Vrtlarski uspjesi

Ovo su najljepši vrtovi PGŽ: Matulji, Cres, Tršće i Rijeka odnijeli prve nagrade

Najljepši primorski vrt obitelji Sokačić u Rukavcu / Snimio Vedran KARUZA

Najljepši primorski vrt obitelji Sokačić u Rukavcu / Snimio Vedran KARUZA

Prve nagrade dobili su: za najljepši primorski vrt Barbara Sokačić Dukić iz Matulja, za najljepši otočki vrt Mirsada Brzac iz Cresa, za najljepši goranski vrt Vazma Malnar iz Tršća, za najljepši urbani vrt Dorotea Tomažić iz Rijeke, za najuspješnije uređenu komunalnu površinu oko višestambene zgrade Sergio Terpić i stanari zgrade na Podpinjolu, Rijeka



Nakon poduže stanke koja je zaustavila većinu događanja, pa tako i izbor za najljepši vrt Primorsko- goranske županije, sastao se žiri za ocjenu vrtlarskih uspjeha u prošlogodišnjoj akciji što su je već po 11. put organizirali PGŽ i »Novi list«.


Od sedmero članova ocjenjivačke komisije većina ih je bila s područja agronomske struke, jedan član je bio prošlogodišnji pobjednik u izboru najljepših primorskih vrtova, a dvije članice su bile i same zagrižene vrtlarice, od kojih je jedna radeći do mirovine u turističkoj zajednici znala što za turizam znači uređena okućnica, a druga je kao ravnateljica čitaonice dobro upoznata s interesom čitatelja za temu uređenja vrtova.


Okućnica stanara u Ulici Podpinjol u Rijeci / Foto Roni BRMALJ

Okućnica stanara u Ulici Podpinjol u Rijeci / Foto Roni BRMALJ



S obzirom na poveći broj sudionika u akciji izbora najljepšeg vrta, bilo je teško donijeti konačne odluke, pa su se mišljenja pojedinih članova žirija često i razilazila, kada je do konačne odluke moglo doći jedino preglasavanjem. Glasna razmišljanja članova komisije ukrstila su se ne jednom na svakom pojedinom vrtu, jer na fotografijama vrtova se vidjelo što se vidjelo, a ostalo se moglo samo zamisliti. Ono što se vidjelo većinom je odgovaralo zamislima struke o tome kako lijepi vrt treba izgledati, u skladu s podnebljem i mjestom na kojem se vrt nalazi. Ocjenjivao se i trud vlasnika, težina terena, namjena vrta, kreativnost i urednost, namjera vlasnika da impresionira prolaznike, itd. itd.


 Vrt obitelji Brzac u Cresu / Foto : Sergej DRECHSLER

Vrt obitelji Brzac u Cresu / Foto : Sergej DRECHSLER




 


Za razliku od prošlih godina, konkurencija među otočkim vrtovima je bila mala. Najveća je bila među vrtovima uz obalni pojas i u zaleđu Rijeke, a u Gorskom kotaru već standardno iz godine u godinu za nagrade konkuriraju gotovo isti vlasnici vrtova. Ni malih urbanih vrtova nije bilo mnogo s obzirom na stvarno stanje na terenu, gdje je gotovo svaka mala okućnica u gradu uređena. Prijatno iznenađenje je bilo sve češće uređenje javnih gradskih površina od strane stanara kojima je dozlogrdilo gledati okoliš zgrade zarastao u šikaru. Zbog toga je i uvedena nova kategorija nagrađivanja vrijednih ruku stanara koji zapravo uređuju zapuštenu javnu površinu oko zgrade, ulažući svoj novac i svoj trud.


