Na području općine Dobrinj, točnije Svetog Petra koji se nalazi između Čižića i Rudina, svega desetak metara od mora nalazi se bager kojim je vlasnik te parcele krenuo u njezino uređenje, što je pobudilo interes prolaznika, a putem društvenih mreža i mnogih na otoku Krku. Smatraju da je posrijedi kulturocid.

Uvidom se činjenično vidi da je vlasnik otvorio suhozide na dva mjesta kako bi imao otvoreni pristup na svoje zemljište i postavio je žičanu ogradu. Jasno se vidi i da je teren površinski obrađen, ali i da nema tragova dubljeg kopanja. Ipak, među mještanima otoka Krka raširilo se mišljenje kako je riječ o protupravnim aktivnostima jer je taj lokalitet zaštićeno arheološko područje te da su već i ovi radovi u svom obimu kršenje zakona.

Nematerijalna kulturna baština

Tog mišljenja je Rudolf Brnić iz Rudina, nositelj »umijeća suhozidne gradnje« za međunarodnu prijavu na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine čovječanstva. ‘’Umijeće gradnje suhozida’’ zaštićeno je kao nematerijalna kulturna baština na nacionalnoj razini i uvršteno je na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.

Foto Relja Paškvan

– Mene je strah da će on tamo izvesti radove prekopa terena te sve posuti šljunkom koji se onda tretira raznim kemikalijama protiv korova koji truju tlo te da će na koncu staviti i kućicu za turizam. Strah me je prakse koja je već raširena da se na poljoprivrednim zemljištima i pašnjacima radi taj takozvani ‘’robinzonski turizam« s jednom kućicom u netaknutoj prirodi. I onda ako susjedi vide da on to radi, počet će i oni. Mislim da je to jedna zastrašujuća pojava koja je previše uzela maha. Obavijestio sam komunalnog redara, policiju i Konzervatorski ured te sada čekam njihovo mišljenje. Smatram da je napravljen prekršaj jer su svi suhozidi zaštićeno kulturno dobro, kako u Hrvatskoj tako i na cijelom Mediteranu i da nadležne službe nisu dovoljno educirane oko te problematike pa niti ne znaju donijeti ispravna rješenja koji bi natjerala privatne vlasnike da ne rade takva djela. Smatram da na ovom konkretnom primjeru vlasnika treba kazniti, mišljenja je Brnić.

Foto Relja Paškvan

Što se smije, a što ne

Briga za očuvanje kulturne baštine svakako je za pohvalu, kao što je i razumljiv interes onih koji vole stanje okoliša u vizurama kakvo je sada i želju da se vizura ne mijenja. Ali privatno vlasništvo je privatno vlasništvo, a ne javno dobro, a zakon je tu da odredi što je prekršaj, a što je legalno raditi na privatnom vlasništvu.

Suhozidi su u Hrvatskoj prepoznati kao vrlo vrijedna tradicija i baština, ali sam po sebi suhozid obično nije individualno upisan kao nepokretno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara, osim u slučajevima gdje je konkretna konstrukcija, bunja, groblje, gradina, ili kulturni krajolik posebno dokumentiran i zaštićen kao kulturno dobro. To ne znači da su bez ikakve zaštite; njihova vrijednost se prepoznaje i potiče se njihovo očuvanje, ali ništa u zakonu ne zabranjuje bez posebnog razloga rušenje običnih suhozida od strane vlasnika zemljišta ako nisu posebno zaštićeni kao kulturno dobro.

Postoje situacije u kojima su konkretni zidovi, ili suhozidni sklopovi zaštićeni kao kulturno dobro, ili kao dio kulturnog krajolika, i tada: moraju biti u Registru kulturnih dobara što je vidljivo u Registru kulturnih dobara RH pa njihovo rušenje, ili oštećivanje može biti zabranjeno bez dopuštenja nadležnog konzervatorskog odjela.

Riječ konzervatora

– Konzervatori Područnog konzervatorskog ureda Rijeka Ministarstva kulture i medija izvršili su terenski uviđaj na predmetnoj čestici. U trenutku uviđaja radovi nisu bili u tijeku već je zatečena građevinska mehanizacija (bager) bez vidljivih oznaka vlasnika. Lokacija prijavljenih radova je od fokalne točke arheološkog područja – ostataka crkvice sv. Petra na poluotočiću podno Šugara, udaljena otprilike 200 metara. S obzirom na zatečeno stanje na terenu, nije utvrđena devastacija arheološkog područja koje je evidentirano u prostorno-planskoj dokumentaciji Općine Dobrinj. Nadalje, očevidom je utvrđeno da je dio suhozida visine otprilike 3-4 metra koji omeđuje česticu porušen. Međutim, predmetne suhozidne strukture nisu zaštićeno kulturno dobro, već je zaštićeno umijeće njihove izrade (tehnika gradnje i specifična znanja) koje je kao nematerijalno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, stoji u dopisu koji smo dobili od Ministarstva kulture i medija.

Foto Relja Paškvan

Nema protupravnog djelovanja

– Radove na čestici smo uočili i prije nego što se za iste raširio interes javnosti. Radi se o uređenju i krčenju terena. Vlasnik je na dva mjesta otvorio suhozid zbog ulaza na česticu. Područje je arheološko, ali Ministarstvo kulture se očitovalo u dopisu prema nama i reklo da nema prekršaja. Zasad tamo nema gradnje pa niti protupravnog djelovanja, rekao je Zoran Jurešić, komunalni redar u Općini Dobrinj.

Komadina: Upozorit ćemo vlasnika da ne smije ništa graditi

– Stupili smo u kontakt s vlasnikom zemljišta koji je trenutno u inozemstvu te ćemo s njime obaviti razgovor da mu pojasnimo da se na ovom području kao i na ostalim područjima izvan zone gradnje nije dozvoljeno graditi nikakve građevine niti postavljati bilo kakve objekte˙ (montažni objekti, kamp prikolice i sl.) ili koristiti teren za deponiranje plovila ili vozila. Ono što je važno napomenuti je da nadležne osobe iz naše Općine kontinuirano prate ovakve i slične pojavnosti u prostoru te surađuju i s ostalim javnim službama kako bi se u začetku zaustavile eventualne protuzakonite aktivnosti. Tako je i ovaj slučaj, koji za sada nema obilježja protupravnih djela, otkriven u redovnom obilasku terena komunalnog redara općine Dobrinj. ​Zahvaljujem se nadležnom Područnom konzervatorskom uredu u Rijeci na brzoj reakciji i postupanju na terenu, rekao je načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina