Pregledamo li iznose ovogodišnjih proračuna jedinica lokalne samouprave kvarnerskih otoka, onih što administrativno pripadaju Primorsko-goranskoj županiji, objedinjenih u matične otoke, otok Krk je u odnosu na otok Rab po stanovniku bogatiji za golemih 43 posto. Konkretno stanovnik otoka Krka prosječno ima na raspolaganju 4.214 eura, otoka Raba svega 2.941 euro. Objedinjeni Cres i Lošinj su vrlo blizu Krka, njihova stanovnica ili stanovnik ove će godine na raspolaganju imati 3.865 eura. Mada koliko i to bilo blizu, devet je posto manje od krčkog prosjeka.

Gledano pak po jedinicama lokalne samouprave, apsolutni rekorder je općina Baška koja po jednom stanovniku ima skoro sedam tisuća eura – konkretno 6.939 eura! Na drugom mjestu je Općina Lopar koja je s 5.063 eura po stanovniku jedina uz Bašku s iznosom većim od pet tisuća eura. Zanimljivo, riječ je o, po broju stanovnika, među najmanjim općinama uopće, dok je Lopar s 26,2 četvorna kilometra i po svojoj površini i po gospodarskoj monokulturi – turizmu i s njime povezanim djelatnostima kao što je to primjerice ugostiteljstvo. Ali toliko jakom monokulturom da su se prometnule u najbogatije sredine u Hrvatskoj. Iznenađujuće, najmanji proračun od navedenih jedinica onaj je Grada Raba čiji stanovnik ima na raspolaganju skoro upola manje od prvih susjeda u Loparu – svega 2.612 eura. Proračun Grada Raba je ujedno utjecao i na to da otok Rab bude najsiromašniji u trisu kvarnerskih otoka. Inače, da ne bi bilo zabune i zabrinutosti po pitanju Grada Raba – konsolidirani proračun za 2026. godinu u iznosu od 18,55 milijuna eura prihoda predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodnu, 2025. godinu, za koju je proračun bio usvojen u vrijednosti od 15 milijuna eura.

Bez političkih svađa

Vratimo li se rekorderu Baški, njihov je ovogodišnji proračun za 24 posto veći od lanjskog te za nevjerojatnih 172 posto veći od onog realiziranog u 2024. godini. Nije ni čudno stoga da je proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću prošao bez ikakvih primjedbi ili dodatnih prijedloga. Svi na području Općine Baška podržavaju proračun, bez ikakvih prigovora na rad i planove općinskog vodstva. Očigledno kad ima dovoljno novca, nema ni traga svađama s političkim predznacima.

Gradsko vijeće Cresa je pak donijelo odluku o proračunu Grada za sljedeću godinu, s prihodovnom stranom u iznosu od 9.433.146 eura. S obzirom na 2.700 stanovnika, prosjek je – 3.493 eura. Za sliku većine jedinica lokalne samouprave na kvarnerskom otocima blizu zlatnoj sredini, mada istina u donjem dijelu ljestvice. Istina, kod Grada Cresa se ponavlja priča koja je zbog demografskih problema sve češća u Hrvatskoj. Uzmemo li u obzir da je prostor, teritorij, dakako uz ljude, stanovništvo, najveće bogatstvo neke jedinice lokalne samouprave, Grad Cres s 291 četvornim kilometrom površine trebao bi biti super bogata sredina. Ali ne samo da to nije, nego je mali broj stanovnika na velikom prostoru u smislu infrastrukture i njezinog održavanja te svakodnevnog života veliko opterećenje. Zanimljivo, od trinaest članova Gradskog vijeća, za predloženi proračun glasalo je njih devetero s liste SDP-a i HDZ-a. I opet sloga naizgled, prema saborskoj slici pogotovo, dijametralno suprotstavljenih političkih opcija.

Susjedni grad Mali Lošinj tradicionalno slovi za jednu od bogatijih sredina u Hrvatskoj. Duga tradicija turizma, brodogradnje i školstva te jedna od najboljih klimatskih slika u Hrvatskoji i općenito ovom dijelu Mediterana odaju sliku istinski privlačnog i gospodarski potentnog područja. Pokazuje to i proračunska slika za 2025. godinu. Ovogodišnji mu je proračun oko 30 milijuna eura, a s obzirom da ima 7.500 stanovnika, prosjek je točno 4.000 eura. Iako djeluje velik, pa prema većini hrvatskih jedinica lokalne samouprave to i jest, ima na Kvarneru i nemalo boljih. I to već kad se prijeđe na susjedni otok Krk. Iako ne i kad se konkretno stigne u grad Krk. Njegov proračun za 2026. godinu iznosi 25.188.770 eura. Ovaj temeljni gradski dokument usvojen je velikom većinom glasova na sjednici Gradskog vijeća održanoj lanjskog prosinca. Ipak, s obzirom na broj stanovnika koji je po prilici, jer nalazimo se na polovici dvaju popisa stanovništva pa su precizne brojke nepoznate, od oko 6.800, prosjek je 3.704 eura.