Ocjenjivačka komisija je tako izabrala najljepše vrtove u pet kategorija:
1. Najljepši primorski vrt je vrt Barbare Sokačić Dukić iz Matulja
2. Najljepši otočki vrt je vrt Mirsade Brzac iz Cresa, sa otoka Cresa
3. Najljepši goranski vrt je vrt Vazme Malnar iz Tršća
4. Najljepši urbani vrt je vrt Dorotee Tomažić iz Rijeke
5. Najljepše uređena komunalna površina oko višestambene zgrade je ona koju su uredili Sergio Terpić i stanari zgrade na Podpinjolu, Rijeka


Nagrade će biti dodijeljene tijekom mjeseca srpnja, o čemu ćemo pravovremeno obavijestiti sve sudionike, a visina nagrada će biti kao i obično, bon od po 3.000 kn za prve tri kategorije i po 1.000 kn za četvrtu i petu, koji će se moći iskoristiti u Vrtnom centru. Osim ovih petero prvonagrađenih, žiri je pohvalio još desert vrtova vlasnika: Jožicu Križ i Nevenku Zbašnik, obje iz Tršća, Vilmu Lipovac iz Makovog hriba, Dianu Matić iz Kraljevice, Darinku Šašić iz Kastva, Željku Mužević iz Lukova, Rafaelu Muhedinović s Grobnika, Paulinu Saganić, iz Cresa, Sanju Ferari i Miru Kuželka iz Rijeke. Pohvaljeni će kao i prethodnih godina, dobiti bonove od po 100 kn i pohvalnice, koje će uostalom, dobiti svi sudionici akcije. Članovi ocjenjivačke komisije zamoljeni su da u nekoliko riječi opišu svoje dojmove ovogodišnjeg izbora najljepših vrtova Primorsko-goranske županije.


 Vrt Vazme Malnar u Tršću / Foto Željko MALNAR

Vrt Vazme Malnar u Tršću / Foto Željko MALNAR


 


Bia Gec, mag.ing.prosp.arch. Projektant zelenih površina, Služba održavanja zelenih površina


Prilikom odabira najljepših okućnica vodili smo se sljedećim kriterijima:
Skladan odnos površina i volumena
Pretežno korištenje atohtonih biljnih vrsta
Pretežno korištenje trajnica umijesto jednogodišnjih cvijetnica
Biljni materijal je skladno međusobno povezan prema boji, teksturi, veličini i cvatu
Kompozicija koja stvara atraktivne vizure i dinamiku
Skrivanje neugodnih vizura
Prostor ima visoke ambijentalne vrijednosti
Akcenti su dobro kompozicijski postavljeni


 Maja i Dorotea Tomažić u svom vrtu na Vežici / Foto Marko GRACIN

Maja i Dorotea Tomažić u svom vrtu na Vežici / Foto Marko GRACIN



Mladen Brajan, dipl. ing. agr. savjetnik za poljoprivredu PGŽ
– Ovu akciju Primorsko- goranska županija podržava već dvanaestu godinu i rezultati su vidljivi u sve ljepšim okućnicama, kako u Primorju, tako i u Rijeci i Gorskom kotaru. Mi smo turistička destinacija i važno je imati i lijep krajolik, a što je iz godine u godinu sve očitije. Nije zanemarivo ni to što vlasnici okućnica na njima uzgajaju i voćke i povrtlarske kulture, jer i to pridonosi boljem gospodarskom rezultatu.
Branka Miočić, ravnateljica knjižnice »Halubajska zora« na Viškovu
– U ovogodišnjem izboru za najljepšu okućnicu izabrani su iz mnoštva raznovrsnih ideja oni koji su nekim svojim detaljem zaokupili posebnu pažnju. U svakom dijelu okućnice, kod pojedinih vrtova, pogotovo onih koji su nagrađeni, uloženo je puno truda i ljubavi da bi se raznolikim biljem i cvijećem postigao sklad vezan za podneblje u kojem se vrt nalazi. U našoj knjižnici se dio knjižničnog fonda koji je vezan za uređenje vrtova posebno rado posuđuje, jer stanovnici uzgajaju biljke kako za ukras tako i za različite ljekovite pripravke što se koriste u zdravoj prehrani.


