RIJEKA – Ravnodušnost prema zlu put je u njegovo ponavljanje, a edukacija način sprječavanja relativiziranja zločina, rečeno je na vrlo posjećenom otvorenju izložbe “Koncentracijski logori fašističke Italije u Hrvatskom primorju 1941. – 1943.” u atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku. Izložba, koja je u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na holokaust nastala i postavljena u suradnji Muzeja grada Rijeke, Židovske općine Rijeka i HKD-a, kroz 20-tak panoa, trojezični tekst na hrvatskom, talijanskom i engleskom te arhivske fotografije približava strahote četiri logora na području Hrvatskog primorja kojima su upravljale talijanske okupacijske jedinice.

Tematizirajući jedno od najtragičnijih događanja naše suvremene povijesti, materijal progovara o nehumanim uvjetima u logorima u rapskom Kamporu, Kraljevici, Bakru i Lovranu kroz koje je prošlo oko 23 tisuće ljudi, Primoraca, Gorana, Slovenaca i Židova. Među njima je internirano i više od tri tisuće djece do 16 godina, a u logorima je, uglavnom u Kamporu, smrtno skončalo najmanje četiri tisuće ljudi.

Povijesne lekcije

Izložbu su predstavili ravnatelj Muzeja grada Rijeke Mladen Urem te autorica izložbe i kustosica Sabrina Žigo, kazavši kako talijanski logori označavaju strašan dio naše povijesti koji se rijetko aktualizira.

– Smatrali smo da je potrebno da se o ovoj temi iznova govori, ljudi su u logorima na području Hrvatskog primorja stradavali u nemogućim, nehumanim uvjetima, pod represijom ekstremne ideologije fašizma. Velik odaziv na otvorenje izložbe dokaz je da kao zajednica osjećamo da je komemoriranje žrtava holokausta bitno, a njena je poruka da među ljudima nema razlika, da smo svi jednaki i da nasilje nikada nije rješenje sukoba i konfrontacija, kazali su predstavnici gradskog Muzeja.

Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić navela je kako borba protiv fašizma ne smije biti predmet političkih prepucavanja.

– Kroz edukaciju i ovakve manifestacije možemo osnažiti odgovornost za vremena koja su pred nama, a koja zahtijevaju svu našu hrabrost i razum. Fašizam se, nažalost, provlači kroz pore 21. stoljeća, a manifestacije netolerancije, ekstremizma, govora mržnje i ispisivanja simbola samo su dio toga. Takva djela moraju se osuditi i biti procesuirana u skladu sa zakonima. Rijeka kao grad u čiji su identitet utkane vrijednosti slobode i tolerancije uvijek će se boriti protiv svih oblika ekstremizma s koje god strane oni dolazili, kazala je Rinčić.

Poziv na savjest

Najupečatljiviji govor bez dvojbe je bio onaj riječkog nadbiskupa Mate Uzinića koji je naveo da naznake mogućeg ponavljanja povijesti, prisutne i u hrvatskom društvu i u Rijeci, moraju posebno zabrinjavati.

– Izložbom prepoznajemo ljude koji su u našem kraju živjeli prije nas, a koji su u jednom trenutku proglašeni nepoželjnima i smješteni u koncentracijske logore. Strahote i istrebljenja se nisu događala samo drugdje i drugima, činjenica je da su ih činili drugi našima, ali i naši našima, a prisjećanje na holokaust i logore naša je moralna obveza prema sadašnjim i budućim generacijama kako se ništa slično, osobito na našem prostoru, ne bi ponovilo.

A ponavlja se u različitim oblicima na mnogim mjestima širom kugle zemaljske. Papa Lav XIV. u današnjoj poruci kaže kako Dan sjećanja na holokaust poziva savjest svakog muškarca i žene za ojačavanjem imunološkog sustava ljudske obitelji pred mogućim novim užasima i ponorima povijesti do kojih se dolazi kad nad bratstvom prevladaju ekstremni nacionalizam, nepovjerenje i jezici mržnje. Papine poruke vrlo su aktualne poruke i za naše hrvatsko društvo kojemu je narušen imunološki sustav, što pokazuju pojave kojima svjedočimo, od grafita, preko pozdrava i pjesama, do zamaskiranih lica, crne odjeće i otvorenih prijetnji i sukoba, istaknuo je Uzinić.

Posjetitelje otvorenja izložbe pozdravili su i zamjenik župana PGŽ-a Robert Matić te predsjednik Židovske općine Rijeka Ranko Špigl, a događaju je prisustvovao i Oleg Mandić, istaknuti borac protiv fašizma koji je kao dječak preživio najozloglašeniji nacifašistički logor Auschwitz.

Izložba nastala na temelju istraživanja Mladena Grgurića

Izložba o talijanskim koncentracijskim logorima u Hrvatskom primorju, koja će se u HKD-u moći pogledati do 9. veljače, nastala je na temelju rada dugogodišnjeg kustosa i ravnatelja Muzeja grada Rijeke Mladena Grgurića koji je prije 2005. godine izdao istoimenu knjigu. Izložbu su za ovaj postav prilagodile kustosica Sabrina Žigo i dizajnerica Vesna Rožman, uz sudjelovanje prevoditeljice Rine Brumini i lektorice Sandre Antulov, a uz nju je izdana i popratna mini-publikacija. Otvaranje izložbe svojim je nastupom popratio ženski zbor Riječke zajednice Talijana Fratellanza, izvevši pjesmu “Hevenu shalom aleichem” na hebrejskom jeziku.