Zanimljiv proračun Općine Vrbnik

Proračun Općine Punat za 2025. godinu prvotno je bio planiran u iznosu od približno 7,4 milijuna eura. Ističemo to jer iako je njihov proračun usvojen, još uvijek nije poznat točan iznos. Da je i jednak, s obzirom na broj stanovnika od oko 1.900 – 3.947 eura. Mogao bi u konačnici biti i viši, ali ne znatno.

Proračun Općine Malinska-Dubašnica za 2026. godinu izglasan je u iznosu od 13.385.000 eura. Prihodi poslovanja iznose 12.580.875 eura, a najveći dio čine prihodi od poreza – 8.146.175 eura i prihodi od pristojbi – 1.750.800 eura. Kako je broj stanovnika te privlačne krčke općine 3.200, iznos po jednoj osobi je 4.182 eura. Impresivna brojka koju u vrlo sličnom iznosu doseže i hrvatska metropola Zagreb.

Proračun njima susjedne Općine Omišalj za 2026. godinu usvojen je u iznosu od 9.565.427 eura.

Broj stanovnika je oko 3.000, tako da po jednom dolazi sasvim pristojnih 3.185 eura. Kod Omišlja je i jedna posebitost, ne baš česta na kvarnerskim otocima – ne dominira, kao recimo u Baški i Loparu, prihod od turizma. Disperziran je i na energetski sektor, a s obzirom na površinu od samo 36,5 četvornih kilometara, nije lako posložiti sve što želi uspješno poslovati na tom prostoru.

Jako je zanimljiv i proračun Općine Vrbnik koji je za 2026. godinu planiran u iznosu od 5.103.700 eura. S obzirom da broj stanovnika varira oko njih 1.200, po jednom stanovniku dolazi oko 4.252 proračunska eura. Znamo li da Općina Vrbnik ima površinu od nevelikih 52,6 četvornih kilometara, te da se sastoji od samo četiri naselja – Vrbnik, Garica, Risika i Kampelje – te da je u turističkom smislu znatno slabija od Baške, i ostalih krčkih jedinica lokalne samouprave, sjajan rezultat. I potvrda da se na otocima jako dobro može živjeti od poljoprivrede. Tim više ako se od nje dobivaju proizvodi velike dodane vrijednosti kao što je to nadaleko poznato vino žlahtina.

Sveukupni prosjek kvarnerskih otoka

Proračun Općine Dobrinj za 2026. godinu iznosi 10.447.065 eura. Odluka o izvršavanju proračuna donesena je na sjednici Općinskog vijeća održanoj 22. prosinca 2025. godine. Broj stanovnika dobrinjske općine je 2.150, čime dolazimo do još jednog jako velikog iznosa po stanovniku – 4.859 eura. S obzirom na to da je taj dio otoka Krka disperziran na nekoliko naselja slične veličine, da mu je samo središte najudaljenije od morske crte – očigledno da je permanentno ulaganje u infrastrukturu na jako dobar način iskoristilo većinu svojih potencijala. Mada, s obzirom na 55 četvornih kilometara površine, sigurno je da ima potencijala za daljnji razvoj, primjerice poljoprivrede, o čemu se zadnjih tjedana mnogo razgovara i na županijskoj razini.

Sve u svemu, unatoč razlikama, sveukupni prosjek kvarnerskih otoka je oko 3,7 tisuća eura proračunskih sredstava po stanovniku, što ukazuje najprije da je riječ o uvjerljivo najbogatijem dijelu Primorsko-goranske županije, svakako i Hrvatske u cjelini. Unatoč vječnoj istini da je život na otocima uvijek nešto sasvim osebujno, i iz ovih je podataka razvidno da su otočani itekako ulagali i razvili većinu svojih komparativnih prednosti kako bi došli do kvalitetnog društvenog standarda i života uopće. Pa iako nekad zbog vremenskih nepogoda bivaju odsječeni od kopna, sasvim sigurno na njima nije ni isprazno, ni – dosadno.