Analiza izbora. Kvarnerski otoci odabrali stare kadrove - iznenađenja tek u pojedinim vijećima

iStock

povezane vijesti

Turistička statistika Lošinja: Lipanj zasad “jači”, cijela godina otprilike “u egalu”
Najavljeno konstituiranje Gradskog vijeća Malog Lošinja, dogovora nema ili nije objavljen
Ove subote otvara se Krk Bike Park, bit će nezaobilazan za sve ljubitelje BMX i MTB vožnje

Gotovo nestvarna situacija: svi – načelnica i načelnici, gradonačelnica i gradonačelnici koji su u prošlom mandatu obnašali funkciju u 12 jedinica lokalne samouprave kvarnerskih otoka, gdje ubrajamo i Novalju koja nije u Primorsko-goranskoj nego Ličko-senjskoj županiji, ne samo da su se opet kandidirali, nego su i pobijedili na netom okončanim lokalnim izborima! Štoviše, njih deset učinili su to u prvom krugu, dok su stari-novi HDZ-ovi kandidati Nikola Grgurić u Rabu te Ana Kučić u Malom Lošinju morali u drugi krug. Malo je nedostajalo da to učine i u prvom, ali ipak – tek je drugi donio odgovor. Iako smo u tekstu koji je izašao u prethodnom broju Otočnog lista Novog lista nešto slično i najavljivali, stotopostotnom ponavljanju se ipak nismo nadali. Bilo bi možda pretjerano istaknuti kako čitava ta priča pokazuje i svojevrsnu krizu političkih kadrova na otocima, čime se ugrožavaju i same zasade demokracije, no ma koliko to ne tvrdili, gubljenje vjere u smisao političkog rada je ipak na sceni. Pa i iz razloga da se, osim u Malom Lošinju gdje je na lokalne izbore izašlo šest kandidata, u drugim općinama i gradovima često pojavljivalo samo po njih dvoje, i jedan jedini u slučaju Dobrinja. Stoga realno je pitanje kakva nas kadrovska, pa i svaka druga jer i otoci su imali malu izlaznost, situacija s političkim sustavom na Kvarneru očekuje 2029. godine.

Zanimljiva nadmetanja

Kad su u pitanju gradska vijeća, situacije su u pravilu takve da će se, kako bi se uspješno i za stanovništvo korisno djelovalo, iznad svega morati – razgovarati. I biti spremno na kompromise. Sasvim je sigurno i to da se neće osnivati pretjerano čvrste koalicije, već će se ruke dizati prema kvaliteti projekata ili točki o kojima će se glasati. Možda je tako i bolje jer čvrsto i tvrdoglavo stiskanje u svoje tabore, isključivo ideologija radi, posebno u manjim jedinicama lokalne samouprave može biti i jako kontraproduktivno. Dovesti do zastoja rada ili nemalih troškova novih izbora.

Izdvojili bismo u toj priči Gradsko vijeće Grada Krka u kojem je pobjedu odnijela lista PGS-a i SDP-a koju predvodi Darijo Vasilić. Ona je osvojila 39,72 posto, točnije glasove 939 birača. No da će tu biti vrlo zanimljivih nadmetanja pokazala je lista Unije Kvarnera koju pak predvodi Nedjelko Pinezić. Ona je osvojila 23,13 posto ili 547 glasača. Tu je od jačih i nezavisni Dinko Jakovljević s 15,27 posto, odnosno 361 glasom. Kako bismo pojasnili trendove, selimo se na – izbor za župana. S obzirom na to da je u prvom krugu glasanja za mjesto župana, na kojem se Pinezić natjecao, u Krku žestoko porazio Ivicu Lukanovića – zbog odustajanje Vasilića u toj otočnoj jedinici lokalne samouprave zajedničkog kandidata PGS-a i SDP-a – Pinezić je osvojio simpatije 1.451 glasača grada Krka, odnosno 60,28 posto, Lukanović samo 465 birača ili 19,31 posto, itekako će biti zanimljivo pratiti sjednice Gradskog vijeća Grada Krka. Ujedno, iako je u konačnom nadmetanju za mjesto župana bio treći, Pinezić je vjerojatno najveća zanimljivost ovih na kvarnerskim otocima u konačnom zbiru poprilično statičnih izbora. Kako se čini, Krku slijedi jako zanimljivo nadmetanje regionalnih stranaka.

