Ivica Dobrinčić na Hlamu stvara ponešto drugačiju žlahtinu »Hlam 09« / Foto M. TRINAJSTIĆ
Odgovarajući na današnje trendove, u vinariji Šipun, odlučili su se upustiti u proizvodnju nešto drugačije žlahtine, vina koje će odlikovati drugačija aromatika, s jačom punoćom i prisutnošću tanina
povezane vijesti
VRBNIK Dok se glavnina vrbničkih vinogradara tek priprema za početak berbe grožđa koja bi, sukladno najavama tamošnjih enoloških znalaca, početi trebala tek potkraj ovog tjedna, oni otočni vinari koji su svoje nasade vinove loze proteklih godina podigli izvan Vrbničkog polja, na nešto osunčanijim i »toplijim« obroncima okolnih visoravni, već su u poslu.
Baš kao i njegov kolega Anton Katunar čiji su nasadi na obroncima Bašćanske udoline, i vlasnik vinarije Šipun, Ivica Dobrinčić – iskusni vinar i rasadničar u svom vinogradu na lokalitetu Hlam (na području Općine Vrbnik) već je daleko odmakao u trgadbi koja je, s obzirom na vremenske uvjete koji su proteklog ljeta vladali, očekivano započela ranije no što inače kreće.
Osim time da je već u »punom pogonu«, spomenuti nam se otočni vinar, između ostalog i čelnik udruženja Kvarner Wines (koju okuplja vinare s područja cijelog Kvarnera) pohvalio i time da sa spomenutog vinograda ubrane plodove žlahtine u vino kani »pretočiti« na ponešto drugačiji način.
Berba u Dobrinčićevom vinogradu na Hlamu krenula prije nekoliko dana / Snimio M. TRINAJSTIĆ
Odrađena je i berba muškata
I prije no što smo počeli brati žlahtinu na lokalitetu Hlam za to naše novo, zajedničko vino, u okrilju svog podruma već sam počeo raditi na prethodnih dana u Vrbničkome polju ubranome grožđu namijenjenom proizvodnji pjenušca. Odrađena je i berba muškata, a nakon što zgotovimo ovaj dio berbe, bacit ćemo se i na ostale sorte koje također uzgajam, kako one crne tako i autohtone – sansigota i trojišćine. |
Nefiltrirano vino
– Ovo je zapravo već druga berba iz koje svoju vrbnički žlahtinu, u suradnji sa svojim prijateljem Klaudiom Jurčićem, četverostrukim sommelierskim prvakom Hrvatske i voditeljem poznatog opatijskog restorana Bevanda, kreiram uporabom jednog drugačijeg načina njene prerade. Upravo slijedom njegove ideje, već drugu berbu zaredom žlahtinu ćemo produljeno macerirati, tri do četiri dana i time omogućiti da na »dropima« fermentira na prirodnim kvascima, bez ikakvih dodataka. Potom fermentirajuća masa ide na prešanje nakon čega takvim postupkom dobiveni materijal ide na fermentiranje »do kraja« te potom, nakon pretoka, i na njegovo spontano bistrenje, bez ikakvih enoloških intervencija u smislu dodavanja bistrila ili filtracije. Vino koje smo lani, zajednički, po prvi put na taj način proizveli trenutno je u tanku i planiramo ga u boce početi puniti tek početkom iduće godine kad će, držimo, biti potpuno spremno. Taj i takav novi brend našeg zajedničkog nefiltriranog vina, koje tržište još nije dobilo priliku vidjeti niti okusiti, predstavit ćemo pod brendom, odnosno etiketom »Hlam 09« – nazivom koji predstavlja ime lokaliteta na kojem se vinograd nalazi, ali i godine u kojoj je loza ovdje po prvi put zasađana (2009. op.a.), kaže nam Dobrinčić. Iako je tehnologija koju koristimo zapravo već dobro poznata, s obzirom na to da se upravo na taj način u vrijeme mog djetinjstva u nas, da tako kažem – za osobne potrebe, proizvodilo vino u kućnim konobama mojih sumještana, ona se danas više ne koristi. Tako će na neki način ovo naše novo vino biti svojevrsni hommage vrbničkoj žlahtini kakva je nekad bila, nastavlja naš sugovornik.
Prijateljska suradnja
Do suradnje s Klaudiom Jurčićem, jednim od definitivno najvećih domaćih sommelierskih autoriteta došlo je ponajprije stoga što smo prijatelji, ali i slijedom naše prakse zajedničkog kušanja, uživanja i komentiranja vina. Slažući se u ukusima, ali i promišljanjima, došli smo na ideju da se zajednički okušamo u pokušaju proizvodnje jednog novog i drugačijeg vina koje smo, po mojem skromnom mišljenju, u žlahtini koju ćemo uskoro predstaviti – uspjeli dobiti, ističe Dobrinčić. |
Tradicionalni i moderno
Na pitanje zašto su se i s kojim ciljem odlučili vino proizvoditi na taj način Dobrinčić odgovara da se upravo takva vina danas sve više cijene i traže. – Rekao bih da smo se odlučili sklopiti i povezati tradicionalno i moderno vinarstvo slijedeći tezu da je ono već i po svojoj prirodi struka u kojoj se uvijek traži nešto novo, drugačije i bolje od produkta prethodne berbe. Tako smo se i mi, odgovarajući na današnje trendove, odlučili upustiti u proizvodnju ponešto drugačije žlahtine – vina koje će odlikovati drugačija aromatika, s jačom punoćom i prisutnošću tanina, odnosno tijelom koje će biti specifično u odnosu na žlahtine kakve danas poznajemo, kaže Dobrinčić. Doznali smo i da je lanjska berba rezultirala s preradom pet tona grožđa, odnosno 3,3 tisuće litara tog i takvog vina, otkriva nam nadalje Ivica Dobrinčić napominjući da isto očekuje i od ovogodišnje trgadbe.
