Posla ima

Nezaposlenih Krčana 3,75 %, upola manje nego u županiji

Mladen Trinajstić

Uz turizam koji je glavni generator zapošljavanja, na Krku je jak i građevinski sektor / Snimio M. TRINAJSTIĆ

Uz turizam koji je glavni generator zapošljavanja, na Krku je jak i građevinski sektor / Snimio M. TRINAJSTIĆ

Iako je u odnosu na 96 u 2019. prosječan broj nezaposlenih u Krku lani porastao na 159, to je još uvijek relativno povoljno u odnosu na PGŽ, gdje je prosječna stopa nezaposlenosti bila 7,1 %, te državu s 8,9 %, što ukazuje da čak i u krizi tu posla ima



KRK – Iako je lanjski prosječni mjesečni broj nezaposlenih osoba na području Grada Krka narastao u odnosu na isti prosjek 2019. godine, točnije s preklanjskih 96 na prošlogodišnjih 159, postotak tog pokazatelja trenutačnog stanja tržišta rada, ali i indikator brojnih, s njime povezanih gospodarsko-socijalnih i egzistencijalnih značajki svakodnevice Krčana, i u takvim je okolnostima još uvijek »debelo« ostao ispod usporedivih nacionalnih i županijskih prosjeka. S prosječnom stopom nezaposlenosti koja se na području tog otočnog grada u prošloj godini zadržala 3,75 posto, Grad Krk je u tom smislu bio u znatno boljem, a za sve na tržištu rada i povoljnijem položaju. A to najzornije potvrđuje podatak da je, sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna godišnja stopa nezaposlenosti na području PGŽ-a u 2020. godini bila na razini 7,1 posto, a države na čak 8,9 posto od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva.


Bez posla 14 visokoobrazovanih žena i svega 4 muškarca


Iz predočenih podataka može se razabrati i da je u kvalifikacijskoj strukturi nezaposlenih uvjerljivo najmanje bilo onih bez završene škole, svega troje. Šesnaestero ih je imalo završenu samo osnovnu školu, a 53-oje trogodišnju srednju školu, 50-ero četverogodišnju srednju školu, a na posao je čekalo i sedmero završenih gimnazijalaca. U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s koncem godine bilo je »zavedeno« i trinaestero Krčanki i Krčana koji su posao tražili sa završenom višom školom ili pak zgotovljenim stručnim studijem, dok je sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem ili pak doktoratom na Zavodu bilo čak 14 Krčanki te 4 Krčana.

 


Najgori prosinac




Najmanje je nezaposlenih na području Krka, naravno, bilo u turističkoj sezoni, tijekom srpnja i kolovoza, kad se »na birou« boljem sutra uz pripadajuće nakande nadalo tek 117, odnosno 119 Krčanki i Krčana. Najviše je žitelja tog otočnog grada pak bez stalnog ili privremenog posla, a time i prihoda, bilo u zimskim mjesecima, naročito u prosincu. Tad je, naime, broj nezaposlenih narastao do broja 212, s kojim je ujedno i zaključena 2020. godina, ona u kojoj je uprosječen broj onih koji traže posao bio 159. Iako je to osjetno više u odnosu na brojeve bilježene u razdoblju između 2015. i 2019. godine, spomenuti je broj ipak i znatno manji od brojeva nezaposlenih bilježenih u razdoblju od 2011. do 2014. godine (kad se kretala u rasponu od 169 pa do 194). Blagu većinu od 159 lani nezaposlenih stanovnika grada Krka činile su žene, njih 83, odnosno 7 više u odnosu na broj muškaraca. U dobnoj pak strukturi među nazaposlenima su uglavnom dominirali oni stari između 25 i 29 godina (njih 27-ero), dok je najmanje bilo onih pred umirovljenjem, starih između 60 i 64 godine – samo devetero (od kojih sedam muškaraca).


Konstantno opadanje


Uz brojne druge s tom tematikom povezane podatke koje je u istoj prilici članovima Kolegija prezentirao gradonačelnikov zamjenik Čedomir Miler, zaključeno je i da je predočena analiza nezaposlenosti u Gradu Krku za razdoblje 2011. – 2020. godine zapravo poprilično uvjerljiv i indikativan pokazatelj koji potvrđuje da se Krk, uzmemo li u obzir godišnje prosjeke, u konačnici ipak može pohvaliti razmjerno dobrim stanjem svog tržišta rada, odnosno jednom od najmanjih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj. Dobar i optimističan pokazatelj, složili su se u istoj prilici predstavnici izvršne vlasti i stručnih službi Gradske uprave, jest i onaj da, uz prošlogodišnji izuzetak, trendovi nezaposlenosti ondje ipak bilježe konstantno opadanje. Treba napomenuti i da, s obzirom na to da je otok Krk poprilično mala, povezana i poslovno »premrežena« sredina, slični zaključci vrijede i za ostatak našeg gospodarski najrazvijenijeg, ali i najnapučenijeg otoka.