunarodne studentske programe, humanitarne akcije i suradnje s riječkim institucijama koje također slave 65 godina djelovanja.

Tako nas 30. lipnja na Kampusu očekuje otvorenje fotografske izložbe »Introspektiva« koja neće biti kronološki pregled, nego vizualni portret emocija i sjećanja koja su oblikovala generacije i prostor.

U fokusu je projekt 65 priča o EFRI-ju — serijal kratkih razgovora s bivšim dekanima, profesorima, alumnijima i studentima koji zajedno čine živu digitalnu monografiju fakulteta.

Program Mreža 65 Fakultet povezuje s Pomorskim i povijesnim muzejem Hrvatskog primorja te Udrugom računovođa i financijskih djelatnika Rijeke — institucijama koje su ove godine dosegle isti jubilej. Zajednički cilj je dijalog o tome kako različiti sektori zajedno grade riječki identitet.

Posebno mjesto ima i sam grad to jest zajednica. Kroz seriju različitih predavanja profesori i alumnji predstavit će zanimljive teme koje se tiću svih nas. Prvo predavanje koje nas očekuje održat će se 9. lipnja u prostoru GKR na temu »AI Cjenovni Rat«, koje donosi priču o tome kako je umjetna inteligencija od skupe tehnologije postala alat dostupan gotovo svima – i zašto to mijenja pravila poslovanja i tržišta rada.

Obljetnica se ne zatvara prema unutra. EFRI uključuje volontere, humanitarne akcije, međunarodne studentske dane i sportski dan, šaljući jasnu poruku: »Uspjeh se ne mjeri godinama, nego utjecajem«. Tom porukom Fakultet ulazi u novo poglavlje, sa sviješću da prava snaga znanja leži u njegovoj sposobnosti da povezuje, inspirira i mijenja svijet.