TZ otoka Krka

BROJKE VIŠE NEGO DOBRE Srpanj uspio podići cijelu Boduliju, a Punat najviše

Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

U komercijalnom smještaju otoka zabilježeno je i više no solidnih 157.298 dolazaka i 992.228 noćenja ili oko 70% u odnosu na lanjski srpanj. Pritom se Punat najviše primaknuo lanjskim brojkama, dostigavši čak nešto više od 73%



Na čitavom otoku Krku je u srpnju ove godine u komercijalnom smještaju zabilježeno i više no solidnih 157.298 dolazaka te su turistički posjetitelji u istom ljetnom mjesecu ostvarili 992.228 noćenja.


U odnosu na srpanj 2019. godine, to je 29,42 posto manji rezultat, dok je na planu ostvarenih noćenja spomenuti rezultat za 31,3 posto »tanji« od datumski usporedivog lanjskog pokazatelja fizičkog turističkog prometa na tom našem otoku.


Prema statističkim pokazateljima Turističke zajednice otoka Krka, najveći broj dolazaka i noćenja ostvarenih u srpnju registriran je u privatnom smještaju. U kućama za odmor, apartmanima i sobama bodulskih iznajmljivača tijekom prošlog je mjeseca tako odsjedalo 90.450 gostiju koji su istovremeno ondje ostvarili i nešto više od 597 tisuća noćenja.




Kampovi pak bilježe 46,7 tisuća dolazaka i 295,7 tisuća noćenja, dok je otočne hotele kao mjesto boravka za svoj ljetni odmor odabralo 19,5 tisuća gostiju koji su u tom razdoblju ostvarili 97,1 tisuću noćenja.


Domaćih 20 posto više


Najviše dolazaka i noćenja u protekolom mjesecu ostvareno je u Gradu Krku – 30.017 dolazaka te 255.026 noćenja. S tim je pokazateljima, izvijestila nas je Majda Šale, direktorica TZ-a otoka Krka, spomenuta otočna turistička destinacija ostvarila četvrtinu ukupnog srpanjskog turističkog rezultata otoka Krka.


Za Krkom po brojnosti posjetitelja slijedi Baška s 32,3 tisuće dolazaka te ondje ostvarenih 197,6 tisuća noćenja, a potom i Malinska (144,3 tisuća noćenja).


– U srpnju 2020. došlo je do nove »podjele« emitivnih tržišta, što je uzrokovano okolnostima povezanim s pandemijom koronavirusa, kaže čelnica otočnog TZ-a, ističući da je domaće tržište osjetno poraslo, kako u dolascima (za čak 20 posto), tako i u noćenjima (3,86 posto).


Sveukupno su najveći broj dolazaka i noćenja ostvarili Nijemci, i to u odnosu na 2019. godinu sa samo 2,7 posto manje dolazaka što je, u ovim okolnostima, zapravo fantastičan rezultat, ocijenila je Šale.


Na drugom mjestu po brojnosti i ove su godine Slovenci koji za lanjskim brojem posjetitelja zaostaju za 17 posto, a u noćenjima za 24,6 posto. Na treće mjesto po zastupljenosti među ovoljetnim gostima otoka Krka zasjeli su Austrijanci, a potom slijede Poljaci kojih u dolascima ima za 1,45 posto više u odnosu na lani.


Tek onda slijede Česi, Mađari, Talijani i Švicarci, zaključuje naša sugovornica, ističući da bi se moglo reći da su srpanj, u turističkom smislu, na Krku ove godine »izvukli« Nijemci, Slovenci, Austrijanci, Poljaci, donekle Česi, ali i domaći gosti.


Kumulativa na 50 posto


U prvih sedam mjeseci 2020. na otoku Krku je ukupno ostvareno 234.917 dolazaka i 1,33 milijuna noćenja. U odnosu na isto razdoblje 2019. godine, dolasci su manji za 51,60 posto, a noćenja za 49,15 posto, gledajući kumulativne rezultate prvih sedam prošlogodinjih mjeseci.


Vraćajući se na srpanjske rezultate, čelnica krovne organizacije krčkog turizma rekla je i da je, uz mjesečni prosjek ostvarenja lanjskih rezultata koji je po pitanju brojnosti gostiju na cijelom otoku dosegnuo respekta vrijednih 70,58 posto, Punat ipak bio destinacija koja se među svim krčkim odredištima najviše primaknula svojim lanjskim brojkama.


U tom krčkom turističkom i nautičarskom središtu, zajedno sa susjednom mu Starom Baškom, u srpnju je naime zabilježeno čak nešto više od 73 posto lanjskog broja tamošnjih gostiju!


Prepolovljen broj pomoćnih kreveta


Tijekom prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, najviše je gostiju na Krk došlo individualno, njih čak 83 posto, dok je posredstvom agencijskih aranžmana otočne receptivne kapacitete popunjavalo njih 17 posto.


Ukupan »osnovni« kapacitet na otoku je u 2020. godini neznatno smanjen pa je prihvatni potencijal tog otoka, sredinom srpnja, službeno činilo 59.776 osnovnih kreveta (odnosno 189 manje u odnosu na 2019.) te 6.290 pomoćnih kreveta.


Upravo je kod pomoćnih postelja, ističe Majda Šale, zabilježeno drastično smanjenje registriranog kapaciteta koji je, zbog nastojanja smanjenja iznajmljivačkih davanja (u okolnostima kad je većina pružatelja smještajnih usluga ocijenila da neće imati potrebe za nuđenjem tih kapaciteta), u tom segmentu doslovno prepolovljen, i to za čak 6.433 odjavljena kreveta.