DOK PROKIŠNJAVANJE TRAJE

Osječka tvrtka tužila Grad Rijeku zbog projekta drenovske škole. Zato sve kasni

Ingrid Šestan Kučić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Vlasnik tvrtke M-ING Boris Marijanović kaže da razlog kašnjenja izrade projekta nove škole nije bila njegova tvrtka



Prokišnjavanje Osnovne škole »Fran Franković«, na koje je Grad Rijeka reagirao tek nakon prošlotjednog upozorenja našeg lista, nije jedini problem te osnovnoškolske ustanove. Riječ je jedinoj riječkoj školi koja nastavu održava u dvije smjene, a da bi za dvije godine prešla na planiranu cjelodnevnu nastavu, drenovska škola treba novu zgradu.


Međutim, Grad Rijeka raskinuo je ugovor s odabranom tvrtkom iz Osijeka za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole »Fran Franković« i to zbog prekoračenja roka izrade dokumentacije, a nakon što je naš list objavio tu informaciju javila nam se tvrtka M-ING d.o.o. kojoj je taj posao bio povjeren. Vlasnik tvrtke, Boris Marijanović, kaže da je upravo zbog projektne dokumentacije drenovske škole tužio Grad Rijeku, a razlog kašnjenja, tvrdi, nije bila njegova tvrtka, već loša komunikacija s Gradom Rijekom.


Ovršni postupak


– Zanimljivo je da sve vrijeme nijednom nisam dobio pismeni ukor da tvrtka kasni s izradom dokumentacije. Osobno sam tjednima pokušavao doći do gradonačelnice Ive Rinčić, poslao sam sedam mailova, zvao na telefon i tražio sastanak, ali odgovora nije bilo. Prvi odgovor je stigao tek 29. rujna i to nakon što su joj se obratili moji odvjetnici. Međutim i taj odgovor je imao vremenski odmak. Sve naše kašnjenje bilo je zbog njih. Najprije smo dobili referenticu do koje nismo mogli doći tjednima, onda se ispostavilo da je bila na bolovanju i dodijelili su nam drugu referenticu, a za sve to vrijeme sve je stajalo jer komunikacije nije bilo. Osam mjeseci smo čekali da nam plate prvi račun i onda ga nisu cijelog platili, već su ga umanjili za 10 tisuća eura jer smo mi navodno kasnili. Točnije, gotovo su ga prepolovili, priča Marijanović.





Na naš prošlotjedni upit iz Grada su odgovorili da je rok za izvršenje usluge osječke tvrtke bio 195 kalendarskih dana, točnije, projektna dokumentacija je u cijelosti trebala biti isporučena Gradu Rijeci do 17. srpnja.


– Međutim, tijekom izvršenja ugovora ispostavilo se da izvršitelj usluge nije ispunio većinu preuzetih obaveza u ugovorenom roku, te je, s obzirom na prekoračenje rokova i neispunjenje ugovornih obveza, Grad Rijeka bio prisiljen jednostrano raskinuti ugovor s izrađivačem, objasnili su u Gradu.


Dodajući da se vrijeme gubilo na nebitnim stvarima, kao što je vraćanje statičkog elaborata zbog pravopisnih grešaka, Marijanović kaže da je Grad Rijeka i sam kasnio s dostavom potrebne dokumentacije.


– Četiri puta nam je vraćen statički elaborat s nebitnim primjedbama, kao što je primjedba da se ne kaže plafon nego strop. Izrada dokumentacije je započela u siječnju, a Grad Rijeka je potvrdu katastra dostavio tek 11. rujna. Dakle, od siječnja do rujna smo čekali dostavu dokumenta. Toliko o njihovoj afirmaciji, a riječ je o dokumentu koji je sastavni dio svakog projekta, navodi Marijanović.


Jučer je, kaže, putem svojih odvjetnika pokrenuo i ovršni postupak zbog neplaćanja Grada Rijeke, a radi se o računu u iznosu od tri tisuće eura za geodetske usluge. Dodajući da je samo u ovoj godini njegova tvrtka izradila projektnu dokumentaciju za sedam škola diljem Hrvatske Marijanović kaže da s nijednim osnivačem škola nije imao problema, osim s Gradom Rijekom.


Pitanje financiranja


– Sve te škole, a riječ je o školama u Zadru, Koprivnici, Osijeku i Puli, gradit će se sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kaže Marijanović.


S obzirom na to da se radi o bespovratnim sredstvima Europske unije te da je poziv za dostavu projektnih prijedloga otvoren samo do kraja ovog prosinca, ostaje otvoreno pitanje financiranja izgradnje drenovske škole. Naime, u Gradu su prošli tjedan najavili pokretanje novog postupka javne nabave.


– Za izradu projektne dokumentacije mora se ponoviti postupak odabira novog izrađivača te su u tijeku pripreme u vezi pokretanja postupka javne nabave. Sredstva za izradu projektne dokumentacije iz tog razloga nisu utrošena tijkom 2025. godine, kako je bilo planirano, već su ponovo planirana u proračunu za 2026. godinu, naveli su u Gradu.


Pokretanje novog postupka javne nabave jasno upućuje da se drenovska škola neće graditi bespovratnim sredstvima, a to tvrdi i sam Marijanović.


– S obzirom na to da je javni poziv otvoren samo do 31. prosinca ove godine, jasno je da se do tog roka ne može stići provesti javna nabava i izraditi nova projektna dokumentacija. Moglo bi se stići samo kada bi se prihvatilo ono što je naša tvrtka izradila. Roditeljima, učenicima i cijeloj zajednici učinjena je nepovratna šteta. Drenova je mogla dobiti novu školu, ali očito je da se radi opstrukcija, zaključuje Marijanović.


Rok za prijavu projekta NPOO-u do kraja godine


Činjenicu da se osnivači škola s projektnom dokumentacijom za rekonstrukciju, nadogradnju ili izgradnju novih objekata na javni poziv mogu javiti samo do kraja ovog prosinca potvrdili su nam i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih i to s porukom da se javni poziv više neće produljivati jer se sredstva neće stići iskoristiti. Na pitanje što u slučaju ako osnivač ne dostavi projektnu dokumentaciju, rečeno nam je da će školsku zgradu morati graditi sredstvima iz vlastitog proračuna, a ako ih nema, onda kreditnim zaduživanjem. U konačnici, ono što je moglo biti sagrađeno europskim sredstvima vrlo moguće platit će se sredstvima građana bilo iz proračuna ili zaduživanjem, a Marijanović procjenjuje da se radi o petnaestak milijuna eura.


– I tu su bili prijepori jer mi smo zagovarali potpunu izgradnju nove školske zgrade, a Grad Rijeka je inzistirao na nadogradnji postojeće, kaže Marijanović.


Plan je resornog ministarstva da se u svim školama do 2027./2028. trebaju stvoriti prostorni preduvjeti za jednosmjensku nastavu, a time i cjelodnevnu školu. Drenovska škola jedina je riječka škola koja radi u dvije smjene i nikako nema uvjete za jednosmjenski rad jer i sada s petstotinjak učenika jedva uspijeva održavati nastavu. Usporedbe radi, Primorsko-goranska županija bila je prvi osnivač u Hrvatskoj koji je prije dvije godine predao dokumentaciju za izgradnju škola za potrebe jednosmjenskog rada u Rešetarima i Marinićima te je među prvima u Hrvatskoj i dobila ta sredstva, a do kraja godine kreće izgradnja škole u Rešetarima.