Uz turizam koji je glavni generator zapošljavanja, na Krku je jak i građevinski sektor / Snimio M. TRINAJSTIĆ
Iako je u odnosu na 96 u 2019. prosječan broj nezaposlenih u Krku lani porastao na 159, to je još uvijek relativno povoljno u odnosu na PGŽ, gdje je prosječna stopa nezaposlenosti bila 7,1 %, te državu s 8,9 %, što ukazuje da čak i u krizi tu posla ima
povezane vijesti
KRK – Iako je lanjski prosječni mjesečni broj nezaposlenih osoba na području Grada Krka narastao u odnosu na isti prosjek 2019. godine, točnije s preklanjskih 96 na prošlogodišnjih 159, postotak tog pokazatelja trenutačnog stanja tržišta rada, ali i indikator brojnih, s njime povezanih gospodarsko-socijalnih i egzistencijalnih značajki svakodnevice Krčana, i u takvim je okolnostima još uvijek »debelo« ostao ispod usporedivih nacionalnih i županijskih prosjeka. S prosječnom stopom nezaposlenosti koja se na području tog otočnog grada u prošloj godini zadržala 3,75 posto, Grad Krk je u tom smislu bio u znatno boljem, a za sve na tržištu rada i povoljnijem položaju. A to najzornije potvrđuje podatak da je, sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna godišnja stopa nezaposlenosti na području PGŽ-a u 2020. godini bila na razini 7,1 posto, a države na čak 8,9 posto od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva.
Bez posla 14 visokoobrazovanih žena i svega 4 muškarca
|
Najgori prosinac
Najmanje je nezaposlenih na području Krka, naravno, bilo u turističkoj sezoni, tijekom srpnja i kolovoza, kad se »na birou« boljem sutra uz pripadajuće nakande nadalo tek 117, odnosno 119 Krčanki i Krčana. Najviše je žitelja tog otočnog grada pak bez stalnog ili privremenog posla, a time i prihoda, bilo u zimskim mjesecima, naročito u prosincu. Tad je, naime, broj nezaposlenih narastao do broja 212, s kojim je ujedno i zaključena 2020. godina, ona u kojoj je uprosječen broj onih koji traže posao bio 159. Iako je to osjetno više u odnosu na brojeve bilježene u razdoblju između 2015. i 2019. godine, spomenuti je broj ipak i znatno manji od brojeva nezaposlenih bilježenih u razdoblju od 2011. do 2014. godine (kad se kretala u rasponu od 169 pa do 194). Blagu većinu od 159 lani nezaposlenih stanovnika grada Krka činile su žene, njih 83, odnosno 7 više u odnosu na broj muškaraca. U dobnoj pak strukturi među nazaposlenima su uglavnom dominirali oni stari između 25 i 29 godina (njih 27-ero), dok je najmanje bilo onih pred umirovljenjem, starih između 60 i 64 godine – samo devetero (od kojih sedam muškaraca).
Konstantno opadanje
Uz brojne druge s tom tematikom povezane podatke koje je u istoj prilici članovima Kolegija prezentirao gradonačelnikov zamjenik Čedomir Miler, zaključeno je i da je predočena analiza nezaposlenosti u Gradu Krku za razdoblje 2011. – 2020. godine zapravo poprilično uvjerljiv i indikativan pokazatelj koji potvrđuje da se Krk, uzmemo li u obzir godišnje prosjeke, u konačnici ipak može pohvaliti razmjerno dobrim stanjem svog tržišta rada, odnosno jednom od najmanjih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj. Dobar i optimističan pokazatelj, složili su se u istoj prilici predstavnici izvršne vlasti i stručnih službi Gradske uprave, jest i onaj da, uz prošlogodišnji izuzetak, trendovi nezaposlenosti ondje ipak bilježe konstantno opadanje. Treba napomenuti i da, s obzirom na to da je otok Krk poprilično mala, povezana i poslovno »premrežena« sredina, slični zaključci vrijede i za ostatak našeg gospodarski najrazvijenijeg, ali i najnapučenijeg otoka.