SENJ- U organizaciji Matice Hrvatske u senjskom Domu kulture predstavljen je treći broj Hrvatske revije iz 2022.g. posvećen Senju.

O Hrvatskoj reviji govorili su glavna urednica Mirjana Polić Bobić, jedan od urednika povjesničar Tomislav Galović koji je ujedno i pročelnik Odjela za povijest MH, te suradnica Helena Knifić Schaps.

“Senj se u Hrvatskoj reviji i inače u Matici hrvatskoj da lako prepoznati zbog vrijednosti koje ima, a to su kultura, povijest, tradicija, a to je ono što baštini Matica Hrvatska. Međutim, tematski broj poput ovoga ipak treba zaslužiti, ne mogu to svi gradovi, hvala vam što ste prepoznali grad Senj”, kazao je predsjednik Ogranka Matice Hrvatske u Senju Mislav Bilović i dodao da se u Gradu trude senjsku tradiciju i povijest pokazati i prikazati , pogotovo danas gdje je bitno očuvanje identiteta, i senjskog i hrvatskog, jer se ulazi u integracije gdje se na neki način pokušavamo svi izjednačiti, pa je upravo očuvanje tog identiteta i dalje bitno. I dalje će se i dalje ulagati napori da Senj bude zanimljiv i turistima i domaćima i struci.

Hrvatska revija je časopis Matice Hrvatske koji izlazi od 1928. godine. Izlazila je neprekinuto u MH do 1945. godine, a onda je to prestalo, kao i aktivnost MH, a onda su je u Buenos Airesu počeli izdavati naši eminentni intelektualci među emigracijom.

„U prvome redu tu bih spomenula Vinka Nikolića, koji ju je neprekinuto do 1991.

Kada Hrvatska revija ponovno izlazi pod okriljem Matice Hrvatske.”, kazala je glavna urednica revije Mirjana Polić Bobić, koja je odala priznanje svojim prethodnicima Vinku Nikoliću, pjesniku Borisu Maruna i geografu Mladenu Klemenčiću.

Revija izlazi četiri puta godišnje, nekada je izlazila češće, a kroz prethodnih 95 godina mijenjala je svoj profil i svoju uređivačku politiku, jer su mijenjala vremena i okolnosti u kojima je izlazila.

Hrvatska revija je počela pretežno kao časopis za književnost, ali i za likovne umjetnosti. U izbjeglištvu je nastavila pokrivati taj aspekt, ali bila je i u značajnoj mjeri orijentirana prema političkim temama.

“Teme revije su iz najrazličitijih sfera života. Tako je npr. jedan cijeli broj bio posvećen Banovini nakon potresa, gdje su i geolozi i paleontolozi, povjesničari, sociolozi, demografi iz različitih aspekata osvijetlili temu te prekrasne hrvatske regije, koja nažalost ima puno problema. ”, rekla je glavna urednica i istaknula je kako nemaju običaj posvećivati broj revije nekom gradu, osim jednom Rijeci, kada je trebala postati prijestolnica kulture, ali to je i Senj zaslužio.

“Došli smo do zaključka da povijest i sadašnjost Senja zaslužuje da bude prikazana baš kao grad Senj obzirom na njegovu veliku povijesnu važnost i veliku kulturnu baštinu nataloženu ovdje kroz stoljeća, a imamo dojam da to u hrvatskom kulturnom prostoru, širem, osim užih struka, nije dovoljno prisutno. Prepoznato da, ali ne dovoljno prisutno.”, kazala je Polić Bobić, te istaknula kako ovim jednim izdanjem ne mogu pokriti sve iz senjske povijesti, kulture, društvenog života, ali u ovom broju su stručno i zanimljivo prikazane neke teme koje ipak daju profil grada Senja.

“Ja sam se odazvala temom koja je meni bliska, a to je graditeljstvo i urbani razvoj. Svoj tekst započela sam razmatrati od kraja 18. st., od onog trenutka kad mislim da se današnji urbanitet grada može slijediti. Za taj urbanitet važan je njegov zemljopisni položaj, a na njega je ukazivao već i dr. Vuk Krajač kad je rekao da je svjetski fenomen da grad može reći da se nalazi na sjecištu 45. paralele i 15. meridijana. To je fenomen koji se 1997. probao iskoristiti sa Sunčanikom. Osim zemljopisnog položaja i ostale značajke za urbani razvoj Senja su brojne.” kazala je Helena Knifić Schaps, a povjesničar Tomislav Galović govorio je o krucijalnim momentima razvoja glagoljaške baštine grada Senja.

U glazbenom dijelu nastupili su učenici glazbenog odjela Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića Senj.

Autori priloga

Sadržaj ovog broja Hrvatske revije napisali su.

Prof. Miroslav Glavičić je pisao o značenju topografije i spomenicima antičke Senie, prof. Borislav Grgin o Senju u srednjem vijeku, Tomislav Galović “Kontura hrvatsko- glagoljaške baštine u srednjem vijeku”, prof. Blaženka Ljubović, ravnateljica senjskog muzeja napisala je “Arheološka istraživanja u gradu Senju” i”Gradski muzej od osnutka do danas”, članak Helene Knifić Schaps je “Urbani razvoj Senja i kulturna dobra kao zamašnjak razvoja”, prof. Enver Ljubović “Heraldička baština grada Senja”, Mirjana Matijević Sokol prikazuje časopis “Senjski zbornik”, glavna urednica Mirjana Polić Bobić “Senjski uskoci i španjolska politika na Jadranu početkom 17. stoljeća”, Filip Galović pisao je o govoru grada Senja, Ivan Rogić Nehajev o obrisima senjskog gradskog identiteta, a Željko Holjevac o senjskim žrtvama.