LOPAR – Osnivanje Općine Lopar najvažniji je događaj u povijesti mjesta. Nakon desetljeća djelovanja u sastavu Grada Raba, Lopar je 2006. godine postao samostalna jedinica lokalne samouprave, čime je ostvarena dugogodišnja težnja stanovnika da o vlastitom razvoju odlučuju u vlastitom mjestu.

Sve je započelo 13. srpnja 2006. godine, kada je Hrvatski sabor donio Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, kojim je, iz drugog pokušaja (jer se već pokušalo i 2005.), predviđeno osnivanje Općine Lopar kao nove jedinice lokalne samouprave.

Samo šest dana kasnije, 19. srpnja 2006., Zakon je proglasio predsjednik Republike, a 28. srpnja 2006. godine stupio je na snagu. Upravo se taj datum smatra službenim i pravnim datumom osnutka Općine Lopar, jer je tada Lopar formalno izdvojen iz sastava Grada Raba i stekao status samostalne općine.

Nakon zakonskog osnivanja uslijedilo je ustrojavanje nove lokalne vlasti. 5. listopada 2006. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o raspisivanju prvih izbora za Općinsko vijeće Općine Lopar, a odluka je 9. listopada objavljena u Narodnim novinama i time stupila na snagu.

Prvi lokalni izbori održani su 12. studenoga 2006. godine, kada su stanovnici Lopara prvi puta birali svoje predstavnike u novoosnovanoj općini.

Na prvim izborima za Općinsko vijeće, od 1089 birača glasovalo je njih 858, HDZ (nositelj Josip Borić) je osvojio 6 mjesta u Općinskom vijeću, SDP (nositelj Sanjin Matahlija) 2 mjesta, Nezavisna općinska lista (nositelj Darko Pećarina) 1 mjesto, HSP (nositelj Dalibor Jakuc) 1 mjesto, te HNS – liberalni demokrati (nositelj Branko Koprić) 1 mjesto.

Važan korak uslijedio je 4. prosinca 2006. godine, kada je održana prva konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Lopar. Toga dana konstituirana su općinska tijela, usvojeni su Privremeni statut i Privremeni poslovnik te je Općina započela funkcionirati kroz svoja izabrana predstavnička i izvršna tijela.

Proces osamostaljenja dovršen je 4. siječnja 2007. godine, kada je Općina Lopar ustrojila vlastita upravna tijela i preuzela samostalno obavljanje svih poslova iz svoje nadležnosti.

Do tog trenutka administrativne poslove privremeno je obavljao Grad Rab, čime je osiguran nesmetan prijelaz na novi sustav lokalne samouprave.

Iako je Lopar stoljećima imao snažan lokalni identitet, administrativno je bio dio Grada Raba. Zagovornici osnivanja općine smatrali su da će se potrebe mjesta lakše i brže rješavati ako odluke budu donosili ljudi koji svakodnevno žive u Loparu.

Bilo je to razdoblje u kojem su mnoge hrvatske sredine dobile status samostalnih općina, a Lopar je postao jedna od najmlađih općina u Hrvatskoj.

Već u prvim mjesecima rada trebalo je organizirati novu upravu, podijeliti imovinu, prava i obveze s Gradom Rabom te izgraditi administrativni sustav praktički od temelja.

Dvadeset godina poslije – što pokazuju rezultati? Je li se osnivanje isplatilo?

Gledajući iz današnje perspektive, može se zaključiti da je osnivanje Općine Lopar donijelo brojne konkretne koristi. Mjesto je dobilo mogućnost samostalnog planiranja razvoja, što se očituje u ulaganjima u prometnice, javne površine, dječji vrtić, sportsku infrastrukturu i druge komunalne projekte.

Istodobno je značajno ojačana turistička ponuda. Uz Rajsku plažu kao zaštitni znak destinacije, razvijene su brojne manifestacije poput Male Gospe, Festivala skulptura u pijesku, Loparske noći i programa Ljudi od mora, čime se sezona postupno produljuje i obogaćuje.

Kao samostalna jedinica lokalne samouprave, Općina može samostalno prijavljivati projekte na državne i europske natječaje te određivati vlastite razvojne prioritete. Iako uvijek postoji prostor za daljnji napredak, osobito u području demografije i novih investicija, usporedba Lopara iz 2006. i današnjeg Lopara pokazuje da je samostalnost omogućila brži i usmjereniji razvoj.

Upravo zato može se zaključiti da je osnivanje Općine opravdalo očekivanja i omogućilo Loparu da samostalno oblikuje svoju budućnost.

Osnivanje Općine nije bilo značajno samo za Lopar, nego i za cijeli otok Rab. Od 2006. godine Rab više nije organiziran kroz jednu jedinicu lokalne samouprave, već kroz dvije – Grad Rab i Općinu Lopar.

Takav model omogućio je ravnomjerniju raspodjelu odgovornosti i razvojnih inicijativa na otoku, pri čemu svaka jedinica može samostalno planirati projekte, privlačiti sredstva i razvijati vlastite gospodarske i turističke potencijale, uz istodobnu suradnju u pitanjima od zajedničkog interesa.

Usporedba s drugim hrvatskim otocima pokazuje da je takva organizacija uobičajena. Otok Krk ima sedam jedinica lokalne samouprave (Grad Krk te općine Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik), otok Cres dvije (Grad Cres i Grad Mali Lošinj, koji obuhvaća i Lošinj), otok Pag četiri (Grad Pag, Grad Novalja te općine Kolan i Povljana), otok Brač čak osam (Grad Supetar te sedam općina), Hvar četiri (Grad Hvar, Grad Stari Grad te općine Jelsa i Sućuraj), dok Korčula ima pet jedinica lokalne samouprave (Grad Korčula te općine Blato, Lumbarda, Smokvica i Vela Luka).

U tom kontekstu, model s dvije jedinice lokalne samouprave na otoku Rabu slijedi hrvatsku praksu decentraliziranog upravljanja većim i naseljenijim otocima.