Druga sjednica Gradskog vijeća Raba uu aktualnom sazivu trajala je gotovo šest sati. Svi vijećnici su bili nazočni, sve točke o kojima se glasalo su usvojene, a sjednicu je obilježio i vrlo sadržajan aktualni (dvo)sat. Teme s aktualnog sata donosimo u nastavku.

Aktualni sat otvorila je vijećnica Kristina Dundović (HDZ) upitavši je li se županija kao osnivač osnovne škole obratila sa zahtjevom o tome da se osigura adekvatan prostor u PŠ-u Banjol, s obzirom na to da je Grad vlasnik zgrade, a u šk. god. 2025./26. je predviđeno da se, zbog nedostatka adekvatnog prostora, u istom razrednom odjeljenju nađe 6 učenika s teškoćama u razvoju.

Pročelnik Denis Deželjin odgovorio je da su zahtjev roditelja primili na znanje i da podržavaju njihove zahtjeve, no isto tako su dobili i stav škole koja taj zahtjev ne podržava, a da taj stav škole podržava i županija.

Vijećnik Lovre Ševerdija (Municipium) kasnije je nastojao “ispraviti” vijećnicu Dundović te je prokomentirao da se prijedlog roditelja odnosi na stan u samoj školi koji je trenutno prazan, i da, prema prijedlogu, roditelji predlažu da se stan ustupi potrebama škole. Upitao je gradonačelnika Nikolu Grgurića je li Grad Rab voljan za potrebe PŠ-a Banjol taj stan adaptirati i ustupiti instituciji škole, na što je gradonačelnik odgovorio da je Grad spreman, i da su svoju spremnost i dokazali, ali i kako su nadležne institucije ustvrdile da za organizaciju nastave njima to ne treba.

Prokišnjavanje u DV Pahuljica

Zaredali su se upiti o tome što je poduzeto u svezi DV-a Pahuljica nakon zadnjeg prokišnjavanja, o čemu su upite postavili vijećnica Dundović (HDZ), Mladenka Frankić (SDP) i predsjednik Vijeća Tomislav Matošić (DP).

Grgurić je odgovorio da o sigurnosti djece brinu gradonačelnik, Grad, ravnateljica, kao i upravno vijeće na čelu s Valterom Stojnšekom, te zahvalio svim djelatnicima na angažmanu tijekom ove nepogode.

Naglasio je da sigurnost djece nikada ne smije doći u pitanje, da se vremenske neprilike događaju, te povukao paralelu s ostalim nevoljama diljem Hrvatske tijekom istih vremenskih nepogoda. Spomenuo je i da će ova problematika (99 %) nestati betoniranjem ploče nad hodnikom, no o točnom terminu završetka toga ne može govoriti.

Urušavanje riva u Barbatu i biootpad

Aktivni su bili gotovo svi vijećnici. Darko Štokić (HDZ) spomenuo je da se u Barbatu urušavaju rive, te naveo primjer jedne od nezgoda u kojoj je cijela obitelj pala u more, i upitao kako će se to riješiti, te dodatno – kako riješiti problematiku biootpada.

Gradonačelnik je urušavanje rive ocijenio strašnim i katastrofalnim za imidž otoka, te dodao da se, zbog nadležnosti Župinijske lučke uprave, o tome ne priča toliko kao što bi se pričalo da je vlasnik urušene rive Grad Rab.

Nadalje, na drugo vijećničko pitanje je odgovorio da se u posljednjih desetak godina mnogo uložilo u gospodarenje biootpadom, da je stigao odgovor od Fonda za zaštitu okoliša, prihvaćen projekt Dundova, da je 840.000 eura dobiveno za zbrinjavanje biootpada i sva potrebna mehanizacija, što smatra dobrim putem. Na kraju je spomenuo da je u skoroj budućnosti u planu reciklažno dvorište za građevinski otpad.

Problematika park-šume Komrčar

Vijećnik Ševerdija dotaknuo se i park-šume Komrčar, te upitao kako je moguće da se park-šuma devastira (aludirajući na grafite, štete na ogradama, na to da se park ne održava, kao i da nema koševa), s obzirom na to da je u vlasništvu Grada.

