S manje 1,5 posto preminulih ranjenika bili smo jedan od najuspješnijih saniteta koji povijest ratovanja ikad pamti. Rezultat je to na razini izraelskih službi koje su u tom pogledu najbolje na svijetu, bolji i od saniteta SAD-a koji se također nalazi na samom globalnom vrhu. Iako smo startali doslovno ni iz čega, iako neprijatelj prema nama nije imao nikakve milosti već je stalno napadao kako naše mobilne timove tako i bolnice, ono na što smo također iznimno ponosni je da nikad nismo napustili postulate naše profesije – uvijek pomogni svima bez obzira na bilo kakve razlike među nama, istaknuo je dr. Neven Materljan, jedan od autora knjige Hrvatski sanitet ličke bojišnice čije je predstavljanje u sklopu obilježavanja Dana državnosti održano u prepunom Domu hrvatskih branitelja Viškovo. Uz njega autori knjige su i Andrija Hebrang, Štefan Biro kao i Avelino Baretić. Među urednicima i recenzentima je i dr. Davor Štimac koji je također na ličkoj bojišnici proveo sve godine rata, kao i samu VRO Oluju.

– Knjiga je posvećena svima koji su kroz sanitet participirali na ličkoj bojišnici, a to su uz medicinske djelatnike Primorsko-goranske županije i brojni kolege iz Istarske ze Ličko-senjske županije. Posvećena je i dr. Zlatku Tomašiću, velikom domoljubu i aktivnom sdioniku rata od prvog dana, simbolu liječnika u borbi za slobodu. Ono što je za sve nas također značajno, činjenica je da nam je mnogima prvo radno mjesto bila – bojišnica na ličkom ratištu. Bilo je to neko sasvim drugo vrijeme, a posebno sam zadovoljan što je eto knjiga konačno, nakon više od pet godina, doživjela i svoju prezentaciju u našoj županiji. Želja mi je prije svega da ju čitaju mladi, da nađe svoje mjesto u bibliotekama ljudi koji tek dolaze, istaknuo je jedan od urednika knjige dr. Davor Štimac.

O sadržaju i načinu na koji je knjiga nastala nadovezao se na Štimca opet dr. Materljan.

– Počeli smo ju pisati na ideju dr. Vesne Bosanac koja je želja da se i na taj način zna kako je bila, a jedinstveni je to primjer u povijesti, organizirana naša ratna medicinska skrb. Ustanovili smo ju s mnogo improvizacije i snalaženja, a doveli je do samog svjetskog vrha, nadovezao se dr. Materljan, prvi načelnika saniteta 111. brigade, ujedno i liječnika koji je u svibnju 1991. godine postao prvim članom santeta budućeg Riječkog zbornog područja.

– Da, bila je to pomalo duhovita zgoda – misleći kako sam tek jedan od mnogih koji se prijavljuju, došao sam do Segia Rabara koji je unutar policije vodio posao novačenja budućih hrvatskih snaga, da bi mi on čestitao i rekao – vi ste prvi koji se uopće prijavio, sjeća se Materljan dodavši kako je vrlo brzo formiran sanitet od 125 članova – u startu bez ikakvih materijalno-tehničkih sredstava.

U ime domaćina događanja okupljenima se obratio i Denis Mladenić, zamjenik načelnice Općine Viškovo.

– Mlade generacije uvijek treba podsjećati na sve ono što se za vrlo kratko vrijeme dogodilo s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, od utemeljenja države do osnivanja vojnih postrojbi koje su branile i oslobodile domovinu, naglasio je Mladenić, izrazivši zahvalnost organizatorima što su za predstavljanje knjige odabrali upravo viškovski Dom hrvatskih branitelja. Da, tko zna, možda se jednog dana konačno premijerno pojavi i u – Rijeci.

Organizator događanja je ZUDR PGŽ, a u sklopu obilježavanja Dana državnosti u tri dana bit će prikazana i tri filma povezana s Vukovarom: Pet zapovjednika vukovarskog Sajmišta u utorak, KPJ i Vukovar – od nastanka do nestanka, dan kasnije te Križ slobode – od Kanfanara do Vukovara u četvrtak. Sve su projekcije zakazane s početkom u 19 sati.