U bašćanskoj galeriji Zvonimir predstavljena je zanimljiva knjiga »Hrvati u Burskim ratovima – Južna Afrika 1899. – 1902.« autora Zvonimira Navale. O opsežnom i sadržajnom radu tog hrvatskog iseljenika koji je i sam početkom 20-ih godina prošlog stoljeća s obitelji preselio u Južnoafričku Republiku u toj su prigodi, u ime nakladnika, progovorili Franjo Butorac iz izdavačke kuće Naklada Kvarner, te Renata Garbajs, voditeljica Ureda Hrvatske matice iseljenika u Rijeci, ustanove koja je ujedno i sunakladnik knjige. Predstavljajući rad u Zvonimiru okupljenim Bašćanima Butorac je tako, u ovodnome dijelu prezentacije, istaknuo da je tematika obrađena u ovom radu zapravo do sad gotovo pa u potpunosti »nedirnuta« i neobrađena u hrvatskoj historiografiji. Kroz tematiku povijesti perioda kolonizacije juga afričkog kontinenta i povijesti emigracije Hrvata u Južnu Afriku u 19. stoljeću, autor je u ovoj knjizi predstavio rezultate svojih višegodišnjih istraživanja, a koja su u kontekst povijesnih mijena tog vremena smjestila i brojne Hrvate, posebice Primorce, otočane, Dalmatince i Bokelje. Oni su u to vrijeme, mahom kao ekonomski migranti, stigli u taj udaljeni dio svijeta, netom prije ili za vrijeme trajanja ratnih sukoba koji će obilježiti i usmjeriti daljnju povijest tog dijela Afrike, ali i svijeta. Posebno zanimljivima čitateljima Navaline knjige zasigurno će biti brojne povijesne činjenice o samim iseljenicima i njihovim životnim putevima, a među kojima je bilo i podosta otočana, tako i Bašćana.

Prvi Hrvati emigranti – mornari

– U 19. stoljeću došlo je do otkrića nalazišta dijamanata i zlata koja su utjecala na tijek povijesnih događaja u JAR-u. Naime, Britanski Imperij početkom 19. stoljeća preuzima južne djelove tog nizozemskog posjeda, a sve veći broj emigranata dolazi u sukob s britanskom administracijom zbog čega 1835. počinje velika seoba emigranata u unutrašnjost Afrike, objašnjava na bašćanskoj prezentaciji njegove knjige autor Navala.

– Bijeli doseljenici nizozemskog podrijetla – Buri potom formiraju dvije nezavisne republike, Transvaal 1852. i Free State 1854. I upravo na tim područjima, predstavlja autor, u drugoj polovici 19. stoljeća otkrivena su nalazišta dijamanata, a potom i zlata. Nalazišta koja se pokazuju nabogatijima na svijetu postaju uzrokom rata između Britanskog Imperija i Burskih Republika. U Burskom ratu od 1899. do 1902. Imperij je angažirao gotovo pola milijuna vojnika protiv desetak puta manje populacije Bura, današnjih Afrikanera, nastavio je Navala čija knjiga u taj povijesni okvir smješta i ondje iseljene Hrvate. Prvi Hrvati emigranti bili su mornari Dutch East India Company, koji su se nastanili Cape Colony i pojedinci koji su dezertirali s brodova u nekoj od južnoafričkih luka. Intenzivnija emigracija iz Hrvatske korelira s otkrićem dijamanata i zlata, pa autor tako u prvom dijelu knjige piše o Hrvatima na dijamantnim i zlatnim poljima, a dotiče se i njihove uloge u proizvodnji i prodajni hrane, posebice povrća, po kojemu neki među njima postaju prepoznatima.

Životni put Ive Marulića

Navala je otkrio i kroz svoj rad dokumentirao da su u tom, u hrvatskoj historiografiji prilično neistraženom dijelu povijesti našeg iseljeništva Hrvati često igrali vežnu ulogu, te su, osim kao rudari na nalazištima dijamanata i zlata, postignuća ondje ostvarivali i kao graditelji, ugostitelji, ali i trgovci te proizvođači hrane, posebice povrća, u čemu su posebice uspješni bili upravo otočani. Doznali smo i da se dio otočana – Krčana, Cresana, Lošinjana, ali i žitelja drugih dijelova naše regije s područja Kastava, Bakra, Vinodola i ostalih djelova šire okolice Rijeke Južne Afrike domogao u ulozi pratitelja konja koji su za potrebe britanske imeperijalne vojske brodovima dostavljani iz riječke luke. Među njima su, a što je posebno zanimljivo, bili i Krčani, točnije Bašćani i Dubašljani, pa se tako, u obrađenoj dokumentaciji pojavljulju krčka prezimena Milovčić, Kraljić i drugi. Među ostalima, Navala je u svojim istraživanjima obradio i životni put Bašćana Ive Marulića, nekoliko čijih je potomaka nazočilo i samom predstavljanju. I Marulić je, doznali smo tako, po dolasku na svoje finalno odredište odlučio ondje ostati. Većina domaćih emigranata, zanimljivo je također, prešla je na bursku stranu te su se zajedno s Burima protiv Britanske vojske ondje borili u komando postrojbama. Valja napomenuti i da je, prema spoznajama autora, šezdesetak Hrvata poginulo u ratovima koji su protiv britanske imperije vođeni u burskim republikama u Južnoj Africi, u periodu između 1899. i 1902. godine. Inače, Navala se istraživanjem počao baviti 2016., a tijekom rada na knjizi autor se, osim terenskim radom u Južnoj Africi, koristio i dokumentacijom pohranjenom u arhivima u Beču i Londonu.