Ako želite doznati kako izgleda škola u kojoj je najteži problem učenika pitanje može li veliki odmor biti malo duži, onda treba otići u Područnu školu Dobrinj, koja djeluje u sastavu Osnovne škole Omišalj. Ondje će vam sedmaš Lukas Ahberger, učenik iz Krasa, bez puno razmišljanja objasniti da mu je najdraži predmet kemija, a da bi od škole najviše volio dobiti drugu marendu i još jedan veliki odmor. Njegova školska kolegica Veronika Spicijarić iz Rasopasna također nema zamjerki. Voli biologiju, dobro joj je u školi i već razmišlja o tome hoće li nakon osmog razreda u gimnaziju ili za dentalnog tehničara, a također želi duže velike odmore za druženje s prijateljima.

I upravo u tim dječjim odgovorima možda se najbolje vidi koliko se škola u Dobrinju promijenila.

Današnja osmogodišnja škola nastala je iz nekadašnje četverogodišnje škole koja je djelovala u dvije stare kuće u povijesnoj jezgri Dobrinja. Svaka je zgrada imala po dva razreda. Preseljenjem u novu školsku zgradu 2007. godine škola je postala osmogodišnja, no prostor ubrzo više nije mogao pratiti potrebe razvoja Općine Dobrinj. Učenici su nastavu imali i u prostorijama predviđenima za radionice, kabinete i pomoćne sadržaje. U jednom je trenutku u jednoj prostoriji bilo čak 20 učenika, a najveći razred koristio je prostor koji je danas zbornica.

– Uvjeti su bili neprihvatljivi, prisjeća se ravnateljica OŠ Omišalj Ivana Žuvić.

Foto Relja Paškvan

Preokret je donijela dogradnja škole. Općina Dobrinj i Primorsko-goranska županija projekt su financirali u jednakim iznosima, a prošle godine škola je dobila još četiri velike učionice za predmetnu nastavu, pripadajuće kabinete i sanitarne čvorove.

– Sada je to zaista adekvatan prostor za količinu djece koja pohađaju školu. Dobro smo posloženi i sada je sve kako i treba biti, dodaje ravnateljica.

Najveći razred na otoku Krku

A učenika je sve više. Školu trenutačno pohađa 136 djece, dok ih je prije desetak godina bilo oko 95. Prvi razred ove je godine upisalo čak 24 učenika, što je, prema podacima, najveći razred na otoku Krku. Prosječno je u ostalim razredima između 15 i 20 učenika.

– To je ono što bih posebno voljela naglasiti. Razredi u Dobrinju nisu mali. Ovaj prvi razred ima 24 učenika, što je gotovo puni pedagoški standard od 28 po razredu, ističe Žuvić.

Takav rast nije, kaže ravnateljica, slučajan. Škola je posljednjih godina dobila niz sadržaja koji nadilaze ono što bi se od nje očekivalo prema osnovnim standardima, a u tome veliku ulogu imaju i dvije krčke općine.

– Ono što je jako važno jest da Općina Dobrinj financira i ono što nije u njihovoj izravnoj nadležnosti. S načelnikom imamo odličnu komunikaciju i kada god se pojavi nešto što je važno za školu i djecu, pokušavamo pronaći rješenje, naglašava Žuvić.

Rast broja djece istodobno donosi i nove potrebe, ali i potvrđuje da se ulaganja u školu i život mjesta vraćaju. Načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina upravo u tome vidi najveću vrijednost.

Foto Relja Paškvan

– Obrazovanje je jedna od ključnih stvari u svakoj lokalnoj zajednici. Mene posebno veseli što smo kroz zadnjih dvadesetak godina uspjeli školu praktički iz ničega, iz pepela, podignuti do današnje suvremene i moderne škole. Imamo kontinuirano povećanje broja djece. To znači da sve te naše inicijative i ulaganja, zajedno sa samom školom, daju svoje plodove. To me posebno veseli, ističe Komadina.

