Županijska skupština Primorsko-goranske županije jednoglasno je prihvatila izvjeće o stanju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Primorsko-goranskoj županiji i dopunu Plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama kojima je Primorsko-goranska županija osnivač za razdoblje od 2020. godine do 2024. godine.

S tim da je prihvaćen prijedlog predsjednika Odbora za zdravstvo Leonarda Bressana da se obveže Dom zdravlja Primorsko-goranske županije da u roku od 60 dana dopuni dopunu o specijalizacijama, da se odrede rokovi za nove specijalizacije i način financiranja.

Akutni problem primarne zdravstvene zaštite

Županijsko predstavničko tijelo jednoglasno je prihvatilo informaciju o projektu rekonstrukcije i dogradnje Doma zdravlja Primorsko-goranske županije u Opatiji, prijedlog odluke o sufinanciranju projekta rekonstrukcije i dogradnje objekta i prijedlog sporazuma o uređenju međusobnih odnosa i sufinanciranju rekonstrukcije i dogradnje ohjekta Doma zdravlja Primorsko- goranske županije u Opatiji.

Predsjednik Odbora za zdravstvo Leonardo Bressan naglasio je da postoji akutni problem kada je riječ o primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

– Treba napraviti detaljnu analizu stanja, naći rješenja, odrediti rokove i način financiranja za potrebne zdravstvene djelatnike i njihovu specijalizaciju.

Bilo bi dobro da se u vezi s ovom problematikom održi tematska sjednica Županijske skupštine. Stanje je takvo da će u nekim sredinama biti vrlo brzo upitno pružanje zdravstvene usluge u obiteljskoj medicini jer se sustav ubrzano raspada. Dom zdravlja bi ove i sljedeće godine trebao pronaći preko 60 liječnika, upozorio je Bressan.

“Ministri su osudili županijsko zdravstvo na smrt”

Marko Mataja Mafrici (SDP) ocijenio je da su brojni ministri osudili na smrt županijsko zdravstvo jer su ministri povećavali broj privatnih liječnika u odnosu na one iz Doma zdravlja.

Branko Bačić (HDZ) podsjetio je da je primarna zdravstvena zaštita noseći stup cijelog zdravstvenog sustava i da je preduvjet funkcioniranja primjeren i održiv broj zdravstvenih djelatnika.

– Ne treba prebacivati problem na druge. Činjenica je da PGŽ ulaže u zdravstvenu infrastrukturu, ali što će nam zgrade ako u njima neće imati tko raditi, upozorio je Bačić.

Davor Štimac (Nezavisni) naglasio je da je ključni problem loše stanje s kadrovima u obiteljskoj medicini.

– U petogodišnjem razdoblju nedostajat će nam 68 liječnika. Zasto nam treba puno više specijalizacija u odnosu na sadašnji plan, upozorio je Štimac.

Robert Matić (SDP) složio se da je stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabrinjavajuće, ali je mišljenja da nije alarmantno.

– Neće se događati da će se ordinacije obiteljske medicine zatvarati. Dom zdravlja je nalazio rješenja i do sada kako se to ne bi događalo. Uz to, trebalo bi motivirati studente da ostanu u obiteljskoj medicini, predložio je Matić.

Komadina: Država nas je ostavila na cjedilu

Župan Zlatko Komadina poručio je da liječnike treba adekvatno platiti, ali da je država regionalnu samoupravu ostavila na cjedilu.

– Problem je financijski jer specijalizacija košta milijun kuna i traje četiri godine. Je li to naš posao ili bi to država trebala osigurati budući da Dom zdravlja za to nema financijskih sredstava.

Županijski proračun bi trebao osigurati 50 milijuna kuna za 50 specijalizacija, Situacija je jako složena. Liječnici odlaze u mirovinu, ali srećom nastavljaju raditi i to vrijeme bi trebalo iskoristiti kako bi se problem počeo rješavati, uvjeren je Komadina.

Za razliku od zdravstvenih tema, one gospodarske podijelile su Županijsku skupštinu. S 21 glasom za, 11 protiv i pet suzdržanih prihvaćena je informacija o stanju gospodarstva u Primorsko-goranskoj županiji, ali je velikom većinom glasova prihvaćen program mjera za razvoj poduzetništva Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2022. godine do 2025. godine.

Popović: Jedina smo županija u top 10 koja gubi poziciju

Boris Popović (Nezavisni) ocijenio je da gospodarska situacija u Primorsko-goranskoj županiji nije tako loša jer smo još uvijek u gornjem vrhu prve lige.

– Ali gospodarski trendovi nisu dobri. Kao što nije dobar ni materijal o kome raspravljamo jer u njemu nema barometra konkurentnosti koji bi nam omogućio anticipaciju onoga što će se događati.

Očito je da trebamo značajne reforme jer smo jako skupa županija i poduzetnici podnose jako veliki teret kako bi zadržali radnike.

Mi smo jedina županija u top 10 koja gubi poziciju, a zabrinjava i gubitak stanovništva. Da bi počeo proces oporavka, moramo se suočiti s realnošću, uvjeren je Popović.

“Investicija nema dovoljno, a Županija ne radi ništa”

Vice Popović (HDZ) primijetio je da je analizu napravila konzultanska kuća i nije mu jasno zbog čega to Županija nije odradila vlastitim snagama.

