Vodik, koji se donedavno smatrao samo energentom budućnosti, posljednjih se godina sve više pozicionira kao jedan od nosivih stupova globalne energetske tranzicije. Dok zemlje Europske unije nastoje iznaći načine za ispunjavanje klimatskih ciljeva i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, vodik nudi svestrano rješenje s nultom emisijom, sposobno za opskrbljivanje energijom mnogih sektora, od teške industrije do cestovnog, željezničkog i pomorskog prijevoza. Vodik ima veliki potencijal za premošćenje jaza između proizvodnje obnovljive energije i sektora koje je teško dekarbonizirati. Spajanjem primjerice solarne energije s naprednom tehnologijom elektrolize može se proizvesti zeleni vodik, odnosno vodik generiran bez emisije ugljičnog dioksida, koji se može koristiti za različite namjene.

Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem emisija stakleničkih plinova, odnosno kroz dekarbonizaciju energetskog sektora, važan je dio razvojnih politika koje se provode od međunarodnih do lokalnih razina. Grad Cres je jedan od predvodnika provedbe takvih politika u Hrvatskoj.

Cres i Lošinj su bili među svega šest europskih otoka koji su 2019. godine dobili tehničku pomoć za izradu Plana tranzicije na čistu energiju (Clean Energy Transition Agenda – CETA) kojim je definirana vizija da do 2030. godine cresko-lošinjsko otočje postaje pametan i energetski samodostatan arhipelag, a do 2040. potpuno dekarbonizirano područje. Pritom se u svim dokumentima i aktivnostima naglašava da lokalna zajednica mora postati energetski pismena, a svi dionici moraju biti uključeni u energetsku tranziciju jer samo ako svaki dionik provede svoju energetsku tranziciju, možemo govoriti o uspješnoj energetskoj tranziciji jedne zajednice, pa tako i otoka.

Dr. Ugo Toić s modelom katamarana na vodik / Snimio: Walter Salković

Razvoj inovativnog projekta

U Planu tranzicije na čistu energiju cresko-lošinjskog otočja spominje se i vodik, iako tada, 2019. godine, nisu bile potpuno poznate sve mogućnosti njegove primjene.

Gradovi Cres i Mali Lošinj, odnosno zajedničko komunalno društvo, povezalo se s tvrtkom Active Solera koja raspolaže tehnologijom za revolucionarnu proizvodnju čistog vodika iz plastičnog i organskog otpada. Tvrtka je tražila sredinu koja proaktivno razmišlja o energetskoj tranziciji, a ujedno su htjeli pokazati kako njihov sustav funkcionira na izoliranom području kao što je otok. Na Cresu su našli partnera u lokalnoj zajednici koja je već bila dovoljno informirana i odlučna u provođenju energetske tranzicije, a ujedno se htjela na jeftiniji način »riješiti« otpada, prvenstveno plastike, koji se stvara na otoku, pa su brzo našli zajednički jezik. Ideja je iskoristiti plastiku, biootpad, mulj iz pročistača otpadnih voda i ukupnu količinu nereciklabilnog (miješanog komunalnog) otpada koji se generira na arhipelagu Cres-Lošinj i iz njega proizvesti između 800 i 900 tona vodika godišnje. Prvotni plan bio je da se s tim vodikom dalje proizvede električna energija.

U međuvremenu je Grad Cres postao partner u prekograničnoj inicijativi Dolina vodika sjevernog Jadrana (North Adriatic Hydrogen Valley – NAHV) čiji je glavni cilj stvaranje gospodarskog, društvenog i industrijskog ekosustava temeljenog na vodiku. Projekt NAHV uključuje 37 organizacija partnera koje pokrivaju transnacionalno srednjoeuropsko područje Hrvatske, Slovenije i talijanske Autonomne regije Furlanije-Julijske krajine.

U sklopu te inicijative Grad Cres i tvrtka Ecubes započeli su zajednički razvijati inovativan projekt održivog pomorskog prijevoza koji uključuje katamaran na vodik i komercijalnu punionicu vodika. Projekt je vrijedan 15 milijuna eura i djelomično ga sufinancira Europska unija kroz inicijativu NAHV.

U tijeku su pripreme za izgradnju testnog poligona manjih dimenzija, a završetak cijelog projekta planiran je do 2029. godine. Najzanimljivija je to informacija sa skupa pod nazivom »Iskorištavanje vodika za pomorski i cestovni promet« koji je održan u creskoj palači Moise. Cilj tog druženja predstavnika raznih razina vlasti, članova akademske zajednice i poslovnih partnera bio je informirati i angažirati zainteresirane skupine dionika i lokalnu zajednicu o NAHV testnom projektu na Cresu te upoznati javnost s napretkom energetske tranzicije na cresko-lošinjskom otočju. Događaj, čiji su domaćini bili Grad Cres i tvrtka Ecubes, okupio je predstavnike iz Hrvatske, Slovenije i Italije.

