Nakon što su se sredinom siječnja vratili djelatnici koji su zbog aktualne pandemije COVID-19 bolesti bili na ispomoći u KBC-u Rijeka, Općoj bolnici Varaždin i Specijalnoj bolnici Lopača, u Thalassotherapiji Opatija – Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju srca, pluća i reumatizma su, prema riječima ravnatelja, prof. dr. sc. Viktora Peršića, »podvukli crtu« i krenuli u »novo razdoblje« te otvorili mogućnosti da se pacijenti ponovo mogu normalno naručivati i dolaziti na potrebne pretrage i zahvate u ovu zdravstvenu ustanovu.
– Iako je epidemiološka situacija u Primorsko-goranskoj županiji sada znatno bolja, u ovo novo razdoblje ulazimo s određenim oprezom, ali i s optimizmom da će razdoblje ispred nas biti drugačije, bolje. Naravno, ne treba imati iluzije da će sve biti isto kao 2019. godine jer će ova godina ipak biti godina suživota s virusom, ali mi razdoblje koje je ispred nas, umjesto tugovanja za 2019. godinom, pretvaramo u nove izazove, kaže ravnatelj opatijske Specijalne bolnice.

Puno izazova

Vrijeme će biti izazovno, ne samo zbog činjenice da virus i dalje prijeti i da je puno nepoznanica oko novoga soja koji se pojavio u okruženju već i zbog toga što je, prema riječima dr. Peršića, već sada vidljivo da se u opatijsku zdravstvenu ustanovu javljaju teži bolesnici, u puno lošijem zdravstvenom stanju nego što je bilo 2019. godine.
– To je razumljivo i bilo je očekivano s obzirom na činjenicu da se dio ljudi, kada govorimo o kardiologiji, nije pojavio u bolnici tijekom pandemije. Procjena je da oko 30 posto onih koji su trebali, nije došlo na intervenciju zbog okolnosti koje je nametnula pandemija COVID-19 bolesti. To ne znači da smo smanjili broj infarkta, nego se ljudi nisu pojavili. Posljedica toga vjerojatno će biti veće komplikacije i to je ono na što smo spremni, i kada je riječ o liječenju, ali i o rehabilitacijskim postupcima, kaže ravnatelj opatijske zdravstvene ustanove, ističući i to da prošle godine bolnice u Hrvatskoj nisu mogle ostvariti ugovorne obveze s HZZO-om i isporučiti sve usluge u obimu u kojem se to inače činilo i kako je bilo predviđeno ugovorima.
– Zdravstvena administracija sada raspravlja što će biti u razdoblju ispred nas, kako će se određene usluge kompenzirati, odnosno ostvariti i kako ekonomski gledati na to razdoblje za koje smo dobivali novac, a nismo isporučivali uslugu. To je jedan od aktualnih problema, ali vjerujem da će se rješenja pronaći i naša je ustanova spremna odraditi sve što smo izgubili u prošloj godini. Upravo zato otvaramo i nove i dodatne mogućnosti svima onima koji traže dijagnostiku i liječenje u okviru naših djelatnosti: radiologije, intervencijske kardiologije, reumatologije, neurologije…
U ovom trenutku manje su nam u fokusu međunarodni ugovori koje smo imali i koje smo i potpisali za ovu godinu. Oni su stavljeni u status čekanja što nam donosi COVID i vjerujem da će se realizirati, ali možda tek u drugoj polovini godine kada većina stanovništva bude cijepljena, što će omogućiti novu dimenziju sigurnosti.
Sada su nam prioritet naši pacijenti, prije svega oni primarni, a kao Referentni centar za kardiološku rehabilitaciju Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske primamo bolesnike iz svih krajeva Hrvatske, prvenstveno one koji tijekom liječenja i rehabilitacije trebaju biti u sustavu koji im može ponuditi cjelovitu skrb i monitorirati slijed onoga što se radi, naglašava dr. Peršić.

Ne treba imati iluzije da će sve biti isto kao 2019. godine jer će ova godina ipak biti godina suživota s virusom, ali mi razdoblje koje je ispred nas, umjesto tugovanja za 2019. godinom, pretvaramo u nove izazove

dr. Viktor Peršić

Dostupnija radiologija

Da su pacijenti iz svih krajeva Hrvatske, od Dubrovnika do Vukovara, već prepoznali kvalitetne usluge opatijske Thalassotherapije potvrđuje i dr. Antonija Ružić Baršić, voditeljica Jedinice za radiologiju.
Zahvaljujući suvremenoj radiološkoj dijagnostičkoj opremi koja omogućava slikovni prikaz cijelog tijela – magnetskoj rezonanci (MR) i kompjutoriziranoj tomografiji (CT), kao i odličnoj ekipiranosti Jedinice za radiologiju u kojoj su tri specijalista radiologije, od čega dva subspecijalista i jedan specijalizant koji surađuju i s ostalim specijalistima unutar bolnice, prije svega specijalistima kardiologije, ova ustanova može pružiti vrhunsku dijagnostiku.
– Primarno se bavimo neuroradiologijom, radiologijom muskuloskeletnog sustava s reumatologijom te kardiovaskularnom radiologijom, ali naši uređaji omogućuju i visokokvalitetnu radiološku dijagnostiku, kaže dr. Ružić Baršić.
Prema njezinim riječima u Jedinici za radiologiju Thalassotherapije Opatija dnevno se napravi 20 do 25 MR pretraga za koje su u Republici Hrvatskoj najduže liste čekanja, a kako bi na neki način nadoknadili sve izgubljeno u vrijeme pandemije te povećali raspoloživost dijagnostičkih postupaka, rad na snimanju magnetnom rezonancom organiziran je u dvije smjene.
– Ranije smo imali problema jer se najavljivani pacijenti nisu pojavljivali, ali niti odjavljivali, pa je vrijeme čekanja na pretrage bilo jako dugo. U vrijeme COVID-19 pandemije napravili smo određene revizije liste čekanja za MRI i MSCT, i, uz poštivanje mjera, uspjeli smo održati dijagnostiku pa se liste čekanja nisu povećavale, a neke smo čak i smanjili. Kako bismo usluge radiologije učinili dostupnijima i dodatno smanjili vrijeme čekanja, organizirali smo rad u još jednoj smjeni i u ovom trenutku se na usluge Jedinice za radiologiju čeka manje od mjesec dana, zaključuje dr. Ružić Baršić.

