Odlukom Vlade RH kojom su za učenike osigurane besplatne marende, odnosno kojom je država po učeniku osigurala 10 kuna za školski obrok, u liburnijskim osnovnim školama dovela je do povećanog interesa učenika za marendu.

U matuljskoj osnovnoj školi »Dr. Andrija Mohorovičić« koja broji 560 učenika, u matičnoj i područnim zgradama gotovo da više nema onih koji ne žele primati marendu.

– Marendu ne prima možda 20 učenika. Uoči početka drugog polugodišta roditelje smo obavijestili o odluci Vlade i zatražili da nam se izjasne žele li da njihovo dijete u nastavku školske godine prima marendu.

Isto tako, zatražili smo da nas informiraju i o tome što djeca ne smiju jesti zbog alergija ili vjerskih uvjerenja. Pokazalo se da značajan broj učenika ne smije unositi gluten, tako da smo za takvu djecu osigurali posebne bezglutenske marende.

Smatram da se u kvaliteti obroka vide pomaci nabolje. Nastojali smo izbjeći onu hranu koju su učenici često puštali na stolovima, a uveli smo voće koje prvašići dobivaju svakodnevno, a ostali školarci nekoliko puta tjedno.

Jelovnik je šarolik. Dogovorili smo da svaki dan bude zastupljena druga vrsta kruha. Uglavnom, nastojali smo da svi učenici ponuđenim budu zadovoljni, a u slučaju da učenik ne pojede marendu, uputili smo ih da je odnesu doma – rekla je Astrid Massari, ravnateljica matuljske osnovne škole, dodajući da je Općina Matulji dosad sufinancirala marendu samo učenicima lošeg imovinskog statusa prema odluci o socijalnoj skrbi.

Zatražili dozvolu

Povećan opseg posla u kuhinjama i blagovaonicama liburnijskih škola zbog velikog interesa učenika za marendu doveo je do potrebe za zapošljavanjem novih kadrova. Zbog takve situacije nekoliko osnovnih škola zatražilo je dozvolu za zapošljavanje još jednog djelatnika u kuhinji.

– Našoj kuharici opseg posla povećan je za četiri puta, tako da se nadamo da ćemo dobiti dozvolu za zapošljavanje još jedne osobe za rad u kuhinji – rekla je Astrid Massari.

Marendu u opatijskoj osnovnoj školi dosad je sufinancirao Grada Opatija pa su roditelji učenika plaćali manju cijenu od one ekonomske.

Međutim, novom odlukom trošak marende kompletno pokriva resorno ministarstvo. Opatijska škola ima uvjete za kuhanje obroka, no zbog prostornih uvjeta u kuhinji i blagovaonici nije bila u mogućnosti ponuditi besplatni topli obrok pa su se tako odlučili za sve učenike pripremati marendu.

– Odaziv učenika je velik. Nismo slali pojedinačne upite roditeljima o tome jesu li zainteresirani za primanje tog obroka jer svi imaju pravo na besplatnu marendu.

Ono što je bilo potrebno učiniti je da se mi unutar sebe reorganiziramo zbog uvjeta u kojima spremamo obroke. Naime, u našoj kuhinji kuha se dnevno oko 330 ručkova za oko 50 posto učenika.

Sukladno tome, morali smo se prilagoditi jer su prostori naše kuhinje takvi da smo morali za tako velik broj marendi osigurati još jednog djelatnika koji mora pomagati kuharici koja je bila zadužena samo za marendu.

Napravili smo unutarnju reorganizaciju i čekamo suglasnost ministarstva jer smo zatražili još jedno zapošljavanje. Po pitanju kvalitete marende smatram da smo i prije imali visok standard i da smo takav standard i zadržali.

Naši učenici uvijek uz marendu imaju voće, napitke – od cijeđenih naranči do čaja. Mislim da su nam normativi vrlo visoki.

Osim toga, u školi imamo i prilagođene menije za učenike koji imaju alergije, i za učenike koji imaju drugi vid ishrane iz raznih razloga.

Tjedni meni ručka i marende uvijek je objavljen na web stranicama škole – istakla je Milana Međimorec, ravnateljica opatijske Osnovne škole »Rikard Katalinić Jeretov«.

Dodatna ruka

U Osnovnoj školi »Drago Gervais« u Brešcima značajno se povećao interes djece za primanje marende, a prema riječima ravnateljice škole Dijane Valentin, kvaliteta marendi podjednaka je onoj koju su djeca dosad primala.

Međutim, baš kao i u matuljskoj i opatijskoj školi, i u ovoj je školi potrebna dodatna ruka u pripremi i distribuciji obroka. Dijana Valentin ističe da je spremačica nekad bila uključena u podjelu marendi, međutim nakon smrti jedne spremačice i odlaska u mirovinu druge, nisu dobili dozvolu za zapošljavanje nove na puno radno vrijeme, već samo na 30 sati tjedno.

Potreba za novim djelatnikom bila je prisutna i ranije, a sada s novim jačim angažmanom u pripremi obroka ona je još izraženija, tvrde u školi.

– Roditelji nas pitaju zbog čega ne možemo organizirati marendu po principu švedskog stola. Nažalost, nemamo blagovaonice, odnosno prostornih i kadrovskih mogućnosti za 200 učenika o kojima brine jedna kuharica.

Tako će marendu učenici i dalje dobivati u svojim učionicama – rekla je ravnateljica Dijana Valentin.

Svakodnevni švedski stol u lovranskoj školi

Lovranska škola Viktora Cara Emina po mnogočemu je primjer dobre prakse. Tako je i po pitanju školskih marendi. Škola je to koja je već prije pandemije uvela švedski stol i učenicima ponudila da svakodnevno biraju između 15-ak vrsta namirnica.

U ponudi ima svega – od čokolina i žitarica do raznih salama, sireva, jogurta, palente, jaja, toplih sendviča, a neizostavno je i voće i povrće.

Upravo zbog mogućnosti da učenici svaki dan mogu birati što žele jesti, i prije odluke Vlade o financiranju obroka, 80 posto lovranskih školaraca primalo je marendu, a sada je taj postotak porastao za 15 posto.

– Deset kuna po djetetu realno je malo. Do sada je našu školsku marendu sufinancirala Općina Lovran iznosom od 4 kune po djetetu, a kako neka djeca dolaze i s područja Opatije, njihovu marendu sufinancirao je Grad Opatija iznosom od 2 kune po djetetu. Novom odlukom Vlade jedinice lokalne samouprave više ne moraju sufinancirati taj obrok.

Međutim, uputila sam dopise JLS-ima, općinama Lovran i Mošćenička Draga te Gradu Opatiji, da nam pomognu u onoj razlici između stvarnog troška i onog što je Ministarstvo odlučilo dati, odnosno da nam podmire razliku od 1,3 kune po djetetu kako bi kvaliteta obroka mogla ostati ista.

Oni su to prihvatili, tako da i dalje učenici imaju vrlo kvalitetne i zdrave obroke – rekla je ravnateljica lovranske škole Iva Erceg te zaključila da podržava ovu odluku Vlade, ali ne i vrijeme provedbe jer mnoge škole nisu imale dovoljno vremena niti uvjeta za njezinu provedbu.