MATULJI – Dosadašnja prikupljena dokumentacija za ovaj projekt Žičare Učka visoka je četiri metra, prikupljene su brojne dozvole i suglasnosti, a realizacija projekta u konačnici bi koštala oko 69 milijuna eura, kazao je matuljskim vijećnicima Milorad Stanić, član uprave Žičara Učka d.d. te im priznao da je ovo dioničko društvo, u kojemu je jedan od dioničara i Općina Matulji, nakon 18 godina postojanja, pomalo »izgubilo ritam«.

Stanić je izvješće podnio u okviru rasprave o glavnoj temi 10. sjednice Općinskog vijeća Matulja: analizi financijskih i operativnih izvješća trgovačkih društava u vlasništvu ili suvlasništvu Općine za 2025. godinu.

Bez diskusije

Točnije, rasprave o ovoj temi nije niti bilo, tek je poticaj da nešto kažu i predstavnik Nove Liburnije te Stanić u ime Žičare Učka d.d., dao vijećnik Marko Boras Mandić.

Ostali vijećnici, nakon aktualnog sata koji je trajao gotovo dva i pol sata, o izvješćima komunalnih društava nisu, očito, imali volje niti raspravljati.

Kako su materijali bili dostupni vijećnicima, prijedlog je bio da se oni ne izlažu, već da se na predočene ostvarene rezultate i izazove s kojima su se susretali u poslovanju, pokrene diskusija. No, nitko od vijećnika nije se javio.

Iz materijala se može iščitati da uprave Komunalaca i KD-a Vodovod i kanalizacija planiraju nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu, održavanje javnih površina te modernizaciju vodoospkrbne i kanalizacijske mreže.

Osobito su naglasili stabilnost javnih usluga, unatoč rastu ulaznih troškova. Fokus KD-a Autotrolej bio je na održivosti linija javnog prijevoza na matuljskom području, optimizaciji voznog reda i pokrivanju troškova poslovanja.

Predstavnici uprava Regionalne veletržnica Rijeka – Matulji, Nova Liburnija te Žičara Učka trebali su predočiti vijećnicima stabilnost poslovanja, upravljanje imovinskim portfeljem te trenutni status strateških razvojnih projekata značajnih za širu liburnijsku regiju.

Predstavnik Nove Liburnije bio je kratak, a Stanić je, dakle, kazao kako projekt Žičare Učka pomalo stagnira. Popis dioničara ovog dioničkog društva, koje ima sjedište u općini Matulji, je poduži, a među njima je, uz ovu općinu i niz drugih općina i gradova u Primorsko-goranskoj županiji, kao i sama Županija te brojne fizičke osobe.

Temeljni kapital društva je 557.700 eura, a kako je rekao i sam Stanić, za sam projekt trebalo bi osigurati gotovo 70 milijuna eura.

O vrtiću suzdržani

U nastavku sjednice matuljski vijećnici nisu dali suglasnost na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječeg vrtića Matulji. Većina vijećnika oko ovog dokumenta bila je – suzdržana.

Prijedlog odluke kojim se komunalna infrastruktura proglašava javnim dobrom u općoj uporabi dobio je podršku vijećnika. Ovim formalno-pravnim korakom pojedine prometnice i javne površine na području općine Matulji stavljaju se pod izravnu zaštitu i vlasništvo Općine, čime se dugoročno osigurava njihovo nesmetano korištenje i redovito održavanje.

Načelnica Debeuc podnijela je izvještaj o korištenju sredstava proračunske zalihe za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja, a vijećnici su upoznati s namjenskim utroškom sredstava predviđenih za nepredviđene i hitne rashode nastale u drugom kvartalu tekuće godine.

Dobra vijest sa sjednice Vijeća stigla je za matuljske umirovljenike – od rujna će imati besplatni javni prijevoz, ali će se svaki od njih pojedinačno morati pobrinuti da pribavi iskaznicu Komunalnog društva Autotrolej.

Naplata parkiranja u garaži dvorane od jeseni

Na aktualnom satu pročelnik Upravnog odjela za komunalnu djelatnosti Josip Kordić najavio je da bi od jeseni mogla biti uvedena naplata parkiranja u garaži ispod školske dvorane.

– To garažno parkiralište treba održavati, a neki od stanara iz obližnjih zgrada su ga pretvorili u svoj privatni parking, pojasnio je Kordić, koji je na pitanje vijećnika kazao i kako se o naplati parkiranja u blizini školske dvorane još uvijek ne razmišlja.

Vijećnike je zanimalo i kako funkcionira nadzor pomoću komunalnih kamera onih koji »nepravilno« bacaju smeće. Kako je rečeno, za sada su kamere uhvatile sedam prekršitelja, dva su slučaja riješena, dok je pet njih u obradi.

Mogao se čuti i prijedlog za uvođenje tzv. pasivnog dežurstva komunalnog redarstva nakon 16 sati kada im završava radno vrijeme. Upita je bilo i o mogućnosti zapošljavanja novih komunalnih redara, ali je objašnjeno da to za sada nije realna mogućnost.