– U analizi koju smo dobili nema cijelog niza značajnih podataka kao što je utjecaj prometa na gospodarstvo, nema podataka o poduzetničkim zonama, nema podataka o tome koliko se čeka građevinska dozvola.

Naš osnovni zadatak je stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj jer novac je trenutno jeftin i ima poduzetnika koji su spremni investirati. Županija mora stvoriti preduvjete za investiranje, primijetio je Sep.

Josip Katalinić (Most) ocijenio je da država najviše guši poduzetnike i razvoj gospodarstva, ali poticajna u tom smislu nije ni Primorsko-goranska županija.

– Uz to problem je i u tome što primat preuzimaju trgovina, građevina i turizam. Najviše me zanima loša demografska situacija i odlazak školovanih kadrova izvan regije.

Investicija nema dovoljno, a u proizvodnom sektoru nema ih uopće. A Županija ne radi ništa kako bi se to promijenilo, kazao je Katalinić.

“Država nam uzima 90% novca”

Marko Mataja Mafrici (SDP) nije se složio s kritikama na račun Primorsko-goranske županije.

– Ovdje rade radišni ljudi i PGŽ dobro stoji. Slušamo samo kritike, ali nitko ne nudi rješenja.To je sistem bezidejnosti. U državni proračun odlazi 90 posto novca, a mi se moramo radovati jer je netko sagradio neku cestu.

A PGŽ u proračun uplaćuje više novca nego što ga od države dobija nazad. Za gospodarska pitanja nadležan je Sabor i tamo se mora voditi bitka kako bi se stvari pokrenule na bolje, pojasnio je Mafrici.

Robert Matić (SDP) ocijenio je da je Boris Popović uspješan poduzetnik i da bi kao takav mogao ponuditi i rješenja, a ne samo kritike.

Inspiracija Željka Lambaše

I on je mišljenja da je za gospodarski razvoj preduvjet decentralizacija. Gospodarskim i demografskim temama vrlo se inspirativno bavio i Željko Lambaša (SDP).

– Slušajući raspravu ispada da u PGŽ ništa ne valja. Postavlja se pitanje kako napučit našu Županiju – pa pođimo od sebe. Pa će nas biti. Druge nema.

U našoj Županiji se dobro živi. Može li bolje, može. Ali može i gore. Nije u PGŽu sve tako crno, ima i crvenoga. Nemojmo samo kritizirati, savjetovao je kolegama Lambaša.

Župan Zlatko Komadina pojasnio je na kraju da je posao PGŽ-a osiguravanje sredstava za investiranje javnih projekata.

– Kako mislite da bi Županija mogla utjecati na izvoz. Živimo u neoliberalnom kapitalizmu s kojim se ja na slažem, ali koga briga. Županija ne tereti gospodarstvo, ali mu doprinosi.

Bavimo se javnim uslugama i investicijama, ali smo osigurali sredstva za poticajne mjere. Kvaliteta života u PGŽu je veća, nego u mnogim drugim dijelovima Hrvatske, zaključio je Komadina.

Deficit smještajnih kapaciteta za starije

Na Aktualnom satu Županijske skupštine Primorsko-goranske županije nekoliko je članova županijskog predstavničkog tijela izrazilo zabrionutost zbog nedostatnih smještajnih kapaciteta za starije osobe.

Roberta Matića (SDP) zanimalo je u kojoj je fazi realizacija projekta izgradnje Doma za starije osobe u Klani. Pročelnica Upravng odjel za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač podsjetila je da je pet jedinica lokalne samouprave potpisalo sporazum u vezo s tim projektom te da je napravljeno idejno rješenje.

– Vrijednost ove investicije je prevelika i zato smo se usaglasili da će se on fazno realizirati kako bi se što bolje pripremili za europske fondove, pojasnila je pročelnica Marač.

Sanjin Vrkić (HDZ) ocijenio je da je povećanje smještajnih kapaciteta u domovima za starije jedan od prioriteta u Primorsko-goranskoj županiji.

– Općina Kostrena ima ishodovanu građevinsku dozvolu za dom za starije osobe, ali potrebno je da Primorsko-goranska županija sudjeluje u projektu kako bi povukli bespovratna sredstva za financiranje.

Zanima nas hoće li PGŽ sudjelovati u projektu koji bo omogićio značajno poverćanje smještajnih kapaciteta za starije osobe, pitao je Vrkić.

Pročelnica Marač najavila je da će podržati takav projekt, a o čemu je izviješten načelnik Općine Kostrena.

– U ovoj fazi ne možemo preuzeti financijske obveze, ali podržat ćemo projekt kako bi se on prijavio na natječaj za dodjelu novčanih sredstava za njegovu realizaciju.

Iz Plana oporavka i otpornosti može se dobiti do 50 milijuna kuna, a vrijednost projekta je oko 100 milijuna kuna, rekla je Marač.

Župan Zlatko Komadina naveo je da PGŽ ima manje smještajne kapacitete od potrebnih i da Županija želi biti partner u realizaciji kostrenskog projekta.

– Omogućit ćemo povlačenje sredstava, a dalje ćemo vidjeti, kazao je Komadina.