U vrijeme COVID-19 pandemije uz poštivanje mjera uspjeli smo održati dijagnostiku pa se liste čekanja nisu povećavale, a neke smo čak i smanjili i u ovom trenutku se na usluge čeka manje od mjesec dana

dr. Antonija Ružić Baršić

Najmoderniji uređaj

Liste čekanja za pacijente koji nisu zbog hitnosti zahvata prioritetni, znatno su smanjene i u djelatnosti intervencijske kardiologije. Doc. dr. Rajko Miškulin, zamjenik ravnatelja Thalassotherapije Opatija i voditelj Laboratorija za invazivnu intervencijsku kardiologiju, kaže da je čekanje na ovu uslugu svedeno na oko 45 dana, a nada se da će u budućnosti tu uslugu biti moguće dobiti i u kraćem roku. Rad djelatnosti intervencijske kardiologije proteklih godinu dana, u vrijeme COVID-19 pandemije, bio je izuzetno težak jer se uglavnom radi o hitnim zahvatima kod kojih je vrijeme intervencije presudno. U takvim okolnostima pred timovima je bio dvostruki izazov: pružiti pacijentu pravovremenu pomoć, a istodobno spriječiti ulazak virusa koji bi mogao naštetiti i pacijentu, ali i cijelom medicinskom timu.
– To je bila najveća ugroza, ali uspjeli smo stvoriti sustav da se dovoljno dobro štitimo da tih prodora bude što manje, kaže doc. Miškulin, dodajući kako su devet mjeseci, unatoč svim teškoćama, uspjeli pružiti potrebnu pomoć za oko 600 bolesnika, prvenstveno iz Primorsko-goranske i Istarske županije, iz koje, zahvaljujući suradnji s Općom bolnicom Pula, od rujna prošle godine dolaze pacijenti kojima je potrebna kardiološka intervencija.
Laboratorij za invazivnu intervencijsku kardiologiju ove godine obilježava petu godišnjicu rada, a veliki poticaj i preokret u radu označen je 1. svibnja prošle godine kada je otvorena nova angiosala u koju je instaliran novi angiografski uređaj za dijagnostičke i terapijske endovaskularne intervencije, najsuvremeniji uređaj na ovim prostorima koji omogućuje najsuvremenije dijagnostičke i terapijske usluge za srčane bolesnike, a istodobno je puno sigurniji jer smanjuje zračenje i prema pacijentu i prema osoblju.

Jedinica za radiologiju radi u dvjema smjenama kako bi se nadoknadili svi zaostaci iz najtežeg razdoblja pandemije

Bez upada virusa

No, dogodio se COVID tako da smo, s obzirom na to da taj uređaj pretpostavlja puno kompleksnije procedure, uspjeli povećati broj procedura, posebno intervencijskih, ali zbog COVID-a nismo mogli raditi u punom obimu. Jedan je od razloga i to što su nam kolege i sestre bile na ispomoći u drugim ustanovama.
Unatoč tome, uz sve potrebne mjere opreza i zaštite, radimo kontinuirano i nismo imali upad COVID bolesnika.
Svi bolesnici koji dolaze na elektivnu koronarografiju moraju imati negativan test ne stariji od 48 sati, a one najhitnije testiramo i, ako to njihovo stanje omogućava, zahvat radimo tek drugi dan, pojašnjava doc. Miškulin, dodajući kako novi uređaj nije isključivo kardiološki, nego ima polivalentnu namjenu pa se nada da će u bližoj budućnosti uz pomoć njega raditi dijagnostiku i terapiju i na drugim vaskularnim strukturama, osobito na perifernim žilama nogu.
Laboratorij je također dobro ekipiran.
– Imamo tri samostalna intervencijska kardiologa i dva su u edukaciji, pet instrumentara te dva inženjera radiologije, navodi doc. Miškulin.
Uz novu, u funkciji je i angiosala otvorena prije pet godina koja služi za zahvate ugradnje elektrostimulatora i drugih visokosofisticiranih uređaja koji poboljšavaju i prognozu i kvalitetu života kardioloških bolesnika.

U proteklih godinu dana, u okolnostima pandemije pred timovima je bio dvostruki izazov: pružiti pacijentu pravovremenu pomoć, a istodobno spriječiti ulazak virusa. I u tome smo uspjeli

doc. dr. Rajko Miškulin