RIJEKA – Na pitanja tko su bili riječki masoni? Gdje su se sastajali? Koju su ulogu igrali u razvoju grada? Doznalo se na predavanju naslovljeno “Riječki masoni: Anatomija skrivenog utjecaja” koje je u Gradskoj knjižnici Rijeka održao povjesničar Benjamin Novosel. A da je tema iznimno zanimljiva publici dokazao je pre puni auditorij dvorane za prezentacije.

Mladi povjesničar Novosel krenuo je prepričavati povijest masonerije od osnutka, o čemu svjedoči londonska masonska loza do razdoblja kad se masonerija pojavljuje i u našim krajevima. Pritom je istaknuo kako su se na toj povijesnoj pozornici iznizali brojni fenomeni, no rijetko je koji toliko intrigantan kao pojava slobodnog zidarstva, odnosno masonerije i to do današnjih dana.

– Od svog dolaska na hrvatske prostore, masonerija je odigrala ogroman društveni, politički i kulturni utjecaj. Masonerija je na hrvatske prostore stigla već u 18. stoljeću, donoseći sa sobom ideje prosvjetiteljstva i novi društveni duh. U hrvatskom kontekstu masonerija se često povezuje s obitelji Drašković, od ranih kontakata Josipa Kazimira Draškovića s austrijskim ložama do ključne uloge Ivana VIII. Draškovića u uspostavi masonerije na hrvatskom tlu, istaknuo je predavač.

Istaknuo je kako izvori svjedoče o riječkoj loži koja je još davne 1769. godine djelovala unutar riječke Rafinerije šećera, što bi je ako je podatak točan, svrstalo među najranije na prostoru današnje Hrvatske. Ta je loža bila tek prva u nizu mnogih koje će u idućim desetljećima niknuti u Rijeci.

– Najizraženiji zamah masonerija u Rijeci doživljava početkom 19. stoljeća nakon uspostave francuske uprave. Utjecaj masonerije se kroz razne pojedince prenio i u urbani identitet grada. Malo tko utjelovljuje spomenuti utjecaj bolje od Andrije Adamića, člana riječke francusko-ilirske lože koja je djelovala početkom 19. st.

Zajedno uz slobodnog zidara grofa Janka Draškovića, te Maksimilijana Vrhovca, Adamić je financirao gradnju iznimno važne Lujzijanske ceste. Osim spomenutog, izradio je i nacrt danas poznatog starog riječkog kazališta, te bio osnivač casina u Rijeci. Poznata je i njegova korespondencija s maršalom Lavalom Nugentom, čije je ime Riječanima blisko zbog grobnice, mauzoleja na Trsatskoj gradini istaknuo je Novosel.

Potonji skriva “najraskošniju” masonsku grobnicu u Hrvatskoj. Bilo je riječi i o riječkoj loži Sirius koja je smještena u zgradi u Dezmanovoj ulici, te o ložama u 21. stoljeću. Novosel je kazao kako je u Rijeci aktivno više masonskih loža, te da masonerija, u svim povijesnim epohama, predstavlja vrlo kompleksu temu. Na kraju večeri predavaču je publika postavila više zanimljivih pitanja.

Između ostalog je li sam mason, na što je odgovor glasio kako je to povjerljiva informacija, do upita o tome kako izgleda masonski ritual, na što je kazao kako je riječ o vrlo dojmljivom, pomalo teatralnoj inscenaciji u kojoj simbolika i mistika ima iznimno važnu ulogu.