Ljudi se od pamtivijeka oduševljavaju napretkom tehnike i stjecanjem novih saznanja. Tako je godine 1974. i jedna grupa Riječana svoje oduševljenje odlučila podijeliti međusobno. U jesen te godine nastala je jezgra Akademskog astronomskog društva – Rijeka sastavljena od skupine studenata Fakulteta industrijske pedagogije, učenika Srednje talijanske škole Rijeka te desetak samoukih promatrača neba.

Oni su 14. studenog 1974. godine osnovali inicijativni odbor za osnivanje udruge astronoma amatera. Predložen je naziv Akademsko astronomsko društvo (AAD), što je i potvrđeno Osnivačkom skupštinom 27. studenog 1974. održanom u prostorijama Pedagoške akademije.

Brojne izložbe i vrijedne nagrade

Tadašnji članovi, od kojih su neki ostali do danas odani zvijezdama, postavili su ciljeve društva u razvoju i popularizaciji astronomije i srodnih znanosti te pratećih tehničkih i informatičkih disciplina. Pristup aktivnostima Društva oduvijek je bio omogućen svim dobnim skupinama građanstva sa zanimanjem za znanost. Aktivnosti društva uključuju održavanje tečajeva i predavanja sa širokim rasponom složenosti, od onih početničkih do vrlo specijaliziranih.

Isto tako i članstvo je sastavljeno od osnovnoškolaca pa do članova visokih akademskih titula u različitim područjima znanosti. Često se organiziraju promatranja zanimljivih i nesvakidašnjih nebeskih pojava (poput ekspedicija na potpune pomrčine Sunca) kao i redovna sezonska promatranja. Članovi AAD-a bavili su se izradom astronomskih instrumenata i bili sudionici na izložbama tehničkog stvaralaštva i sličnim manifestacijama.

Društvo je upriličilo vrijedne skupove i izložbe od kojih se izdvajaju 1987. godine Tjedan astronautike, 1988. godine »Dani astronomije«; 1997. godine izložba »Sjaj nebesa«, a 2009. u gradu je obilježena Međunarodna godina astronomije.

Članovi sudjeluju na natjecanjima organiziranim od drugih astronomskih udruženja i državnih i međunarodnih organizacija gdje ostvaruju zapažene rezultate kako pod imenom AAD – Rijeka u kojemu se pripremaju tako i pod imenima škola za koje nastupaju. Društvo je u razdoblju od 1998. do 2010. godine redovno izdavalo časopis Polaris u čijoj su izradi sudjelovali članovi društva i renomirani hrvatski znanstvenici.

Od brojnih nagrada i priznanja u svojoj povijesti posebno AAD ističe Državnu nagradu tehničke kulture »Faust Vrančić« za 1994. godinu dodijeljenu od Ministarstva prosvjete, kulture i športa za dugotrajan i uspješan rad na popularizaciji astronomije i tehnike te Povelju za izvanredan doprinos u razvijanju i promicanju tehničke kulture u 1997. godini, dodijeljen od Zajednice tehničke kulture Rijeka.

Riječka zvjezdarnica i ACR

Podstanarstvo je uvijek AAD-u predstavljalo poteškoću tako da su od početka rada promijenili razna mjesta boravka: od Pedagoške akademije, ondašnjeg Fakulteta za pomorstvo i saobraćaj, Mjesnog odbora Luka, Mjesnog odbora Kozala, Doma mladih do sadašnjeg sjedišta u prostorijama na Brajdi. San o Zvjezdarnici u Rijeci pokušali su ostvariti nekoliko puta, ali uvijek uz teškoće i prepreke. Konačno 1989. godine počela je rekonstrukcija stare tvrđave na Svetom Križu na Gornjoj Vežici.

Objekt pod nazivom »Kula« činio se idealnim za malu gradsku zvjezdarnicu kakva je potrebna za potrebe popularizacije astronomije. Radovi su započeli ali i uslijed siline Domovinskog rata i zastali. Cjelovito dovršenje riječke zvjezdarnice zbilo se 18. svibnja 2001. godine. Od njenog otvaranja, riječka zvjezdarnica postala je ustanova u kojoj se neprekidno odvija popularizacija znanosti s posebnim naglaskom na edukaciju mladih ljudi koji su svoje prve praktične znanstvene korake ostvarili upravo na Gornjoj Vežici.

Tijekom 2004. godine članovi AAD-a iznose ideju o proširenju zvjezdarnice u astronomski centar interpolacijom nove dvorane digitalnog planetarija i ostalih pratećih prostora u postojeću utvrdu zvjezdarnice. Uz neprestanu suradnju Zajednice tehničke kulture koja je bila i velika podrška u izgradnji riječke zvjezdarnice te uz podršku gradske uprave i projektni tim stručnjaka prionulo se ostvarenju ovog objekta. Riječka zvjezdarnica od 2009. godine dobiva novi izgled, sadržaj i naziv te s radom započinje Astronomski centar Rijeka (ACR) pod upravljanjem tvrtke Rijeka sport d.o.o.

Danas je u zvjezdarnici između ostalog ugrađena sljedeća oprema: glavni teleskop MEADE LX 200, CCD kamera, spektroskopska difrakcijska rešetka, računala i ostala prijenosna astronomska oprema koja omogućava stručan i edukativan rad u vidu izrade diplomskih radova, radova za školska natjecanja iz astronomije te u svrhu popularizacije među građanima i ostalim posjetiteljima. S riječke zvjezdarnice mogu se promatrati Sunce, Mjesec, planeti Sunčevog sustava, ekstrasolarni planeti, promjenjive zvijezde, mala tijela Sunčevog sustava (kometi i asteroidi) te galaksije i ostali magličasti objekti.

Međunarodni projekti i suradnje

Od aktivnosti Društva treba posebno izdvojiti redovne posjete školskih, studentskih i predškolskih grupa ACR-u koje uključuju projekcije u planetariju te edukaciju i promatranja koje izvode članovi AAD-a (u 2022. zabilježeno više od 13.000 učenika), zalaganje i sudjelovanje u radu Globalne meteorske mreže, u kojoj su članovi značajno pridonijeli njenom razvoju s Hrvatske meteorske mreže na globalnu razinu kao i sudjelovanje u otkrićima novih meteorskih potoka.

Društvo se također pridružilo međunarodnom projektu IASC koji financira NASA, a čiji je cilj otkrivanje za Zemlju potencijalno opasnih malih tijela Sunčevog sustava iz skupine NEO koristeći slike teleskopa PAN STARRS sa zvjezdarnice na Havajima. U 2022. godini radna grupa AAD-a ustanovila je postojanje novih šest asteroida te se čeka konačna potvrda Međunarodne astronomske unije.

Od vanjske suradnje treba izdvojiti kako je AAD jedna od udruga suosnivača Hrvatskog astronomskog saveza, od 2022. godine AAD Rijeka preuzeo je koordinaciju Međunarodnih susreta astronoma regije Alpe-Adria u kojoj sudjeluju astronomska udruženja iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Njemačke, a od 2023. godine započela je bliska suradnja bratimljenjem s Centrom za astronomske studije Antares Trst.

Tekst pripremio: Lovro Pavletić