Pročelnik Deželjin iznio je svoj stav da park nije u izvrsnom stanju, ali i da je daleko od toga da je u lošem stanju. Spomenuo je da je park u zemljišnim knjigama u vlasništvu Republike Hrvatske, nakon čega se kasnije razvila i kraća rasprava između Ševerdije i Deželjina je li park vlasništvo Grada Raba ili Republike Hrvatske. Pročelnik je naveo i da su imali jedan prijedlog uređenja park-šume Komrčar, koji nije prošao, ali da bi još jedna prijava za uređenje mogla biti, o čemu će javnost biti obaviještena.

Gradonačelnik Grgurić također je nastojao demantirati Ševerdijin navod da je Grad vlasnik park-šume, i predbacio je Ševerdiji da je glasao protiv proračuna, u kojem su i predviđene stavke za održavanje parka, kao i da nikada kroz amandmane nije dao sugestiju kako da se park uredi.

Zona smirenog prometa

Vijećnik Zvonimir Španjol-Pandelo (HDZ) skrenuo je fokus na promet i regulaciju prometa. Upitao je o načinu provedbe režima prometa u zoni smirenog prometa, odnosno tko će i kako to kontrolirati, te hoće li se iscrtati dodatna parkirna mjesta ispod zidina na Veloj rivi. Drugo pitanje bilo je pitanje kontrole prometovanja bicikla i električnih romobila u povijesnoj jezgri i poslovnom centru Mali Palit.

Gradonačelnik se vratio na kronologiju ove teme i istaknuo da se kod načina provedbe režima prometa fokus stavio na stanovnike s prebivalištem u povijesnoj jezgri Grada Raba, te da je u planu nabava kamere i rampe.

Dodao je da se isti problem pokušava trenutačno riješiti komunalnim i prometnim redarima. Za bicikle i romobile odgovorio je da su postavljeni znakovi koji se nerijetko, nažalost, ne poštuju, te da će se preko ljeta dodatno razraditi plan kako to riješiti. Spomenuo je i da se planira dobiti još 10 do 20 parkirnih mjesta u povijesnoj jezgri.

Parking u samom centru grada

Vijećnica Stojnšek (Municipium) dotaknula se prometa i parkinga u povijesnoj jezgri Grada, i spomenula da zbog toga što ne mogu ostaviti svoj auto u gradu, mnogi gosti više ne dolaze, kao i da ostavljaju negativne recenzije. Upitala je “ima li nade” da rapski gosti parkiraju u gradu.

Gradonačelnik je odgovorio kako u povijesnoj jezgri postoji određeni broj mjesta koji je za stanovnike povijesne jezgre, te da je privatni smještaj u Gradu Rabu dobio ocjenu 95/100, te da su ga brojni iznajmljivači zvali i prenijeli mu pozitivne komentare gostiju. Dodao je da, kada se već priča o “uzorima”, ova odluka o parkiranju je donesena po uzoru na San Marino, gdje parkiranje unutar povijesne jezgre ne samo da nije dozvoljeno za goste, već i za same stanovnike.

O poljoprivrednim priključcima

Vijećnik Damir Brusić (SDP) vratio se na kampanju. Spomenuo je projekt izrade poljoprivrednih priključaka na vodoopskrbu u Banjolu koje, kako je spomenuo, “navodno rješava Domovinski pokret”. Dodao je da je u ljetnim mjesecima Rab suočen s nestašicom vode, i upitao je li Grad (ili bivše Vrelo/sadašnji VHP) financirao te radove, te tko ima priključak?

Gradonačelnik Grgurić nije također propustio vratiti se na kampanju i podsjetio na brojna SDP-ova obećanja, a po pitanju prava na priključke odgovorio je Brusiću kako Vrelo ima pravila, postupke i procedure izdavanja poljoprivrednih priključaka, te da se ništa u komunalnom poduzeću u tom postupku nije mijenjalo, nego se radi isto kao i što je bilo u vrijeme Brusića.