Branka Miočić, Lis Gec, Jelena Sedlak, Milica Sekulić, Željka Egredžija, Mirta Blažević, Mladen Brajan i Mate Veljačić / Foto Vedran KARUZA

RIJEKA, 30. 06. 2020. – Žiri za dodjelu nagrada,
Biramo najljepši vrt PGŽ SNIMIO: VEDRAN KARUZA



Mate Veljačić, prošlogodišnji prvonagrađeni za najljepši primorski vrt iz Bribira
– Vidim sve više okućnica po Novom Vinodolskom s lijepim sadržajem, jer se ljudi sve više angažiraju na uređenju svojih vrtova, pogotovu mladi, koji se bave iznajmljivanjem apartmana i žele za svoje goste sve najbolje. Djelomične zasluge za takav trend zavređuje i ova akcija Primorsko- goranske županije i Novog lista. Bilo bi još bolje kada bi se pri pregledavanju okućnica koristile novije tehnologije, koje bi pružile bolji uvid u stanje na terenu.
Željka Egredžija, umirovljena direktorica TZ Kostrena
– Akcija »Moj najljepši vrt«, u suradnji sa Primorsko-goranskom županijom, pridonosi popularizaciji uređenja okućnica, a ujedno i ljepšem izgledu mjesta, jer osim lokalne samouprave koja skrbi o izgledu javnih površina određenog mjesta, pravi pečat njegovom izgledu, njegovoj vizuri, možemo reći »dušu« mjesta čine očuvane i u skladu sa podnebljem i tradicijom uređene okućnice. Urediti vrt do savršenstva, a pritom se oteti porivu da se od vlastite okućnice napravi egzotični arboretum s biljkama dopremljenim iz nekog vrtnog centra, u današnje je vrijeme pravo umijeće. Osim prirode, protiv koje uvijek mi gubimo bitku, tu je često i raskorak između naših želja i znanja vezano uz uređenje okućnice.
Ovogodišnja akcija je, kao i uvijek, bila vrlo izazovan zadatak za članove žirija. Teško je odabrati najbolje kada ste svjesni koliko truda i muke, sati provedenih u vrtu, je potrebno da bi izgled svoje okućnice doveli do savršenstva.
Ono o čemu najviše valja voditi računa je – podneblje i tradicija. Tradicija, autohtonost, odabir izvornih materijala, je ono što uvijek mora biti prisutno u uređenoj okućnici pa sam se pri odabiru najboljih upravo vodila time.
To je ujedno i moj prijedlog za buduće akcije – da se uvede kategorija tradicionalni vrt i to primorski, otočni i tradicionalni goranski vrt. Jer naš vrtni centri nude jako puno nasada iz drugih krajeva svijeta, za koje nemamo uvjeta za uzgoj, a istovremeno naše autohtone prekrasne vrste stoje negdje u nekom kutu našega vrta kao da ih se sramimo.
Izgled naše okućnice je ogledalo nas samih – naša priča.
Milica Sekulić, bacc. ing. agr.
– U svim vrtovima bitno je poštovanje sklada biljaka i okućnice mediteranskog ili goranskog podneblja. Uočavam da sve više vlasnika okućnica sadi biljke koje nisu previše zahtjevne, a dobro uspijevaju na našem području. Važan je i sklad boja biljaka i njihovo uklapanje u okoliš, a to se kod nas sve uspješnije provodi.
Mirta Blažević, dipl. ing. agr.
– Izabrati najljepši od svih vrtova čiji su se vlasnicu ove godine natjecali za najljepši vrt u Primorsko- goranskoj županiji bilo je zaista vrlo teško. Vidljivo je bilo da su se svi ovi naši zaljubljenici u svoje vrtove zaista jako trudili da im vrt izgleda što ljepše tako da nije bilo nimalo lako izdvojiti baš onaj najljepši. Naime, za urediti i održavati lijep vrt treba mnogo rada i poznavanja biljaka i njihovih potreba, a prije svega ljubavi prema cvijeću, drveću, grmlju i čitavom prirodnom okolišu koji nas okružuje. Uz sve to treba imati smisla za estetiku i saditi takve biljke jednu pored druge koje jedna drugu vizualno upotpunjuju i uklapaju se i u širi okoliš. A upravo ovakva natjecanja pokazuju da se naši ljudi sve više brinu o svojim vrtovima pa su nam okućnice i vrtovi sve ljepši i ljepši, mnogi baš blistaju zelenilom i cvijećem i čine da je i naš grad ili naše mjesto u kojem živimo sve ljepše i ugodnije za život.