Sjednice

Cresko i lošinjsko vijeće dalo suglasnost za pripajanje vodovoda krčkoj tvrtki Ponikve voda

Bojan Purić

Ana Kučić i M / Foto Bojan Purić

Ana Kučić i M / Foto Bojan Purić

U Malom Lošinju ruku je diglo jedanaestero vijećnika za pripajanje. U Cresu, za pripajanje je glasalo sedmero vijećnika, a prepiranja i predbacivanja među vijećnicima bila su još brojnija



Oba gradska vijeća, i cresko i lošinjsko, dala su na hitnim sjednicama suglasnost za pripajanje Vodoopskrbe i odvodnje Cres-Lošinj (VIOCL), trgovačkog društva u zajedničkom vlasništvu Grada Malog Lošinja i Grada Cresa, krčkoj tvrtki Ponikve voda, kao krajnji rezultat odluka Vlade RH o vodouslužnim područjima, odnosno »okrupnjavanja« područja u Hrvatskoj.


Zbrojimo li sve članove dvaju vijeća, dvoje gradonačelnika te direktora VIOCL-a, dobivamo 29 osoba koje su se o prijedlogu pripajanja redom izjasnile negativno, ali zbog posljedica koje su mogle uslijediti s državne razine, i u Malom Lošinju i u Cresu većina je digla ruku za ovaj potez.


U Malom Lošinju na kraju je za pripajanje ruku diglo jedanaestoro vijećnika (petoro s liste HDZ-HSS, četvero s nestranačke liste Marija Frankovića te dvoje s kombinirane liste nestranačkih kandidata i SDP-a), dok su dvojica bila protiv (Akcija mladih).




U Cresu, za pripajanje je glasalo sedmero vijećnika (lista SDP-a i partnera koja ima natpolovičnu većinu u Vijeću), dok je šestero bilo suzdržano (troje s liste HDZ-a te troje iz UK-a).


Mogući scenariji


Na objema sjednicama uvodno izlaganje imao je direktor VIOCL-a Neven Kruljac, dajući kronologiju događaja i pregled mjera, odnosno sankcija, koje bi s državne razine stigle da vijeća nisu odobrila pripajanje.


Između ostalog, Kruljac je rekao da bi to značilo zaustavljanje financiranja velikih radova na cresko-lošinjskom području poput aglomeracije koja je pri kraju, ali i gubitak licence za isporuku vode i nemogućnost ispostavljanja računa, ali i prisilno pripajanje Ponikvama, dok se u slučaju dobrovoljnog pripajanja zadržava mogućnost nastavka pregovora o većoj autonomiji buduće cresko-lošinjske podružnice objedinjene firme.



Pritom je Kruljac naglasio da su vodovodna poduzeća u Hrvatskoj, koja su se požurila pripojiti većim susjedima, ostvarila loše uvjete autonomije od onih koja su, poput ovdašnje, s time odugovlačile do posljednjeg trenutka.


Podsjetimo, najveća bojazan na Cresu i Lošinju vlada od mogućnosti da ovaj dio otoka bude preglasan kada se u objedinjenoj tvrtki bude odlučivalo o velikim investicijama, s obzirom na to da su krčke lokalne samouprave brojnije – ima ih sedam, naspram dvije cresko-lošinjske.


Dalje, kao polazna točka za pripajanje uzeto je stanje kapitala na kraju 2018. godine, kada je Cres-Lošinj imao 14 posto ukupnog iznosa, iako se na ovom području proda 36 posto ukupne količine vode.


Iz rasprave lošinjske sjednice izdvajamo istup gradonačelnice Ane Kučić (HDZ), koja je rekla da je borba vođena, ali da joj je sada došao kraj i da je dužna upoznati Vijeće s mogućim scenarijima.


Mario Franković s nestranačke liste glavnim je krivcem za ovaj rasplet proglasio HDZ, ustvrdivši da je gradska vlast morala utjecati na zadržavanje samostalnosti VIOCL-a i da je trebalo više uključiti javnost u tu borbu, ali i da bi krivom odlukom VIOCL mogao ostati »izvan zakona«, a dvjesto radnika moglo ostati bez plaća.


