Nastup članova Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 iz Rijeke / Foto MLADEN TRINAJSTIC
Program je otvoren izložbom Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, pod nazivom »Hod kroz vrijeme i događanja« u galeriji Decumanus
povezane vijesti
KRK – Krčani su i ove godine prigodnim programom obilježili obljetnicu Lepantske bitke, velike pomorske bitke u kojoj su, u pobjedi kršćana nad muslimanskim osvajačima Sredozemlja na krčkoj galiji »Cristo Ressussitato« (Uskrsli Krist) sudjelovali i brojni žitelji tog kvarnerskog otoka.
Manifestacija nazvana »Štorija o galiji Cristo Ressussitato«, održana proteklog vikenda u povodu 452. obljetnice Lepantske bitke, i ovog je puta donijela mnoštvo zanimljivih zbivanja organizaciju većine kojih potpisuju predstavnici Centra za kulturu Grada Krka.
Prateći materijal izložbe u Decumanusu / Snimio M. TRINAJSTIĆ
Flota s kvarnerskih otoka
S istočne obale Jadrana, u slavnom pomorskom okršaju kojem je posvećena ova netom održana krčka manifestcija, sudjelovalo je sedam gradova, odnosno isto toliko galija, pored kojih i krčka. Zanimljiv je podatak da su gotovo polovinu snaga hrvatskih gradova u floti i ljudstvu činile upravo one s kvarnerskih otoka – krčka galija »Cristo Ressussitato« pod zapovjedništvom soprakomita Ludovica Cicute, cresko-osorska galija »Sveti Nikola« vođena soprakomitom Nikolom Dražićem i rapska galija »Sveti Ivan«, kojom je zapovijedao Ivan de Dominis. Papa Pio V. u namjeri zaustavljanja prodora Osmanlija na zapad osnovao je Svetu ligu – savez mediteranskih zemalja koji je trebao spriječiti osmanlijsku dominaciju Sredozemljem. Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, šest galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo čak 80 tisuća ljudi, a među njima i 30 tisuća vojnika te 50 tisuća mornara i veslača. Na lijevom krilu nalazila se galija »Cristo Ressussitato«, 28. u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh tog krila, kažu povijesni zapisi, bio je presudan za krajnji ishod bitke. Već u ranim poslijepodnevnim satima, 7. listopada 1571. godine, Sveta liga izvojevala je pobjedu, označivši u konačnici kraj turske dominacije na Mediteranu. |
Dokumentarna izložba
Prigodni je program otvoren tako predstavljanjem dokumentarne izložbe Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, pod nazivom »Hod kroz vrijeme i događanja«, a koja je postavljena i otočnoj javnosti predstavljena u galeriji Decumanus. Riječ je o izložbi osmišljenoj i postavljenoj u povodu proslave 70. obljetnice te muzejske ustanove, a kojom se sumiraju postignuća tog Muzeja u proteklim desetljećima njegova rada. Tom dokumentarno-retrospektivnom izložbom Krčani nastavljaju njegovati i dodatno obogaćivati godinama građenu suradnju s crnogorskim kulturnjacima, nastavljajući program međunarodne kulturne suradnje rođene upravo u njihovim zajedničkim nastojanjima obilježavanja ove obljetnice, jednako kao i njegovanja, ali i prezentiranja bogate pomorske baštine žitelja obaju spomenutih jadranskih gradova.
Izložba u Decumanusu / Foto MLADEN TRINAJSTIĆ
U nastavku višednevnog programa Krčani su u imali priliku sudjelovati i u prigodnom sportsko-rekracijskom programu vođene šetnje do kapelice sv. Nikole u blizini uvale Valbiska, ostataka zavjetne kapelice obitelji Čikuta predstvnik koje je bio i glasoviti Ludovico Cicuta, zapovjednik krčke galije »Cristo Ressussitato«.
Poseban dio programa također posvećen suradnji Krčana s crnogorskim Hrvatima koji u svojoj tradiciji također čuvaju uspomene na taj povijesni događaj, predstavljao je i nastup članova Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 iz Rijeke, koji su u središtu grada prigodno izveli kolo sv. Tripuna. Sveti Tripun, naime, zaštitnik je Kotorske biskupije, a njemu u čast spomenuti se narodni ples »bala« u Kotoru, ali i diljem Hrvatske. Kolo sv. Tripuna, kao dio tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj, kulturno je dobro upisano na UNESCO-v popis nematerijalne baštine, a njegovi su nositelji hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 iz Zagreba, Rijeke, Splita, Pule i Dubrovnika. Kolo sv. Tripuna izvode pripadnici bratovštine u tradicionalnim uniformama mornara i časnika, a pleše se na način da se njime tvori 12 figura koje u svojim zapletima imaju duboku simboliku koja odražava tradiciju bavljenja pomorstvom. Ples odiše i elementima duhovnosti vidljivim u pokretima plesača, ali i njihovoj povezanosti rupcima, simbolom njihove solidarnosti.
Grobnica zapovjednika krčke galije, Ludovica Cicute, nalazi se u krčkoj katedrali / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ
Misa za poginule
U krčkoj je katedrali služena i misa za sve poginule u Bitki kod Lepanta, a sve do sutrašnjeg dana (utorka, 10. listopada), uz grob zapovjednika krčke galije, soprakomita Ludovica Cicute pokopanog upravo pred oltarom krčke prvostolnice, postavljen je i prigodni višejezični pano s informacijama o povijesti krčke galije i životu njena zapovjednika. U završnici programa posvećenog krčkoj galiji i njenim galijotima na gradskoj su rivi nastupila »4 tenora«, odnosno Vladimir Garić, Marko Pecotić, Đani Stipaničev i Filip Hozjak.
