
Sudionici Foruma s gradonačelnikom Marinom Gregorovićem / Foto W. SALKOVIĆ
U Cresu su se okupili istaknuti predstavnici religijskih zajednica, novinari, ekološki stručnjaci i znanstvenici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Maroka i Pakistana
povezane vijesti
CRES – U organizaciji Centra za međureligijski dijalog iz Rijeke, nezavisne udruge koju čine pojedinci iz različitih religijskih i kulturnih zajednica te stručnjaci za dijalog između različitih kultura i religija, u Palači Moise održan je četvrti Mediteranski međureligijski forum, godišnja platforma suradnje između religija, znanosti, medija i civilnog društva.
U Cresu su se okupili istaknuti predstavnici religijskih zajednica, novinari, ekološki stručnjaci i znanstvenici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Maroka i Pakistana, a preko video-veze na Forumu su sudjelovali i stručnjaci iz Senegala, Finske, Velike Britanije, Irana, Tajlanda, Albanije i Sjedinjenih Američkih Država.
Na otvorenju Foruma sudionike je pozdravio gradonačelnik Marin Gregorović i poželio im plodonosan rad i ugodan boravak na Cresu, a još su se im obratili vlč. Vedran Obućina, predsjednik Centra za međureligijski dijalog, te Jelena Jorgačević Kisić, novinarka i religiologinja iz Srbije. Nakon pozdravnih govora uvodno obraćanje preko video-veze održao je dr. sc. Genti Kruja, predsjednik Europskog vijeća vjerskih vođa koji je, između ostalog, istaknuo da je važnost ovakvih skupova upravo u tome što javnost vidi predstavnike različitih vjeroispovijesti kako složno raspravljaju o zajedničkim problemima.
Ove se godine na Forumu raspravljalo o dvije teme, o medijima i o ekologiji. Na temu »Religija i mediji«, nakon otvorenih razgovora svih sudionika skupa, dogovoreno je da se sljedeće godine provede projekt, najvjerojatnije na regionalnoj razini, u sklopu kojeg će se poraditi na religijskoj pismenosti novinara, ali i medijskoj pismenosti vjerskih lidera.
Druga tema, »Religija i more«, bavila se ekoteologijom koja s različitih religijskih i teoloških stajališta gleda na aktualnu ekološku krizu.
– Mi nismo ovdje da rješavamo tehnički aspekt te krize. Međutim, takve krize proizlaze iz nekog ljudskog djelovanja koje uvijek ima duhovni element, te je ekološka ujedno i duhovna kriza. Naše vjerske zajednice, sve religije svijeta, imaju holistički pristup prema prirodi jer je cjelokupni okoliš dio stvaranja, a mi bismo trebali biti dobri upravitelji svega stvorenoga i za to imamo odgovornost prema našim svetim spisima, rekao je vlč. Obućina.