U sadržajnom aktualnom satu našle su se čak i “ideološke” tematike. Vijećnik Brusić upitao je i zašto Grad Rab nije 22. lipnja obilježio Dan antifašističke borbe, već 20. lipnja, na što je gradonačelnik odgovorio protupitanjem koliko je puta Brusić došao na službena polaganja vijenaca.

‘Rezbarenje’ imena na crkvu sv. Justine

Marko Sandalić (Municipium) je imao opasku na strance koji “rezbare” svoje ime na crkvu sv. Justine i pitao kako se može spriječiti takvo uništenje kulturne baštine.

Upitao je može li se napraviti revizija o komunalnom redu ukoliko je potrebna da se sankcionira takvo ponašanje i može li se pojačati komunalno redastvo za to, na što je gradonačelnik odgovorio da može za oba prijedloga, ali na dodatni prijedlog da se na crkvu sv. Justine postavi tabla zabrani “rezbarenje” imena, gradonačelnik je odgovorio da istu neće postaviti.

Sandalić je postavio upit i za trošak adventa za 2024., na što je gradonačelnik kratko odgovorio da je to definirano proračunom, kao i da se svaki račun koji dolazi u Grad Rab može transparentno vidjeti u svakom trenutku.

Kronični problem liječničkog kadra

Bilo je riječi i o nametima za iznajmljivače. Vijećnik Zvonimir Zajec (SDP) upitao je radi li Grad Rab o programu koji ima za svrhu financijski rasteretiti male iznajmljivače, te razmišlja li se o nadomještanju liječničkih kadrova, s obzirom na to da neki liječnici u skoro vrijeme odlaze u mirovinu.

U svom odgovoru gradonačelnik je spomenuo kako će TZG Raba kao tijelo sudjelovati i participirati u tome kroz program poticanja malih iznajmljivača u svrhu podizanja kvalitete, kroz koji će se iznajmljivači imati priliku javiti i ublažiti dio povećanja koji je, sukladno zakonu, donesen u minimalnom iznosu koji je Grad Rab, kao jedinica lokalne samouprave – mogao.

Naglasio je i kako vjeruje da će Zajec, kao gradski vijećnik, pomoći u tome da Grad Rab prestane biti jedini grad u županiji koji s milijunskim sredstvima financira specijalizaciju ginekologije.

Vijećnik Željko Dumičić (RPS) pitao je što se događa s javnim površinama, odnosno konkretizirao to navodom da na nekim površinama više nema klupa i stolica, a dao je i sugestiju da se poslovni centar Mali Palit malo uredi na nekim punktovima, ukoliko je moguće (odnosno da se pogleda prvo je li to privatna ili javna površina).

Gradonačelnik je odgovorio da Grad ima mogućnost javne površine dati na korištenje, i da oni korisnici koji se ne budu pridržavali propisa, neće više moći koristiti površine.

Devastacija u Supetarskoj Dragi i još malo o parkiranju u Gradu

U ime kluba vijećnika Municipiuma, Lovre Ševerdija je upitao pročelnika Matka Krstačića o devastaciji u Supetarskoj Dragi (uvala Dumići) na poljoprivrednoj parceli izvan građevinske zone.

Upitao je što je poduzeto i koje su kazne za prekršitelje, te jesu li komunalni odjeli “odustali” od djelatnosti, budući da su brojni automobili diljem povijesne jezgre Raba “slobodno” parkirani od 0 do 24h, što je ironično ocijenio da priliči Teksasu.

Vezano uz Supetarsku Dragu pročelnik Krstačić odgovorio je kako su odmah nakon prve prijave izašli komunalni redari i stavili tablu zabrane te obavijestili sve nadležne inspekcije, te da su isto učinili i nakon druge prijave, kada su dodali još tabli s obzirom na to da je to široko područje radova. Dodao je da je tek treba vidjeti kako će u konačnici završiti ovaj predmet.

Vezano uz problem parkiranja u povijesnoj jezgri, spomenuo je da imaju problem s manjkom ljudi koji bi to nadzirali, da prometni redar ne može 24 sata obavljati dužnost nadziranja, te da nadležni djelatnici itekako rade svoj posao. Slično kao i gradonačelnik ranije, zaključio je da će se ovo i konačno riješiti kada se postavi rampa.