Ipak, naglasio je da svim vodnim dobrima oduvijek raspolaže država, a ne gradovi. Jerko Kušeta, s liste nestranački/SDP, mišljenja je da se i namjerno šire dezinformacije, poput one o fizičkom spajanju vodovoda s krčkim, dodajući da bi se tome i fizički suprotstavio, kada bi došlo do toga.


»Na konstituiranju smo prisegnuli da ćemo poštovati Ustav i zakone RH i to nas razlikuje od anarhije«, poručio je.


Marin Kajkara (AM) rekao je da ne može prijeći preko toga da je tema trebala biti ranije aktualizirana, da je građane trebalo ranije uključiti, a kao primjere moći građanskog aktivizma naveo je nedavni slučaj Mrtvaška-Ilovik te creske gimnazijalce u borbi za prvenstvo ukrcaja otočana na trajekt.


Anto Nedić (HDZ) poručio je da je »zakonodavac ostao gluh« na sve što se poduzimalo, i to zajedno s Cresom, gdje je na vlasti druga politička opcija. Aleksandra Volarić Magazin (HDZ) proširila je temu na moguće posljedice u cijeni usluga, dobivši od Kruljca odgovor da će u nadolazećim godinama morati povećati cijene da se vrati uloženo u novi sustav.


Mario Okmažić (AM), novi predsjednik Vijeća, ocijenio je da država ovime gazi građane: »Spustit ćemo glavu jer očito je to način na koji živimo. Nepojmljivo je da ćemo pristati na ovo i pokazati da nemamo karakter«.


Anto Nedić i Tin Mrvac (HDZ) kritizirali su Okmažića zbog ovog nastupa, ocijenivši to »prikupljanjem političkih poena« i »proglašavanjem ostalih vijećnika beskičmenjacima«, pa je nastalo kraće verbalno natezanje.


Između lošeg i lošijeg


U Cresu, gradonačelnik Marin Gregorović (SDP) rekao je da je na dnevnom redu izbor između »loše i lošije odluke«, s tim da je odugovlačenje s pripajanjem donijelo bolje pregovarane uvjete budućeg statusa podružnice.


Robert Kučić (UK) rekao je da je Gradsko vijeće 2022. odlučilo o podnošenju ustavne tužbe, a da, iako je bio predsjednik Vijeća do prije par mjeseci, nije dobio obavijest da je tužba odbačena, upitavši gradonačelnika je li to skrivano.


Mladen Dragoslavić (HDZ) ocijenio je gubitak vodovodne tvrtke »najtišom, ali i najdubljom katastrofom u povijesti otoka« te da je još prije nastanka karte novih uslužnih područja trebalo lobirati za samostalnost cresko-lošinjskog vodovoda, a da je sve nakon toga bilo »bezveze«.


Roby Orlić s liste HDZ-a i partnera, pitao je tko je propustio priliku nešto promijeniti dok se moglo i dodao da su kroz godine na sličan način izgubljene i druge tvrtke i nekretnine. Đanino Sučić (UK) je ponašanje Vlade proglasio nasilničkim, a da je trebalo utjecati na rasplet još 2009/10., kod prvih naznaka o spajanjima područja.


Upitao je i treba li Vijeće uopće odlučivati, »kada već nije prilikom prodaje Elektro-vode, kada smo tražili podatke o prodaji, osnivalo povjerenstva«, dodajući da se Vijeće poziva samo »kada je frka i strah od donošenja odluka«.


Predsjednica vijeća Marina Medarić (SDP) rekla je da je pripajanje užasna odluka, ali i da na nju treba gledati kroz prisegu o poštovanju Ustava i zakona RH.


Gradonačelnik Gregorović vratio je lopticu Dragoslaviću, zamjerivši mu što se u predizbornoj kampanji slikao sa stranačkim kolegom Olegom Butkovićem, kojega je molio da nešto poduzme. Dragoslavić nije ostao dužan; rekao je Gregoroviću da se kiti državnim projektima od novca koji je Butković donio Cresu.