Ulaganje u izvannastavne aktivnosti

Općina pritom ne sudjeluje samo u velikim građevinskim projektima. Iz općinskog se proračuna za školu i sadržaje koji nadilaze osnovni standard godišnje izdvaja oko 120 tisuća eura. Od ove školske godine produženi boravak ima dvije grupe s više od 40 učenika, a trošak tog programa u cijelosti preuzima Općina. Financira se i dodatna pomoć kuhinji, kao i stručna podrška učenicima, financiraju se logoped i psiholog, čime se učenicima osiguravaju stručne usluge koje bi, prema državnim normativima, bile dostupne u manjem opsegu.

Općina Dobrinj dodatno ulaže i u izvannastavne aktivnosti. Oko 60 tisuća eura godišnje odlazi na prijevoz djece i njihovo uključivanje u sport; od nogometa i gimnastike do mažoretkinja.

– Želimo djeci omogućiti da se nakon nastave bave sportom i drugim aktivnostima, ali i roditeljima olakšati svakodnevicu. Želimo omogućiti djeci iz svih naselja jednaka dostupnost aktivnosti, bez obzira na to gdje žive. Zato se ne financiraju samo sami programi, nego i prijevoz djece na treninge, što je za obitelji iz manjih mjesta posebno važno, objašnjava Komadina.

U školi pritom posebno ističu radnu atmosferu kao temelj uspjeha u radu. Voditelj Područne škole Dobrinj, učitelj Krunoslav Čuljat, nema dvojbi kada govori o kolektivu.

– Ovo je najbolja škola na Krku, sigurno, a razlog je upravo u ljudima. Kolektiv je odličan, to se zna i šire, svi bi htjeli ovdje raditi. I djeca su dobra i vrlo lijepo odgojena, naglašava Čuljat.

Njegove riječi možda najbolje objašnjavaju zašto je, unatoč činjenici da dio nastavnika svakodnevno putuje iz Rijeke, teško čuti ozbiljniju zamjerku na račun škole. Ravnateljica ističe da čak oko 80 posto kadra dolazi iz Rijeke.

– Ljudi su imali ponude za posao u riječkim školama, ali nisu htjeli otići. To nešto govori o atmosferi koja ovdje vlada, kaže Žuvić.

Idući projekt – sportska dvorana

Djelatnici škole pritom dolaze iz različitih sredina, a dio nastavnika dijeli se i s drugim školama na otoku, pa tako pojedini nastavnici likovne kulture, tehničke kulture, fizike, biologije i kemije rade u više škola kako bi se popunile njihove norme. Većina nastavnog kadra putuje iz Rijeke, no prema riječima ravnateljice, u školi nema problema s popunjavanjem radnih mjesta.

Posebnost škole je i suradnja s Centrom za odgoj i obrazovanje Rijeka. U Dobrinju djeluju njihova skupina i odjeljenje, u kojima je ukupno deset učenika sa s posebnim potrebama. Za njih su osigurane dvije učionice, a svakodnevni život škole tako je dodatno obogaćen različitošću i zajedničkim iskustvom suživljenja.

– Oni su zajedno s nama, imaju svoje učitelje i svoje prostorije, ali su dio našeg svakodnevnog života. To jako dobro funkcionira s djecom, ističe Žuvić.

Sljedeći veliki korak trebala bi biti sportska dvorana. Glavni projekt je, prema riječima načelnika, završen, a dvorana bi se gradila na zemljištu koje je dijelom u vlasništvu Općine, a dijelom Republike Hrvatske. U tijeku su postupci vezani uz rješavanje zemljišta. U istoj zoni Općina planira i novi dječji vrtić, što je dodatno dobilo na važnosti zbog sve većeg broja djece i činjenice da ove godine nije bilo moguće upisati svu zainteresiranu djecu.

– Glavni projekt dvorane praktički je gotov. Ona je projektirana i sada nam predstoje procedure oko zemljišta i stvaranja pretpostavki za dobivanje dozvola. Paralelno gledamo i projekt dječjeg vrtića. Djeca su nam prioritet i želimo što prije stvoriti uvjete za realizaciju tih projekata. Želimo objediniti sadržaje za djecu na jednom mjestu, što bi dodatno olakšalo svakodnevni život obiteljima, zaključuje načelnik Komadina.

Sportska dvorana dolazi, ali škola u Dobrinju već ima ono najvažnije: djecu koja u nju dolaze, učitelje koji ondje vole raditi i općinu koja, povećanjem broja učenika, pokazuje da se život u njoj nastavlja razvijati.