Dani antifašizma održani su u opatijskoj Vili Antonio uz bogat program / Foto S. Ivančić
Drugog dana manifestacije prikazan je film Ognjena Sviličića "Takva su pravila", a trećeg dana održana je tribina "Djeca u žrvnju društva"
povezane vijesti
OPATIJA – Završili su 17. Dani antifašizma u Opatiji, održani pod naslovom “Suosjećanjem protiv mržnje”. Drugog dana ove trodnevne manifestacije pod nazivom “Institucionalna i osobna bezosjećajnost nasuprot empatiji kao temeljnom svojstvu ljudskosti” prikazan je film Ognjena Sviličića “Takva su pravila” iz 2014. godine, koji je dobio niz međunarodnih nagrada kao i glumac Emir Hadžihafizbegović za naslovnu ulogu Ive Jozića, oca dječaka kojega je prebio njegov vršnjak te je dobio potres mozga, da bi nakon nekoliko dana preminuo.
Uvodnu riječ o filmu dala je profesorica Tatjana Matetić, naglašavajući bezosjećajnost sustava koji je također kumovao nesretnom događaju te opći nedostatak društvene empatije.
Nakon filma uslijedila je živa rasprava gledatelja koji su ukazivali na probleme u četverokutu djeca – roditelji – institucije – društvo, koji, ako se ne rješavaju, kumuju nasilju među djecom, bilo u školi bilo u gradskim kvartovima.
Evolucija nasilja
Trećeg dana DAF-a na programu je bila tribina “Djeca u žrvnju društva”. Uz moderatora Nevena Šantića sudjelovale su višestruko nagrađivanja psihologinja u Osnovnoj školi Podmurvice Nada Kegalj i savjetnica u Uredu pravobraniteljice za djecu Danijela Žagar.
Gospođa Kegalj posebno je istakla stalnu evoluciju nasilja među djecom, od fizičkih obračuna do danas sve učestalijih oblika digitalnog nasilja s videoklipovima tučnjava i “navijanja” te slanja otrovnih poruka preko mobitela i društvenih mreža.
Poseban je problem pri tome da su djeca pa i odrasli ponekad nijemi promatrači međuvršnjačkog nasilja kod djece. Naglasila je društveni okoliš kao bitan za odnos prema nasilju i njegovom poticanju te potrebu hitne intervencije kod takvih događaja, ali i ulogu roditelja u prevenciji nasilja u školama.
Dotakla se i medija koji svakako ne smiju biti u službi poticanja nasilja, ali nažalost dok tradicionalni mediji uglavnom shvaćaju problem, društvene mreže kojima su mladi skloni nemaju nikakvih obrambenih mehanizama da se nasilje ne potiče.
Naprotiv, društvene mreže ga najčešće ubrzavaju i šire velikom brzinom, moglo se čuti na tribini u organizaciji UABA-e grada Opatije i Gimnazije Eugena Kumičića.
Nada Kegalj je govorila i o finskom receptu za sprečavanje nasilja, Programu KiVa. Taj program stavlja naglasak na prevenciju te osim što učenike poučava o tome kako ne postati žrtva ili nasilnik posebno dotiče najveću skupinu – promatrače.
Njih program uči kako reagirati na svaki vid nasilja koji djeca uoče kako bi se ono izbjeglo, a promatrači umjesto sudionika nasilja postali oni koji ga sprječavaju.
Funkcioniranje sustava
Savjetnica u Uredu pravobraniteljice za djecu Danijela Žagar, polazeći od uloge ove institucije u zaštiti prava djece, govorila je o funkcioniranju sustava kada se dogodi vršnjačko nasilje.
Upozorila je pritom da je riječ o složenim odnosima koji, kada je riječ o maloljetnicima, moraju voditi računa i o žrtvi i o nasilniku. Prema njenim riječima zakonska regulativa nije problem, ali je često sustav trom.
Trebalo bi kada se dogodi slučaj nasilja među djecom odmah okupiti predstavnike policije, Centara za socijalnu skrb, škole, Ureda pravobraniteljice, pravosuđa i ostalih čimbenika te pokušati odmah sanirati posljedice nasilja.