Odmah po uspostavi gradova i županija, građani Novalje su za prvog gradonačelnika izabrali Ivana Dabu Đonu (HDZ). Na kormilu ovoga grada bio je punih pet mandata, kroz 20 godina. Ivan Dabo rođen je 11. travnja 1957. godine u Novalji. Oženjen je, ima troje djece i unuke.

Predsjednik je Gradskog odbora HDZ-a Novalja i dopredsjednik Županijskog odbora HDZ-a Ličko-senjske županije. Odlikovan spomenicom Domovinskog rata 1996. godine i Redom Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovića. Dolaskom višestranačja u Hrvatsku aktivno se uključio u politiku.

Jedan je od inicijatora osnivanja HDZ-a na otoku Pagu te je izabran za prvog predsjednika temeljnog ogranka HDZ-a Novalja i dopredsjednik je Općinskog odbora HDZ-a Pag (u to je vrijeme Novalja bila u sastavu tadašnje Općine Pag).

Novalja je danas poznata hrvatska i svjetska turistička destinacija. Dovoljno je samo spomenuti plažu Zrće. Moderan je, mali grad po mjeri svojih stanovnika. Najjače je gospodarsko središte otoka Paga s vrlo jasnom vizijom budućnosti. U svemu ovome jak je pečat Ivana Dabe.

Opet ste se kandidirali za gradonačelnika iz redova HDZ-a. Može li Novalja bolje?

– Prošlo je punih osam godina od mog odlaska s mjesta čelnog čovjeka našega grada i stranke HDZ-a. Vrijeme je jednostavno prohujalo, a politički događaji i život grada Novalje, zapravo povijesna dionica, u kojoj sam više od 20 godina aktivno sudjelovao, ostala je jednaka, danas i još bremenitija, zahtjevnija naspram vremenu u kojem živimo.

Živimo, jamačno, u najbržem, i ako se tako smije reći, najuzbudljivijem vremenu razvoja koje pred nas postavlja visoke izazove o kojima će ovisiti budućnost našega grada. Ako je uz pomoć građana afirmirana moja osobnost, sposobnost i ostvaren ogroman napredak, odnosno uspjeh naše sredine, na meni je sada da uzvratim dug ljudima koji su me svesrdno podržavali u mojih pet mandata.

Pitate može li Novalja bolje? Može i mora, zato se i kandidiram. Znam što hoću i znam to ostvariti!

Fokus na ekologiju

Koje bi bile osnovne smjernice vaše vizije razvoja Novalje?

– Osigurati političku stabilnost Grada i uspostaviti čvršću vezu s Vladom RH. Uvesti nove oblike razvoja turizma te bogatu arheološku baštinu Novalje uvrstiti u ponudu grada. Podignuti standarde u obrazovanju nadogradnjom OŠ A. G. Matoša u Novalji.

Podignuti kvalitetu svekolike prometne infrastrukture. Poljoprivredi dati veću važnost te pokrenuti ekoproizvodnju u Novaljskom polju. Izraditi izmjene i dopune Prostornog plana Grada Novalje te izraditi nove katastarske izmjere za područje Luna – Jakišnice i Barbata.

Potreban nam je daljnji razvoj naše komunalne infrastrukture i energetike. Novalja mora biti ekološki besprijekorna sredina pa zato, između ostaloga, treba poticati odvajanje otpada, a zelenu infrastrukturu staviti u funkciju Grada.

Vrijeme je za još bolju afirmaciju obnovljivih izvore energije u energetske svrhe. Osigurati bolje uvjete u zdravstvu sufinanciranjem nadstandarda hitne medicinske pomoći i osiguravanjem pedijatrijske zdravstvene zaštite.

Osigurati bolje uvjete u socijalnoj politici izgradnjom POS-ovih stanova te staračkog doma sa stacionarom za zdravstveno rehabilitacijski centar. Pred nama je još jako puno posla.

Jesu li se, po Vašem mišljenju, dovoljno iskoristili resursi na tome području?

– Da jesu, ne bih se kandidirao. Vrijeme koronakrize pokazalo nam je da ne možemo svoju budućnost graditi isključivo na turizmu. Stoga moramo ponuditi svojim građanima alternativne oblike egzistencije, naročito usmjerenom proizvodnjom i valorizacijom autohtonih resursa putem afirmacije Novaljskog polja i Vrtova lunjskih maslinika te specijaliziranih vidova prehrambene industrije.

Pored nedostatka vizije paralelnog razvitka Grada, svjedočimo i gubitku temeljnih značajki grada. Evidentno je i alarmantno stalno gubljenje raznih službi i institucija sustava te manifestacija koje smo godinama mukotrpno gradili i implementirali u našu zajednicu.

Novalja danas zasigurno nije grad koji bi po svojim potencijalima trebao biti. Upravo kroz točke koje navodim moći ćemo o Novalji govoriti kao modernom, demografskom, politički stabilnom, zelenom i proizvodnom gradu.

Proizvodnja hrane

Koji su osnovni problemi Novalje danas?

– Nedefinirana je vizija turizma, loša povezanost s Vladom RH. Već sam spomenuo nevalorizaciju naših vlastitih posebnih potencijala, odnosno resursa. Moramo više učiniti na rješavanju problema prometne infrastrukture. Svakako svjedočimo zanemarivanju naše zelene infrastrukture.