Gradonačelnik Marin Gregorović / Snimio: Walter Salković

Zanimljiva prilika

Sudionike skupa na početku su pozdravili gradonačelnik Marin Gregorović i dr. Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje Ministarstva gospodarstva te hrvatski predstavnik u Zajedničkoj radnoj skupini NAHV.

– Na Cresu se vodikom bavilo i prije NAHV-a, a odnedavno je Grad Cres i službeno partner u Dolini vodika sjevernog Jadrana, naglasio je dr. Jukić. Jedan od moderatora, Filip Margan iz tvrtke Ecubes, istaknuo je da u Europi postoji 21 dolina vodika koje ukupno imaju više stotina partnera, a od kojih je Grad Cres jedina jedinica lokalne samouprave.

– Ovo je za nas jedna zanimljiva prilika jer smo krenuli u energetsku tranziciju i ova priča o alternativnim oblicima energije uklapa se u našu strategiju razvoja. Naime, Cres ima ambiciju postati energetski samodostatnim otokom, ali najviše koristi od toga mora imati lokalna zajednica. U Dolinu vodika sjevernog Jadrana uključili smo se posljednji, a možda smo, kao jedinica lokalne samouprave i otok, najzanimljiviji partner. Vjerujem da konzorcij u kojem sudjeluje i znanost i tehnologija i konzultanti i mi kao jedinica lokalne samouprave može polučiti rezultate, a tako i Cres kao pilot-područje koje je imalo hrabrosti uključiti se u projekt. Možda je to utopija, ali naša je želja da za nekoliko godina dobijemo katamaran na vodik koji bi povezivao Cres s Rijekom i tako bismo riješili dva problema, bolje bismo povezali Cres s kopnom i sukladno našoj razvojnoj strategiji zamijenili bismo fosilna goriva vodikom i tako postali jedna od održivijih destinacija na Mediteranu, rekao je gradonačelnik Gregorović. Videovezom skupu se obratio Stephen Taylor, strateški koordinator Zajedničke radne skupine NAHV, pruživši širi kontekst inicijative Dolina vodika sjevernog Jadrana.

U nastavku programa, predavanje »Zašto vodik? – Hrvatska strategija i prilika za Cres« održala je izv. prof. dr. Ankica Kovač s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, o testnoj punionici vodika na Cresu i katamaranu na vodik koji bi dvaput dnevno povezivao Cres i Rijeku govorio je Aleksander Gerbec, osnivač i generalni direktor tvrtke Ecubes, a što sve to znači za Cres objasnio je dr. Ugo Toić, direktor Otočne razvojne agencije koja je uključena u sve aktivnosti inicijative NAHV.

– Mi u prvi projekt s vodikom nismo ušli zbog samog vodika nego zbog rješavanja otpada i već smo razmišljali o tome da proizvedeni vodik iskoristimo u transportu, prvo kamiona, a sad govorimo o katamaranu što bi dodatno poboljšalo povezanost otoka, odnosno kvalitetu života na otoku, naglasio je dr. Toić, prethodno obrazloživši kako je Cres stigao od Plana tranzicije iz 2019. godine do današnje priče o vodiku.

Skup je zaključen okruglim stolom na kojem su sudjelovali predstavnici Otočne razvojne agencije, Ministarstva gospodarstva, Ecubesa, Končara, Elektroprojekta i tvrtke META Circularity. Razmatrane su konkretne prilike koje se nude otoku Cresu te je istaknuto da se Cres nametnuo kao jedna od najnaprednijih lokacija unutar Doline vodika sjevernog Jadrana.

Odmah nakon skupa u palači Moise, svi zainteresirani mogli su posjetiti lokacije na kojima će se tijekom inicijalne faze projekta izgraditi demonstracijska punionica vodika manjeg kapaciteta za cestovna vozila, dok je u drugoj fazi predviđena izgradnja solarne elektrane snage 1,5 MW, većeg skladišta vodika i komercijalne punionice.

 Cres ima ambiciju postati energetski samodostatnim otokom, ali najviše koristi od toga mora imati lokalna zajednica

Marin Gregorović

Na skupu u Cresu okupili su se predstavnici raznih razina vlasti, članovi akademske zajednice i poslovni partneri / Snimio: Walter Salković