Stranački i politički gledano, HDZ je na razini kvarnerskih otoka bio uvjerljiv po pitanju osvajanja vlasti u jedinicama lokalne samouprave. Njegovi su ostali Mali Lošinj, Rab, Novalja, Lopar i Vrbnik, drugi su s tri načelnika nezavisni kandidati koji su vlast osvojili u Baški, Puntu i Dobrinju. Na koncu, SDP i PGS se moraju zadovoljiti sa samo po dvije jedinice – Omišalj i Cres, odnosno Krk i Malinska. Ono što brine je jako mala izlaznost, u nekim jedinicama i u nekim fazama izbora i značajno manja od 30 posto što znači da će se institucionalno nešto po tom pitanju morati rješavati. Možda, dozvoli li to tehnološki napredak, elektroničko, »mobitelsko« glasanje putem aplikacije što bi svakom slučaju pobudilo izlazak na izbore tada već generacija rođenih 2011. godine, mlađih dakle i od »pametnih telefona« rođenih prije njih.

Poruka PGS-u

Kad je izbor za župana u pitanju, poznato je kako je na razini Primorsko-goranske županije u drugom krugu kandidat SDP-a Ivica Lukanović pobijedio HDZ-ovog dr. Alena Ružića s pet tisuća glasova razlike. No, kako su reagirali otoci, s izuzetkom Novalje čije smo rezultate također obradili na razini Grada, dok u ovom slučaju ne možemo jer je u Ličko-senjskoj županiji? S obzirom na to da je većina otočnih jedinica lokalne samouprave na izborima za načelnike i gradonačelnike bila uz HDZ, te je k tome SDP-ov kandidat eliminirao dožupansku otočnu poziciju koja u mandatu Zlatka Komadine bila rezervirana za Marinu Medarić iz Cresa, bilo je za očekivati Lukanovićeve probleme. Je li na kraju bilo baš tako? Pa i nije s obzirom na to da je u drugom krugu Lukanović pobijedio u šest jedinica, Ružić u njih pet. Lukanović je osvojio ukupno 6.029 glasova otočnih birača, Ružić 5.760. Bili su dakle vrlo blizu, a i bez podrobnijeg ulaska u pojedine rezultate, slobodno možemo ustvrditi kako je Ivica Lukanović u drugom krug pobijedio, osim zbog svojih kvaliteta i programa koji je nudio, i zahvaljujući dvjema činjenicama: Malom Lošinju i, pomalo apsurdno jer bio mu je protukandidat u prvom krugu, Nedjeljku Pineziću. Iako je u Malom Lošinju na razini Grada već dugi niz godina jako stabilna HDZ-ova vladavina, i ove je godine glasačko tijelo najvećeg jadranskog otoka izabralo gradonačelnicu iz redova HDZ-a, za mjesto župana pobjednik je SDP. Lukanović je u drugom krugu u Malom Lošinju osvojio 2.001, Ružić 1.525 glasova što je bilo presudno za konačni otočni zbroj. Ružić je, dijelom i zbog svog zamjenika, najveću razliku ostvario u Loparu na Rabu: on 388, Lukanović svega 93 glasa što je postotno gledano i bila najveća razlika. Ono što ipak Lukanović itekako mora imati na umu – u prvom krugu izbora za župana izgubio je sve jedinice lokalne samouprave na otoku Krku osim Omišlja! Na kraju krajeva, u prvom krugu u Malom Lošinju iznad 20 posto bila su tri kandidata – Lukanović, Ružić i Pinezić. Jasno je stoga da je gubitak drugog kruga za Pinezića nagnao veliki broj njegovih glasača da povjerenje poklone ideološki im bližem Lukanoviću. Svakako, jasna je to poruka i PGS-u i njegovom izbjegavanju slanja Darija Vasilića u županijsku utrku. Bude li Unija Kvarnera angažirana kao u predizborno vrijeme i u sljedećem četverogodišnjem mandatu, a sumnjamo da neće znamo li s kojom je energijom Pinezić pristupio ovim izborima, moglo bi 2029. doći do velikog preslagivanja regionalno orijentiranih birača.

