Objavljen je Krčki kalendar za 2026. godinu. Podsjetimo, ovo izdanje izlazilo je u Zagrebu od 1938. do 1941. godine u izdanju Društva krčkih Hrvata (urednici Antun Bonifačić i Vjekoslav Štefanić), te u New Yorku od 1952. do 1955. (urednik Nikola Fabijanić).

Od 1993. godine nakladničko-novinsko poduzeće Glosa iz Rijeke ponovo je pokrenulo izdavanje ove edicije, a glavni je urednik Josip Žgaljić.

Na početku je kalendarski dio, u sklopu kojega Marin Franolić predstavlja murale na otoku Krku. Zanimljivo je da po broju murala prednjači Općina Malinska-Dubašnica u kojoj od 2019. godine ima desetak murala.

Vezano uz to treba pohvaliti tamošnju Udrugu Termen koja je 2019. pokrenula izradu murala na javnim površinama i u mjestima.

Slijedi zanimljiv prilog doc. dr. sc. Željka Heimera o grbovima država – od Rimskog Carstva do Republike Hrvatske – u sastavu kojih je bio otok Krk.

Počinje od grbova knezova krčkih/Frankopana, a ostale države su Mletačka Republika, Habsburška Monarhija, Francusko Carstvo, Austro-Ugarska Monarhija, Kraljevina Italija i druge, sve do Republike Hrvatske.

O kiparu, slikaru i glazbeniku Ivanu Kumbatoviću Žantoniću (1935. – 2021.), senzibilnom Omišljaninu koji je živio svoju umjetnost, piše Ema Jedrlinić. Nives Opačić autorica je teksta o Slavku Mariću, bašćanskom Zagrepčaninu, slikaru krčkih motiva.

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović piše o krčkoj kulturnoj baštini na nacionalnoj izložbi »U početku bijaše kraljevstvo« u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva.

Kao ilustracije objavljeni su replika Bašćanske ploče, Jurandvorski ulomak, II. Vrbnički misal iz 1462. godine i prvotisak Misala iz 1483. godine.

Zlatko Jurković i Darko Dujmović pišu o Ivanu Kosiću-Kosaru, ljubitelju i promicatelju folklorne baštine otoka Krka.

Doc. dr. sc. Anton Bozanić napisao je tekst o kardinalu Josipu Bozaniću, a Marko Bonefačić autor je priloga o zvoniku stolne crkve u Krku.

Prof. dr. sc. Zdenko Cerović osvrće se na Komoru – prvu veliku investiciju u turizmu na otoku Krku poslije Drugog svjetskog rata.

Prilog o božici Dijani u Svetom Vidu-Miholjice napisao je Ranko Starac. Zavjetni žrtvenik, posvećen rimskoj božici Dijani, otkriven je tijekom arheoloških istraživanja kasno-antičko-ranokršćanskog kompleksa u šumi Cickini nedaleko od Svetog Vida-Miholjica.

Prof. dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurković autorica je teksta o perivojima i šetalištima u Puntu. Izdvojimo i čakavski prilog Gordane Gržetić naslovljen »Sto kapjic jubavi« koji zaključuje novi Krčki kalendar.