Zapostavljena mediteranska kultura

Slasna voćka opet u fokusu: Krk ovog vikenda u znaku smokava

Mladen Trinajstić

Osim prodajne izložbe proizvoda od smokava, brojni su ugostiteljski objekti nudili niz maštovitih jela od smokava, a predavanja i savjeti dr. sc. Željka Prgometa podsjetili su na sve kvalitete smokve



KRK – Već punih 14 godina Krčani završetak klimatološkog ljeta i turističkog šušura u svome gradu obilježavaju u znaku smokava, u nas rasprostranjenog, ali još uvijek nedovoljno iskorištenog voća koje je oduvijek činilo važnu sastavnicu lokalne gastronomije.


Tako su i ovogodišnji Dani smokava, najdugovječnija »smokvarska« manifestacija u nas, tom voćkom ispunili sjenovitu šetnicu uz Veli park, privukavši domaće, ali i još uvijek razmjerno brojne gostujuće ljubitelje te voćke i svega finog što se od nje ili s njom može spraviti. Oni sve do nedjelje tako iznova »dolaze na svoje« jer, osim prodajnoj izložbi proizvoda od smokava, mogu se priključiti i nizu zanimljivih popratnih edukativnih i gastro događanja koje je za ovu prigodu, u suradnji s lokalnim ugostiteljima, priredio TZG Krka. Brojni ugostiteljski objekti s područja grada i okolice i ove su se godine priključili kroz ponudu niza maštovitih slatkih i slanih jela spravljenih od smokava.


Podjela sadnica


Osim svježih i sušenih smokava, tradicionalnih smokvenjaka i različtih inačica tog popularnog domaćeg kolača, posjetitelji imaju priliku uživati i u džemovima i rakijama od smokava, kao i u tortama, krostatama te brojnim drugim smokvenim delicijama.




– To je postala prepoznatljiva i uvijek dobro posjećena manifestacija, okupljalište ljubitelja dobrog ića i pića u kojemu smokva i njene preređevine, barem kad je Krk u pitanju, čine nezaobilazni element, naglasila je, predstavljajući nam jučer započelo 14. izdanje Dana smokava, Ivana Kovačić, direktorica TU TZG-a Krka. Iako su trenutne prilike otežale organizaciju svih, pa i ove manifestacije, sa zadovoljstvom mogu ocijeniti da ovogodišnji Dani smokava ne samo da nisu siromašniji nego što su bili, već se, posebice zahvaljujući intenziviranoj suradnji s lokalnim ugostiteljima, čak i dodatno »razmahuju«, otvarajući vrata našim planovima da u idućim godinama ovo događanje učinimo dugotrajnijim, ali i sadržajnijim gastro-proizvodom ljetne turističke ponude grada i otoka Krka. Nažalost, zbog važećih epidemioloških mjera i ograničenja, ove smo godine odustali od obogaćenja ovog događaja kulturnim i zabavnim programima, ali ipak nije izostala već uobičajena, edukativno-promocijska komponenta. Za razliku od prethodnih godina tijekom kojih su, u suradnji s našim najvećim smokvarskim znalcem dr.sc. Željkom Prgometom u nekim javnim prostorima organizirane savjetodavne radionice, ove smo godine omogućili svima koji žele nešto naučiti o smokvama, njihovoj sadnji, uzgoju ili preradi, da ga konzultiraju na edukativnom štandu, a tom se prilikom posjetiteljima besplatno podijelilo pedesetak sadnica te mediteranske voćarske kulture.


Ljekovita svojstva


– Na otoku Krku se nalazi oko 3.500 hektara kvalitetnih tala za poljoprivrednu proizvodnju koja se koriste za uzgoj višegodišnjih kultura. Rigolana tla, gromače, škrape i terase koje se rasprostiru na dodatnih 6.000 hektara treba zadržati za uzgoj maslina i drugih pogodnih višegodišnjih kultura, jedna od kojih je dakako i smokva koja je na otoku prisutna od davnina, rekao nam je, ocjenjujući bodulsko »smokvarsko danas« dr. sc. Prgomet. Brojni povijesni podaci dokazuju da se smokva još u pretpovijesno doba uzgajala u mediteranskom bazenu. Premda je, uz maslinu, tipična vrsta hrvatskog primorja, u posljednjih 50-ak godina broj stabala se smanjio otprilike za četvrtinu. Vrlo malo je nasada plantažnog tipa, u monokulturi. Uglavnom su to pojedinačna stabla u konsocijaciji s vinovom lozom i drugim voćnim vrstama ili kao ukrasna stabla na okućnicama. Zahvaljujući svojoj razvijenoj sposobnosti regeneracije i skromnim zahtjevima prema okolini, smokva se održava i u prilično nepovoljnim ekološkim uvjetima pa se stječe dojam da se sama bori za svoj opstanak. Na Krku, nastavio je u svom kratkom edukativnom izlaganju dr. Prgomet, prevladavaju tipične autohtone sorte – sušioka, bjelica, petrovača bijela i petrovača crna.


Plodovi su redom izvanredne kvalitete, a svi kojih ih vole i cijene, trebali bi znati i da smokve vrlo hranjive te da ih krasi visoka dijetoterapeutska vrijednost. S obzirom na nutritivni sastav i ljekovita svojstva, smokva se izdiže iznad mnogih vrsta voća, zaključio je dr. Prgomet koji je i ove godine sa žarom satima ćakulao sa svima koji s njim dijele ljubav prema plodu kulture koju već dugo znanstveno proučava.


Radionice se isplatile


Posljednjih godina se na otoku Krku sade manje plantaže smokava, uz primjenu svih potrebnih agrotehničkih mjera. To je prvenstveno zasluga održavanja Dana smokava koji traju već 14 godina i tijekom kojih su se održavala stručna predavanja i radionice na temu uzgoja i prerade smokava, poručio je dr. Prgomet dodavši da je tijekom spomenutog perioda, u suradnji s TZG-om Krka, sudionicima edukacijskih radionica besplatno podijeljeno čak tisuću sadnica smokava.