ODLIČNI REZULTATI

Institut za javne financije ocijenio lokalne samouprave na Krku: Većina za peticu

Mladen Trinajstić

Foto Damir Škomrlj

Foto Damir Škomrlj

Većina krčkih lokalnih samouprava, neke od prve, a neke tek nakon dobivenih »packi« iz Instituta za javne financije, uglavnom ustrajna u jasnom i potpunom prezentiranju svih svojih proračunskih dokumenata



KRK – Pet od sedam jedinica lokalne samouprave otoka Krka i ove je godine od predstavnika Instituta za javne financije proglašeno odličnima, odnosno ocijenjeno najvišom ocjenom po pitanju transparentnosti predstavljanja njihovih proračuna.


Ocjene od 0 do 5


Spomenuta je institucija, naime, i ove godine analizirala, uspoređivala i ocjenjivala transparentnost svih 576 lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj, a sve s ciljem poticanja odgovornijeg, kvalitetnijeg, učinkovitijeg i pravednijeg prikupljanja i trošenja javnog novca.


Ovih dana objavljeni rezultati analize proračunske transparentnosti lokalnih jedinica mjerene brojem »ključnih proračunskih dokumenata« objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama, u razdoblju od studenog 2019. pa do ožujka ove godine, pokazali su da se u red najtransparentnijih hrvatskih lokalnih jedinica uključilo pet krčkih, i to Grad Krk te općine Baška, Malinska-Dubašnica, Omišalj i Punat.




Dvije preostale – općine Vrbnik i Dobrinj, ove su godine u spomenutom istraživanju i »mjerenju« proračunske otvorenosti i prezentacijske jasnoće iliti potpunosti zaslužile četvorke, odnosno status po tom pitanju vrlo dobrih lokalnih jedinica.


Oko 40 posto lokalnih jedinica zadržalo najvišu razinu transparentnosti

U usporedbi s prethodnim ciklusom, 55 posto svih jedinica u zemlji objavilo je jednak, a 17 posto čak i manji broj dokumenata (uglavnom jedan ili dva dokumenta manje, dok su općine Cerna, Gudinci, Kolan, Lanišće, Podravska Moslavina, Strahoninec, Sveti Filip i Jakov, te grad Križevci, objavili čak po tri dokumenta manje nego u prethodnom ciklusu). Ohrabruje što je oko 40 posto lokalnih jedinica zadržalo najvišu razinu transparentnosti, a oko 30 posto ih je objavilo više dokumenata nego u prethodnom ciklusu. Općine Pašman, Prgomet, Privlaka i Zmijavci čak su s nule skočile na peticu, a grad Otok i općine Budinščina, Ferdinandovac, Gradište i Podcrkavlje s jedinice na peticu, ističu u Inistitutu za javne financije.
Pomaci su najvidljiviji ukoliko se rezultati iz 2020. usporede s onima iz 2015. Tada je, ističu provoditelji tog istraživanja, sve dokumente objavila samo jedna općina (Viškovo), pet županija i petnaest gradova, a ove je godine sve dokumente objavila čak 201 općina, 87 gradova te 18 županija. Bez ijednog objavljenog dokumenta 2015. bilo je 18 gradova i 148 općina, a u ovom je ciklusu u toj kategoriji ostalo još »samo« sedam općina (Galovac, Gorjani, Karlobag, Kolan, Podbablje, Sveti Filip i Jakov i Vrbje).

Kao i niz prethodnih godina, i ove su predstavnici Instituta za javne financije u uspoređivanju i vrednovanju transparentnosti lokalnih vodstava, odnosno načina njihova internetskog komuniciranja sa, za način njihova proračunskog poslovanja zainteresiranom javnošću »mjerili« kroz praksu objavljivanja pet ključnih, s prezentiranjem načina i ciljeva trošenja javnog novca povezanih dokumenata.


Pratilo se i bodovalo tako objavljivanje godišnjeg izvršenje proračuna za 2018. godinu, polugodišnjeg izvršenja proračuna za 2019. godinu, prijedloga proračuna za ovu godinu te izglasanog proračuna za 2020. odnosno proračunskog vodiča za građane, također za 2020. godinu.


Kako ističu organizatori i provoditelji tog zanimljivog istraživanja, u obzir su uzimani samo dokumenti koji su bili dostupni isključivo u navedenom razdoblju na mrežnim stranicama lokalnih i regionalnih jedinica, a ne i naknadno objavljivani dokumenti. Takvim izračunom, objašnjavaju autori spomenute »studije«, razina proračunske transparentnosti vrednovala se i ocjenjivala u rasponu od 0 do 5.


Na korak do petice


Treba reći i da je većina krčkih lokalnih samouprava, neke od prve, a neke tek nakon što su na ovaj način prethodnih godina dobile »packu« iz navedenog Instituta, uglavnom ustrajna u jasnom i potpunom mrežnom prezentiranju svih svojih proračunskih dokumenata, pa tako i bilježenju svog odlikaškog statusa. Općina Vrbnik pak redovito je vrlo dobra (i to zbog izostavljanja objavljivanja proračunskog vodiča za građane), dok Općina Dobrinj, zbog povremenih propusta u zadovoljavanju istog kriterija, iz godine u godinu »pleše« između odlične i vrlo dobre završne ocjene. Spomenimo da je i Primorsko-goranska županija u istom istraživanju također ocijenjena čistom peticom.