Dobrinj je u vikendu 6. i 7. lipnja ponovo bio središte tradicije i kulturne baštine otoka Krka ugostivši jubilarni 70. Krčki festival folklora, najstariju manifestaciju takve vrste u Hrvatskoj. Tijekom dva festivalska dana povijesna jezgra mjesta ispunila se zvucima sopila, pjesmom kantura, narodnim nošnjama i brojnim posjetiteljima koji su zajedno slavili bogatu kulturnu baštinu otoka Krka.

Već tradicionalno, festival je u subotu započeo mimohodom folklornih skupina ulicama staroga grada. Dvanaest otočnih kulturno-umjetničkih društava s oko 200 pojedinaca prošetalo je Dobrinjem predstavljajući svoje nošnje, običaje i glazbenu tradiciju, dok su se zvuci sopila širili kamenim ulicama i stvarali ugođaj kakav se može doživjeti samo na ovakvim susretima. Mještani i gosti ispunili su trgove i prolaze kako bi pozdravili sudionike koji su pristigli iz svih dijelova otoka.

Foto Nikola Blagojević

Službeno otvorenje održano je pola sata kasnije, a festival je otvorio načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina. Uz brojne posjetitelje, svečanosti su nazočili i gradonačelnik Krka Dario Vasilić, načelnica Općine Omišlj Mirela Ahmetović te načelnik Općine Punat Danijel Strčić.

– Jubilarni 70. Krčki festival folklora još je jednom pokazao koliko su tradicija, zajedništvo i ljubav prema vlastitoj baštini duboko ukorijenjeni u našem kraju. Ponosni smo što je upravo Dobrinj bio domaćin ove značajne manifestacije koja već desetljećima okuplja čuvare otočne kulturne baštine i prenosi je na nove generacije. Zahvaljujem svim folklornim društvima, organizatorima, volonterima i posjetiteljima koji su svojim sudjelovanjem pridonijeli da ovo jubilarno izdanje bude dostojno bogate tradicije koju festival nosi već preko 90 godina, naglasio je Komadina.

Foto Nikola Blagojević

Bogatstvo i raznolikost

Posebno svečan trenutak bilo je podizanje festivalske zastave. Čast da je ponese pripala je Franju Turčiću, članu Kulturnog društva ‘’Ive Jelenović« iz Dobrinja, koji ju je uz zvuke mantinjade podignuo na jarbol. Taj čin, koji se iz godine u godinu ponavlja kao važan festivalski običaj, podsjeća na kontinuitet manifestacije i na generacije ljudi koje su svojim radom pridonijele očuvanju krčke tradicije.

Na festivalskoj pozornici potom su se predstavile skupine iz svih dijelova otoka. Program su otvorili članovi Folklornog društva ‘’Njivice’’, a tijekom večeri nastupili su i članovi Kulturnog društva ‘’Sveti Juraj’’ iz Krasa te ostale otočne folklorne udruge. Svaka je donijela dio kulturne baštine svojega mjesta; od tradicionalnih plesova i napjeva do običaja koji se prenose s generacije na generaciju. Publika je tako imala priliku vidjeti bogatstvo i raznolikost krčkog folklornog izričaja, koji unatoč suvremenim promjenama i dalje zauzima važno mjesto u životu otočnih zajednica.

Posebno emotivan bio je nastup domaćina, članova Kulturnog društva »Ive Jelenović«, koji su zatvorili službeni dio subotnje večeri. Domaćini su još još jednom pokazali koliko Dobrinj njeguje i čuva svoju kulturnu baštinu. Dugotrajan pljesak kojim ih je publika ispratila bio je potvrda njihove predanosti i rada koji traje tijekom cijele godine.

Nakon službenog dijela programa druženje se nastavilo u opuštenijem ozračju, uz glazbu i zajedničko slavlje sudionika i posjetitelja. Takvi trenuci oduvijek su bili važan dio festivala jer omogućuju susrete, razmjenu iskustava i jačanje povezanosti među otočnim društvima koja zajednički rade na očuvanju tradicijske kulture.

Foto Nikola Blagojević

Oko 500 izvođača

– Jako smo zadovoljni kako je prošlo; vrijeme je bilo idealno, ni pretoplo, ni prehladno, organizacija na mjestu, a nastupi na visokoj razini. Mi živimo za ovakve manifestacije, jer kroz njih čuvamo i prenosimo našu tradiciju na mlađe generacije. Djecu učimo kako se tanca, svira sopela i njeguje baština našega kraja. Još uvijek smo živi, držimo se i nastavljamo dalje. Kroz dvije festivalske večeri prošlo je oko 500 izvođača koji su pokazali što su tijekom godine pripremali i uvježbavali. Posebno nas veseli druženje nakon službenog dijela programa, koje je uvijek kruna cijelog događanja. U punom sastavu nastupila je i Škola kanta koja je izvodila između nastupa skupina, a koja je izuzetno bitna za očuvanje dvoglasja tijesnih intervala, istaknuo je Klaudije Dunato, predsjednik Udruge sopaca i kantura otoka Krka i član ‘’Ive Jelenovića’’.

Nedjelja, kao drugi festivalski dan, bila je posvećena najmlađima, koji su nastupili unutar deset folklornih skupina, a svakako je bilo za primijetiti da su privukli više publike od starijih. Njihova energija, ponos i ljubav prema baštini pokazali su da krčka tradicija ima sigurnu budućnost. Upravo su najmlađi sudionici bili najljepša potvrda da će Krčki festival folklora nastaviti živjeti i u desetljećima koja dolaze, okupljajući nove naraštaje oko vrijednosti koje otok Krk čine jedinstvenim.

– Posebno me veseli što su uz iskusne folkloraše nastupili i naši najmlađi, jer upravo oni jamče da će se zvuk sopela, kanta i krčki tanci nastaviti njegovati i u budućnosti, zaključio je načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina.

Foto Nikola Blagojević

Duga povijest

Jubilarni festival bio je i prilika za prisjećanje na dugu povijest ove manifestacije. Prvo izdanje održano je davne 1935. godine u Omišlju, a tijekom desetljeća festival je prerastao u jednu od najvažnijih kulturnih manifestacija otoka Krka. Nakon obnove 1995. godine održava se svake godine u drugom otočnom mjestu, čime se dodatno naglašava zajedništvo svih sredina koje sudjeluju u očuvanju krčke baštine.

Konoba Zora nahranila sve

Velike pohvale idu dobrinjskoj konobi Zora koja je oba dana brinula o prehrani nazočnih – svega je bilo dosta i ništa se nije previše čekalo. U subotu su se jele šurlice s gulašom, dok su u nedjelju za najmlađe pripremljeni ćevapi i pomfrit kako se mališani ne bi previše šporkali dok jedu.

Na UNESCO-vom popisu nematerijalne kulturne baštine

Vrijednost Krčkog festivala folklora daleko nadilazi okvire folklorne smotre. Kroz njega se čuvaju i prenose elementi nematerijalne kulturne baštine, među kojima posebno mjesto zauzimaju krčki tanci i dvoglasje tijesnih intervala Hrvatskog primorja i Istre, upisano na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Upravo zato festival predstavlja mnogo više od niza nastupa – on je mjesto susreta prošlosti i sadašnjosti, prostor u kojem tradicija ostaje živim dijelom svakodnevice.