
Foto Screenshot
Sve ovo pokazuje da Unije nisu same, nego da se zajedno, u partnerstvu Grada, Županije, državnih institucija i naših komunalnih društava, sustavno ulaže u razvoj otoka. Danas, kada vraćamo letjelište Unijama, kada osiguravamo vodu, energiju, sigurnost, infrastrukturu i kulturnu baštinu - šaljemo jasnu poruku: razvoj naših manjih otoka ostaje jedan od naših najvažnijih prioriteta, istaknula je Ana Kučić
povezane vijesti
Nakon više desetljeća, letjelište na Unijama napokon je evidentirano u katastru i zemljišnoj knjizi. Ovaj važan korak otvara mogućnost da uzletno-sletna staza dobije potrebne dozvole i odobrenja te konačno započne s radom.
Stavljanje letjelišta u funkciju od iznimne je važnosti za otočane i razvoj Unija. Njegovo gašenje ostavilo je vidljive posljedice na kvalitetu života stanovnika i na gospodarske mogućnosti otoka. Grad Mali Lošinj godinama je bio aktivno uključen u rješavanje ovog pitanja.
Projekti u luci i na obali
|
Do prosinca 2024. godine, postupak evidentiranja izvedenog stanja komunalne infrastrukture nije bilo moguće provesti zbog zakonskih ograničenja. Komunalna infrastruktura nije se mogla upisati na državnom zemljištu, a dio parcela letjelišta upravo je u vlasništvu Republike Hrvatske. Unatoč tome, Grad je u suradnji s nadležnim ministarstvima pokušavao pronaći rješenje, no složenost postupka zahtijevala je izmjene samog zakona.
Zahvaljujući izmjenama, zapreke više nije bilo. Grad Mali Lošinj odmah je pokrenuo izradu elaborata na temelju kojeg je letjelište evidentirano kao gradska komunalna infrastruktura i uspostavljeno kao javno dobro. Paralelno s time, pokrenuta je procedura za ishođenje potrebnih dozvola za rad, barem u opsegu slijetanja i uzlijetanja, dok će se sukladno potrebama otoka razmatrati i viši stupnjevi licenciranja.
Unije i Grad Mali Lošinj dugo su čekali ovaj trenutak. Danas s ponosom možemo reći: nakon desetljeća pravne i vlasničke složenosti, nakon rješavanja više od 500 imovinskih odnosa, letjelište Unije konačno je vraćeno Unijama za bolji život njihovih stanovnika.
Samoodrživi otok Unije: Energetski potpuno neovisan otok s “0” emisijom CO₂
Unije se razvijaju kao prvi samoodrživi otok na Mediteranu – energetski potpuno neovisan, s ciljem postizanja nulte emisije CO₂. Projekt „Unije samoodrživi otok“ provodi se kroz suradnju Primorsko-goranske županije, Biskupije Krk i Grada Malog Lošinja te u suradnji s partnerima (REA Kvarner, HEP, Komunalno i Vodoopskrbno društvo, Županijska lučka uprava…) preuzimaju odgovornost za pojedine sektore: poljoprivredu, infrastrukturu, desalinizator, vodospreme, izgradnju mola, letjelište, protupožarne puteve i druge ključne elemente razvoja.
Radovi se kontinuirano izvode prema potrebama otočana, a Unije postaju primjer održivog razvoja u cijeloj regiji.
Najznačajniji projekti u sklopu programa samoodrživosti
|
Poruka gradonačelnice: Zajedno ulažemo u razvoj otoka
„Sve ovo pokazuje da Unije nisu same, nego da se zajedno, u partnerstvu Grada, Županije, državnih institucija i naših komunalnih društava, sustavno ulaže u razvoj otoka. Danas, kada vraćamo letjelište Unijama, kada osiguravamo vodu, energiju, sigurnost, infrastrukturu i kulturnu baštinu – šaljemo jasnu poruku: razvoj naših manjih otoka ostaje jedan od naših najvažnijih prioriteta“, istaknula je gradonačelnica Grada Malog Lošinja Ana Kučić.
Ostali projekti održivosti i kvalitete života
|