S ciljem upoznavanja sa nizom projekata i praksi iz domene održivog razvoja, prilagođavanja klimatskim promjenama i zaštite okoliša, otok Krk su danas posjetili zagrebački studenti, polaznice i polaznici sveučilišnog interdisciplinarnog specijalističkog studija Priprema i provedba EU projekata, kojeg već neko vrijeme zajednički izvode Pravni fakultet, Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba.
Cilj studija je pružanjem konkurentnih i primjenjivih znanja i vještina obrazovati i osposobiti polaznike za kvalitetnu pripremu te učinkovitu i djelotvornu provedbu razvojnih projekata i strategija financiranih sredstvima Europske unije, kao i drugih međunarodnih i nacionalnih izvora, a radi ostvarivanja održivih razvojnih učinaka u Hrvatskoj, predstavljeno nam je u toj prigodi.
A sam posjet otoku Krku bio je dio nastojanja upoznavanja budućih stručnjaka zaduženih za pripremanje i provođenje EU projekata s nekim od najuspješnijih takvih projekata i programa realiziranih na tom otoku Kvarnera.
Zagrebački su studenti, u pratnji svojih profesora tako najprije obišli sjever otoka Krka i njegove industrijske pogone, te se potom u malinskarskom Interpretacijskom centru maritimne baštine DUBoak, u društvu svojih domaćina, predstavnika LAG-ova i eko udruženja predvođenih čelnikom Eko Kvarnera, Vjeranom Piršićem, putem ondje upriličenih izlaganja upoznali s brojnim infrastrukturnim i drugim projektima realiziranim korištenjem europskih potpora.
Eliana Zec Solina ondje je tako izlagala na temu lokalnoga razvoja vođenog zajednicom, na primjeru FLAG-a Vela Vrata, dok je načelnik Općine Malinska-Dubašnica, Robert Anton Kraljić progovorio o tematici održivog razvoja otoka i EU projekata.
Darija Jakuš Kučan iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Prigoda izlagala je na temu Integriranog teritorijalnog programa i mogućnosti ulaganja u otoke dok je Vjeran Piršić predstavio problematiku energetske tranzicije kao kičme održivosti otoka.
Interpretator baštine iz malinskarskog DUBoaka, Alen Karabaić, prijepodnevni je program zaključio svojim osvrtom na mogućnosti korištenja kulturne baštine u održivom i odgovornom turizmu.
Cjelodnevni studijski boravak na otoku Krku gostujući studenti i njihovi profesori zaključili su organiziranim obilaskom i razgledom centra za gospodarenje otpadom na Treskavcu te upoznavanjem s načinom organiziranja i provođenja sustava odvajanja otpada, njegova recikliranja i zbrinjavanja kojeg već desetljećima ondje uspješno provodi otočna komunalna kompanija Ponikve eko otok Krk.
Prof.dr.sc. Gojko Bežovan, voditelj tog sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija rekao je da je Krk redovitim mjestom posjeta studenta tog polaznicima najbrojnijega specijalističkog studija u Hrvatskoj postao ponajprije zbog toga što se upravo taj kvarnerski otok pokazao idealnim praktičnim primjerom dobre prakse na planu održivog razvoja koji je snažno poduprt sredstvima iz Europske unije.
– Otok Krk, njegove lokalne samouprave ali i brojni drugi razvojni dionici odličan su primjer koristi koje lokalna zajednica može ostvariti njihovom suradnjom, naglasio je Bežovan ustvrdivši da je Krk specifičan i po primjeru ondje implementiranog načina vladanja odnosno upravljanja lokalnim zajednicama, na koji bi se trebale ugledati i mnoge druge sredine u našoj zemlji.
Način na koji su ljudi ovdje spremni i voljni razgovarati o svojim problemima, razvojnim potrebama i vizijama, uz činjenicu da ovdje nije izražena dominacija politike već da najčešće sami građani preuzimaju odgovornost i rado daju doprinos razvoju svoje lokalne zajednice, pokazni su primjeri onoga što i sami nastojimo promovirati u svojim aktivnostima, ustvrdio je voditelj tog specijalističkog studijskog programa.
Vjeran Piršić rekao je pak da mu je i kao otočanu drago primijetiti u kolikoj je mjeri upravo “krčki model” upravljanja razvojem i održivosti s razlogom postao prepoznatljivim primjerom dobre prakse, primjenjivim i na ostale dijelove Hrvatske, pa i Mediterana.
Interes javnosti, ali i struke za ono što ovdje činimo i ostvarujemo posredno potvrđuje superiornost našeg razvojnog modela u odnosu na većinu drugih, zaključio je spomenuti.
Dodao je i da se kroz ovakve vidove praktične i terenske edukacije primjeri dobrih i učinkovitih razvojnih praksi Krčana, a koji se ogledaju u načinu njihova upravljanja prostorom, u energetici i drugoj infrastrukturi, gospodarenju otpadom ali i poticanju poljoprivrede te očuvanju kulturne baštine, nastoje predstavljati i promovirati s ciljem primjene i na druge, na tom planu značajno manje uspješne sredine.
