OPATIJA “Logopedske perspektive: razmjena znanja i inovacija” tema je 7. kongresa hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem koji je započeo danas u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog logopedskog društva i Sveučilišta u Rijeci te pod visokom pokroviteljstvima Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva i Primorsko-goranske županije. U posljednjih nekoliko godina napredak tehnologije potaknuo je promjenu perspektiva u znanstvenim istraživanjima, logopedskoj dijagnostici i terapiji. Stoga je ovaj kongres osmišljen kako bi pružio sveobuhvatan pregled i razmjenu najnovijih istraživačkih dostignuća, iskustava i ideja s ciljem unaprjeđenja znanost i kliničkoga rada profesije logopeda. Obuhvaća trodnevni program s iznimnim plenarnim stranim predavačima te velikim brojem drugih izlagača, njih više od 300 uglavnom iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Nizozemske, Italije, pa čak iz Australije.

Kongresi hrvatskih logopeda održavaju se od 1984. godine, svakih pet godina, međutim, kako je istaknuto na otvorenju, od ove godine taj će razmak biti kraći, najprije svake četiri, a u budućnosti i svake tri godine.

– Ovi su kongresi središnje mjesto susreta logopedske struke, oduvijek nam predstavljaju mjesto za razvoj znanja i inovacija, iskustava, suradnje, mjesto za povezivanje znanosti i prakse, razvoj značajnijih projekata i slično. U tom smislu je i ovaj kongres nastavak te tradicije, međutim, ove godine imamo razloga za slavlje, s većim osvrtom i pogledom na budućnost, iz razloga što je ovo prvi kongres na kojem je naša djelatnost zakonski regulirana Zakonom o logopedskoj djelatnosti koji je Hrvatski sabor izglasao 15. srpnja ove godine. Novost nam je i ta što prvi puta imamo Fakultet za logopediju Sveučilišta u Rijeci, a i što nam se otvaraju drugi fakulteti diljem Hrvatske, pa moramo izraziti svoje zadovoljstvo što logopedska struka jača svoje kapacitete, znanstvene i stručne, a sve to utječe na poboljšanje situacije s nedostatkom logopeda u Hrvatskoj, rekla je doc. dr. sc. Karolina Lice, predsjednica Organizacijskog odbora Kongresa i predsjednica Logopedskog društva Hrvatske.

Na fotografiji: Robert Matić i Karolina Lice

Dodala je kako, osim otvaranja fakulteta za logopediju, ove godine prvi puta u povijesti logopedske struke imamo dvije generacije logopeda s dva različita fakulteta, pa sada već na tržištu postoje logopedi koji dolaze s fakulteta – Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s kvotom od pedeset studenata i Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci s kvotom od trideset studenata. Imamo studijske programe u Osijeku, Zadru, od ove godine i u Splitu, tako da uskoro, kroz koju godinu, više nećemo pričati o nedostatku logopeda, israknula je dr. Lice,

Također, dodala je kako je važna i velika stvar i to što su novom mrežom javno-zdravstvene službe od prošle godine uvedeni logopedi, njih 135 na razini primarne zdravstvene zaštite, gdje do sada nisu bii zastupljeni. Tom novom mrežom se logopedi vraćaju na razinu primarne zdravstvene zaštite, što znači da će biti dostupniji korisnicima – od onih najmanjih do onih starijih, rekla je dr. Lice, dodajući kako se s godinama broj odraslih osoba koji trebaju logopedske usluge sve više povećava. Nas kao struku javnost uglavnom povezuje u radu s djecom, mi i jesmo ključni u području rane intervencije, kod djece koja kasne u jezičnom razvoju, koja imaju komunikacijskih poteškoća. Međutim, tu su potrebe i kod djece školske dobi, kod poteškoća u čitanju i pisanju, ali i među odraslim osobama, nakon moždanog udara, traumatske ozljede mozga, infekcije na mozgu, često se javlja potreba za logopedskim uslugama, istaknula je dr. Lice.

Voditeljica studijskog programa Logopedija Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mirjana Lenček podsjetila je kako je ovaj Fakultet polazište u logopedskoj struci, s kojega je 1962. godine krenulo obrazovanje o logopediji. Dodala je kako će Fakultet i nadalje poticati snažnu suradnju s kliničkim i stručnim radom te raditi na kvaliteti struke.

Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić, dr. med., izrazila je zadovoljstvo što je logopedsku struku prepoznao Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji je logopede svrstao u sve ti razine zdravstvene zaštite, pa tako i na primarnoj razini, a mreža javne zdravstvene službe odlučila je ugovaranje logopeda na razini domova zdravlja, dakle na onoj razini zdravstvene zaštite koja je najbliža našim građanima, ne samo radi pružanja usluga iz područja logopedije, već i zbog osnivanja i uspostave dispanzera za ranu intervenciju u djetinjstvu, jer logopedi imaju jako veliku važnost, svojim doprinosom i svojim radom, na području komunikacije i poticanja jezičnih sposobnosti.

Dekan Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci izv. prof. dr. sc. Zdravko Kolundžić rekao je kako nakon trideset godina konačno imamo Zakon o logopedskoj djelatnosti koji određuje pravila koja moraju poštovati svi logopedi. “Fakultet za logopediju u Rijeci od prije nekoliko mjeseci ima status fakulteta. Riječ je o studiju koji je Sveučilište u Rijeci pokrenulo prije nekoliko godina godina na preddiplomskoj razini, dok je prije dvije godine pokrenuta i diplomska razina sveučilišnog studija. Veliki je interes studenata, pa je u proteklim godinama za 150 pristupnika bilo više od dvije tisuće prijava”, rekao je dr. Kolundžić. Ispred Primorsko-goranske županije nazočnima se obratio zamjenik župana Robert Matić, koji je izrazio zadovoljstvo održavanjem kongresa na području ove županije, radi poticanja socijalne uključivosti i zdravlja stanovništva koji ima problem s komunikacijskim vještinama, što Županija podržava i kroz stipendiranje deficitarnih zanimanja, među kojima i logopeda. Također, svjesni činjenice za sve većom potrebom za logopedskom strukom, u pojedinim jedinicama lokalne samouprave koje nemaju logopede ili su im daleko, pokušavamo ih dovesti u te sredine, prvenstveno na području Gorskog kotara i otocima, istaknuo je Matić.