Najveća razlika u broju glasova

Najveća razlika u broju glasova, svakako i postotna zabilježena je u Gradu Krku. Nakon osam uspješnih mandata, na izborima se opet iskazao Darijo Vasilić koji je s 1.957 glasova »potopio« liberalnog protukandidata Zorana Mergla koji je izbore zaključio s 282 glasa. Što god Vasilić rekao i mislio, pa i uz činjenicu da je imao samo jednog protukandidata, i više je nego jasno kako mu je Grad Krk – pretijesan. Mnogi su naime znali isticati nakon neulaska Vasilića u županijsku bitku kako bi svaki kompjutorski program na pitanje o idealnom primorsko-goranskom županu nakon ubacivanja karakteristika raznih kandidata na kraju na ekranu ponudio upravo – njegovu sliku. No, što je, tu je – tempi passati.

Darijo Vasilić / Foto: Vedran KARUZA

Darijo Vasilić:
Dodatno podignuti letvicu kvalitete života u gradu

Za potrebe teksta u Otočnom Novom listu, nekoliko smo pitanja uputili i Dariju Vasiliću, političkom rekorderu koji je po deveti uzastopni put osvojio gradonačelničku poziciju u Gradu Krku. Ipak, nas je zanimalo zbog čega je opet izostao iz utrke za župana. Nemali broj stanovnika Županije upravo u njemu vidi idealnu osobu za tu poziciju – od karaktera stranke kojoj pripada do njegovih političkih i osobnih osobina.
S obzirom na to da ste na prošlim izborima, onim održanim 2021. godine zbog mogućnosti ugrožavanja pobjede Zlatka Komadine, rasipanja glasova na ljevici, odustali od izbora za župana, nije li ovog puta trebalo biti suprotno, da vas podrži SDP i da nemaju svog kandidata na tim izborima, slično kao što su to učinili u Zagrebu?
– I ovi su izbori pokazali, da su u utrci za župana favoriti iz velikih stranaka i da male stranke i nezavisni kandidati nisu u mogućnosti oko sebe okupiti dovoljno široku podršku koja može rezultirati pobjedom na županijskim izborima. To istovremeno znači i nedovoljan broj vijećnika u županijskoj skupštini za formiranje predstavničke većine, a poznato je koliko su mandati jalovi i besperspektivni, kad imamo tvrde kohabitacije izvršne i predstavničke vlasti. To je glavni razlog mog odustajanja od kandidature za župana PGŽ-a i prihvaćanja puno izglednije kandidature za gradonačelnika Grada Krka, na kojoj mogu puno konkretnije i još uvijek s velikom motivacijom, realizirati brojne kapitalne projekte i još dodatno podignuti letvicu kvalitete živote u gradu.
Na otoku Krku sve po starom, znači li to nastavak vaše dobre međusobne suradnje što vas je i učinilo najperspektivnijom sredinom u PGŽ-u? Je li stoga u ove četiri godine zajednički fokus na prometnoj preobrazbi Krka?
– Čestitam kolegici i kolegama na odličnim izbornim rezultatima i povjerenju koje su dobili od građana za vođenje svojih lokalnih zajednica još četiri godine. Uz puno sretnih okolnosti na otoku Krku, sigurno je jedinstvo i zajedništvo naših općina i Grada Krka doprinijelo najvišim indeksima razvijenosti i rastu broja stanovnika, jer otok Krk je definitivno poželjno mjesto za život i rad. Komunalna infrastruktura za koju smo nadležni je vrlo konkurentna u odnosu na hrvatske prosjeke, 100 posto pokrivenost vodoopskrbom, gubici u vodovodu najmanji u Hrvatskoj, sustav odvodnje otpadnih voda u cijelosti izgrađen s dva stupnja pročišćavanja, odvajamo 60 posto otpada i imamo certifikat Zero waste. Promet državnim cestama nije u našoj nadležnosti i predstavlja najveći problem prvenstveno za naše stanovnike, a onda i za sve posjetitelje i turiste. I ja se nadam da će D102 kao najprometnija cesta u državi dobiti svoju alternativu i da će se dinamizirati projektiranje novog krčkog mosta, jer Krk nema samo lokalni promet, već i tranzit Cresa, Lošinja i Raba, pa možemo reći da 66 posto turizma PGŽ-a prolazi krčkim mostom i državnom cestom na otoku Krku.