Pritom se moram osvrnuti na valorizaciju Novaljskog polja i snagu iz koje su naši preci prehranjivali obitelji. Novaljsko polje ima dobar strateški položaj, što znači da se nalazi točno između Stare Novalje i Caske te ceste koja vodi do pristaništa Žigljen.

Moj je pogled usmjeren prema razvoju Novaljskog polja u smjeru dizanja plastenika sa solarnim panelima koji će sami proizvoditi energiju za održavanje. Novalja je grad s velikim brojem sunčanih sati, a takav se potencijal mora iskoristiti u svrhu koja nam na mnoge načine može olakšati i omogućiti još bolji život na otoku Pagu. Plastenici od akrilnog materijala mogu podnijeti nalet bure od 230 km/h.

Za takav je pothvat potrebno proširenje puta te postavljanje vodovoda koji će omogućavati navodnjavanje. Ovakvim planom možemo dati Novaljcima mogućnost podizanja plastenika i zapošljavanja, a s drugog pogleda možemo i sami zapošljavati i proizvoditi hranu.

U plastenicima se mogu podizati različite biljne vrste kao što su ljekovite i aromatične biljke koje su karakteristične za naš otok i ponudu kao što su kadulja, smilje, ružmarin… Nalazimo se u nesigurnim uvjetima gdje se bez proizvodnje hrane dovodimo u stanje ovisnosti. Zašto naša hrana ne bi bila domaća, zdrava i organskog uzgoja?

Probijanjem nove obilaznice rubnim dijelom Novaljskog polja stvorila bi se alternativa postojećoj gradskoj obilaznici. Proširenjem puta omogućit će se bolja transparentnost pristupa parcelama te mogućnost nove pješačke i biciklističke ture.

Političar, ali i – pjesnik

Široj je javnosti malo poznato da je Ivan Dabo velik ljubitelj kulture, pučke i arheološke ostavštine. Pokretač je i osnivač niza kulturnih događanja i manifestacija u Novalji od kojih su i danas najpoznatiji Novaljski Trijatar, Novaljsko glazbeno ljeto i Festival pisme nakanat.

Ljubav prema pjesmi Ivan Dabo iskazuje u svojoj ranoj mladosti kada svoje prve stihove počinje pisati u srednjoj školi te je jedan od inicijatora i pokretača »Iskre«, kulturnog lista za mlade koji izlazi tijekom 1978. godine.

Do danas je objavio četiri zbirke pjesama u prozi: »Krug punog mjeseca«, »Odlazimo u sjene« i »Na vezu vjetrova«. Sve su zbirke prožete pjesmama o svome otoku, domu, obitelji i običaju, a »Slavom, slovom ljetopisa« je zbirka domoljubnih pjesama.

Jedini otočani u 2. nogometnoj ligi

Kao pobornik i veliki zaljubljenik u sport, Ivan Dabo utemeljio je više sportskih klubova i dao važan doprinos razvoju sporta i sportske infrastrukture u Novalji. Najveći projekt predstavlja osnivanje nogometnog kluba Novalja 1994. godine. Za potrebe kluba izgrađen je i novi stadion.

Klub se od 1994. godine natječe u Četvrtoj hrvatskoj ligi. Od sezone 1999./2000. Novalja je za samo dvije godine došla od 4. u 2. hrvatsku nogometnu ligu. Bio je to prvi (i dosad jedini) hrvatski otočni klub u drugoj ligi.

U svojoj premijernoj sezoni u 2. ligi NK Novalja osvaja 3. mjesto na tablici. Svoj vrhunac klub ostvaruje u sezoni 2004./2005. kada osvaja prvenstvo i postaje prvak 2. lige Jug te ulazi u kvalifikacije za 1. ligu (gubi utakmice protiv Cibalije i Međimurja).

Sljedeće sezone klub osvaja 4. mjesto u 2. ligi, no zbog nedostataka uvjeta Hrvatski nogometni savez oduzima klubu licencu te se Novalja seli u treću ligu.

Turističko središte Ličko-senjske županije

Početkom 1993. godine Hrvatska je dobila novi teritorijalni ustroj jedinica lokalne samouprave, a Ivan Dabo se sa svojim tadašnjim najbližim suradnicima uspio izboriti da Novalja dobije svoju općinu. Na prvim lokalnim izborima u Novalji pobijedio je HDZ na čelu s Dabom te je 16. travnja 1993. konstituirana Općina Novalja, a on je izabran za načelnika.

Nakon samo četiri godine na čelu Općine, Ivan Dabo je sa svojim timom pokrenuo opći razvoj čitavog područja – od gospodarskog i kulturnog do društvenog i političkog. Dobivanje svoje Općine, Novalja i njezini građani u potpunosti koriste tako da već 1997. godine to područje dobiva status Grada.

Iz toga razdoblja datira i vjerojatno najvažnija politička odluka Ivana Dabe: ostanak Grada Novalje u Ličko-senjskoj županiji. Novalja postaje, uz svjetski poznata Plitvička jezera, turističko središte županije te iz toga crpi sve administrativne resurse potrebne za razvoj jednog područja.