RAB – Među osam predloženih i usvojenih točaka dnevnog reda 23. sjednice Gradskog vijeća Grada Raba, našao se i Prijedlog odluke o usvajanju Strategije razvoja turizma Grada Raba do 2030. godine, koji su vijećnicima, u ime istraživačkog tima, podrobno obrazložile voditeljica projekta prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana i doc. dr. sc. Danijela Soldić Prleta, izvršna voditeljica projekta s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija.

Turizam se unutar Strategije koju su vijećnici jednoglasno prihvatili, promatra kao bitan dio gospodarstva Grada i kao platforma za razvoj različitih poduzetničkih aktivnosti koje ne moraju nužno biti izravno vezane za turizam, tako da je naglasak stavljen na plasman lokalnih proizvoda, aktiviranje svih resursa u gradu, i prirodnih i kulturnih, da bi se produljila turistička sezona, a sve zajedno bi trebalo dovesti do podizanja konkurentnosti grada Raba u pravcu osvajanja novih tržišta.

Usporedba

Zanimljivo je bilo čuti i rezultate tzv. benchmarkinga, odnosno usporedbe po određenim indikatorima turizma grada Raba i grada Malog Lošinja. Već iz usporedbe strukture smještajnih kapaciteta vidljivo je da je stanje u Malom Lošinju bitno drukčije nego u Rabu. To vjerojatno i jest jedan od ključnih razloga boljih performansi malološinjskog turizma. Naime, rapski privatni smještaj zauzima oko 78 posto ponuđenih smještajnih kapaciteta, dok je u Malom Lošinju to oko 43 posto, kampovi u Malom Lošinju značajno više sudjeluju u strukturi ponude s čak 42 posto (Rab s tek 8,7 posto), a i hotelski je smještaj također u nešto većem postotku prisutan u Malom Lošinju u odnosu na Rab. Ta je struktura smještajnih kapaciteta jedan od uzroka i izraženije sezonalnosti na području Raba, gdje je čak 62 posto dolazaka koncentrirano u samo dva ljetna mjeseca – srpnju i kolovozu.

Prethodno u aktualnom satu vijećnica Melita Vlahek (Nezavisna lista Ostanak) pitala je predstavnike gradskih vlasti kako teku pregovori sa ŽCGO-om Marišćina vezano uz povećanje cijena zbrinjavanja otpada i hoće li se, s obzirom na okolnosti, krenuti u realizaciju nadogradnje zgrade osnovne škole ili ne?

Odgovarajući na prvo pitanje, zamjenik gradonačelnika Denis Deželjin odgovorio je da je za prihvaćanje cijena nadležan Nadzorni odbor tog društva.

– Međutim, u odnosu na onu informaciju i visinu cijene s kojom se izlazilo u medije prije mjesec dana, a radilo se o 1.180 kuna po toni otpada, usvojeno je privremeno rješenje prema kojem je cijena s 480 kuna po toni porasla na 540 kuna, što jest povećanje, ali niti približno onakvo kakvo je bilo najavljeno. To je cijena koja vrijedi za sljedećih nekoliko mjeseci sigurno, a u idućoj godini će vjerojatno ta tema ponovo doći na red, poručio je Deželjin, a odgovarajući na pitanje o dogradnji školske zgrade, gradonačelnik Nikola Grgurić rekao je da su novonastale okolnosti dovele do toga da Županija u ovom trenutku ima drukčiji stav, poziciju i mogućnosti, te da Rab očito više nije prioritet.

Škola »na čekanju«

– Ipak, mi smo kao jedinica lokalne samouprave ponovo uložili dodatni napor te smo se uspjeli dogovoriti da kroz sljedećih mjesec dana potpišemo sporazum, a sve s ciljem da nadogradnja Osnovne škole Ivana Rabljanina ipak započne u 2021. godini. Započete radove na jesen 2021. nosit će Grad Rab, a onda ćemo čekati proračun za 2022. godinu, s kojim će se u financiranje nadogradnje uključiti i Županija kao vlasnik i osnivač. Ovaj bi projekt trebao biti dovršen u očekivanom roku od 3 godine, nakon čega bi rapski učenici konačno mogli krenuti s jednosmjenskom jutarnjom nastavom.

Ne treba naglašavati koliko bi realizacija ovog projekta značila za nas. U projektu ćemo kao Grad sudjelovati s oko 50 posto, radi se o iznosu negdje između 10,5 i 11 milijuna kuna, te ćemo ponovno preskočivši županijske prioritete, u 2021. konačno biti u prilici krenuti s nadogradnjom škole, zaključio je Grgurić.